MINISTRI EUROPSKE DVANAESTORICE RAZMATRAJU KRIZU U

HINA 077 29.07.1991. 17:03 VP MINISTRI EUROPSKE DVANAESTORICE RAZMATRAJU KRIZU U JUGOSLAVIJI BRUXELLES, 29. srpnja (Hina) - Ministarsko vijeće Europske zajednice razmatra danas u Bruxellesu (Brisel) jugoslavensku krizu i mirovne ideje za njezino rješavanje. To je treći put u dva posljednja mjeseca da europska Dvanaestorica imaju na dnevnom redu najtežu krizu na našem kontinentu. Ministri raspravljaju iza zatvorenih vrata. Po ocjenama promatrača čini se da će kamen kušnje biti ideja o slanju "plavih šljemova", posredničkih snaga koje bi trebale spriječiti hrvatsko-srpski sukob na području Hrvatske, i omogućiti mirno rješenje sadašnje krize. U krugu Vijeća saznaje se da postoje dva različita pristupa: francuski, koji podržavaju Njemačka i Italija, da se Europa što neposrednije i jače angažira u jugoslavenskoj krizi, i britanska, s podrškom Nizozemske, koja zastupa oprezniju varijantu - da se Europska zajednica ne zalijeće u jugoslavensku "močvaru" dok se za to sama temeljito ne pripremi. Njemački ministar Genscher, pak, umanjuje dimenzije francusko-britanskog razilaženja, ističući da se slanju europskih trupa više protive "neke strane" u jugoslavenskom sukobu, nego same europske zemlje. Promatrači u Bruxellesu procjenjuju da postoji opća suglasnost da se promatračka misija EZ iz Slovenije preseli u Hrvatsku. Kruže i ideje da bi ministarska "trojka" još jedanput, i to uskoro, možda i slijedećih dana, otputovala u Jugoslaviju, kako bi utjecala na smirivanje sukoba i otvaranje dijaloga. Sastanku Ministarskog vijeća, za vrijeme ručka, pridružili su se i predstavnici federalnih vlasti - predsjednik savezne vlade Ante Marković, savezni sekretar za vanjske poslove Budimir Lončar i dva člana Predsjedništva SFRJ - dr. Vasil Tupurkovski i Bogić Bogićević. Oni su imali zajednički razgovor s predsjednikom Europske komisije Jacquesom Delorsom (Žak Delor), te više odvojenih susreta i razgovora sa šefovima diplomacije zemalja Europske zajednice. Pred zgradom Vijeća dočekala ih je velika masa - možda i šest tisuća - demonstranata, Hrvata i Albanaca iz Belgije, Francuske, Nizozemske i Njemačke. Njihovi su predstavnici uručili pisma Ministarskom vijeću: Hrvati traže da se, pod prijetnjom gospodarskih i političkih sankcija spram Srbije i Jugoslavenske armije, odmah osigura provođenje Brijunskih sporazuma, a to znači prekid vatre na hrvatskom teritoriju, razoružanje srpskih terorista i povratak jedinica Jugoslavenske armije u vojarne, u prvo vrijeme, a potom i njihov potpun odlazak s teritorija Republike Hrvatske. Od Europske se zajednice očekuje da proširi promatračku misiju na Hrvatsku i da pošalje civilne i vojne promatrače koji će moći osigurati efikasnu kontrolu primjene takvih mjera. I, kao posljednje, traži se da u najskorije vrijeme Europa formira posredničke snage, da ih uputi u predjele Hrvatske u kojima se vode oružani sukobi, te da usvoji "Plan Rudolf", prijedlog hrvatskog ministra inozemnih poslova, kao osnovu za rješenje jugoslavenske krize. (Hina - nastavlja se) 77. MINISTRI ... (2) Informativni ured Kosova u svome pismu Ministarskom vijeću ističe da je situacija u toj pokrajini zabrinjavajuća, da jača i pritisak i nazočnost Jugoslavenske armije. Kako ističu, suprotno drugim jugoslavenskim republikama, albanski narod s Kosova nema oružja, niti vlastite policije, i pasivnim se otporom suprotstavlja srpskoj agresiji. Za Albance s Kosova, Europska je zajednica velika nada, oni od nje očekuju pomoć, zaštitu i podršku kako bi ostvarili svoje opravdane zahtjeve. Od konkretnih prijedloga, Informativni ured Kosova ističe dva: prvo, da se Europa izbori za to da Kosovo bude posebna zajednica, ravnopravna s ostalim članicama Jugoslavije, i drugo, da Albanci s Kosova dobiju pravo aktivnog sudjelovanja u pregovorima o budućnosti Jugoslavije. (Hina) fp 291703 MET jul 91