RAZGOVOR MARTINA ŠEPEGELJA ZA NJEMAČKU TV (ZDF):

HINA 070 28.07.1991. 20:04 UP RAZGOVOR MARTINA ŠEPEGELJA ZA NJEMAČKU TV (ZDF): RIJEČ JE O SUKOBU S TERORIZMOM U PRAVNOJ DRŽAVI ZAGREB,28.srpnja (Hina).- Zbor narodne kao način organizi- ranja dopušten je ne samo hrvatskim ustavom i zakonima nego i saveznim ustavom i zakonima. Ne radi se o nikakvoj nelegalnoj paravojnoj organizaciji. A sukobi u Hrvatskoj nisu medjunacionalni, nego je riječ o sukobu s terorizmom u pravnoj državi. To je sukob s terorizmom u hrvatskoj državi, rekao je u dužem razgovoru s novinarom njemačke televizije ZDF komandant Zbora narodne garde Martin Špegelj. Iz dužeg razgovora, snimljenog podkraj prošlog tjedna radi pripreme dokumentarne emisije na njemačkoj TV,uz suglasnost ekipe ZDF-a prenosimo šire izvode. Odgovarajući na prvo pitanje novinara ZDF, o ustrojstvu Zbora narodne garde Martin Špegelj je rekao: "Narodna garda organizacijski je u okviru MUP-a. Tu su redarstvenici, policija, stručne službe i Zbor narodne garde. Garda ima drukčije zadatke i organizaciju nego što to ima policija, redarstvenici i specijalne službe. Garda je namijenjena za uspostavljanje reda i mira na globalnijem, cijelom području Republike Hrvatske, te za teže borbene protuterorističke zadatke. To što sam ja na čelu Garde sasvim je slučajno, mogao je to biti i netko drugi, ali je izabran profesionalac. Garda je organizirana na vojničkom načelu, desetina, vod, četa, bataljon, brigada i Garda u cjelini. Ona ima zakonske sustave regrutiranja, pozivanja iz građanstva i iz policije. Oni su plaćeni, znači, profesionalci. Gardisti najprije idu na obuku, veoma kratku, jer su svi oni završili vojnu službu i osposobljeni su kao vojnici, te im treba relativno kratko vrijeme, od deset-petnaest dana obuke i onda se upućuju u te formacije. Takva organizacija i takav način organiziranja dopušten je saveznim Ustavom i saveznim Zakonom. Dakle, ne samo hrvatskim Ustavom i Zakonom, nego i saveznim. To nije nikakva paravojna organizacija, nego policija. Rekao sam u jednoj izjavi da je Zbor narodne garde embrion buduće vojske, ali sad bih to mogao povući; to će i ostati policija, jer od policije teško postaje vojska, a od vojske bi mogla postati policija. U Hrvatskoj se radi o tome da mi imamo posla s terorizmom koji je iniciran iz Srbije, to vam nije nepoznato. Na dosta širokom prostoru gdje žive mahom ili djelomice Srbi imamo terorizam a naše oružane mogućnosti su male, zbog toga smo bili prisiljeni da razvijamo gardu"- rekao je Špegelj. "Na putu prema Petrinji"-upitao je novinar ZDF-a-"do koje smo krenuli prije nekoliko dana da snimimo situaciju u okolici, prošli smo nekoliko kontrolnih točaka na kojima je bilo i poluuniformiranih i neuniformiranih ljudi, a među njima je bilo i pripadnika Zbora narodne garde - kako to komentirate?" " Garda, koja je izuzetno precizno organizirana, pod veoma je velikom stegom, velikom disciplinom", kazao je Špegelj. "Na najmanju grešku reagira izuzetno oštrim postupkom. Ona ima svoje pandane ("dvojnike") u polucivilima, civilima, koji se preoblače u uniforme Garde, uniforme policije i vode "poslove" za svoj račun, odnosno vode svoje vlastite ratove. (Hina - nastavlja se) 70. RAZGOVOR ... (2) To je u svim tim terorističkom pobunama, koje se vode protiv pravnih država, koje još nisu dovoljno oružano jake, pravilo. To je poznata pojava za sve zemlje koje dođu u takav sukob, međutim, mi, policija i Garda, takve neformalne skupine ili neformalne pojedince, koji pretresaju, maltretiraju, koji prave razbojništva bez obzira na to kome pripadaju shvaćamo kao prave teroriste, i veoma žestoko postupamo s njima." U nastavku je novinar upitao:"Predsjednik Tuđman je rekao da je Hrvatska dovoljno jaka da se suprotstavi svakom ratu protiv nje. Kako vi procjenjujete snagu Zbora narodne garde, smatrate li da bi se Zbor narodne garde mogao oduprijeti eventualnom napadu JNA?" " Ja sam zadužen za procjenu odnosa snaga na vojnom planu",odgovorio je Špegelj."JNA je prema broju vojnika, tenkova, aviona, transportera, prema artiljeriji kojom raspolaže, daleko nadmoćnija. To je vidljivo, ali motiv i moral je u takvom sukobu isključivi ili bar najvažniji faktor nadmoćnosti. I na to je mislio gospodin Tuđman kada je rekao da se Hrvatska može oduprijeti, i suprotstaviti. To se pokazalo u kampanji protiv Slovenije. Nije slovenska teritorijalna obrana oružjem i svojim nadmoćnim oružanim snagama pobijedila JNA na slovenskom tlu, već se JNA jednostavno raspala sama od sebe. Ja računam da bi se dogodilo isto i na području Hrvatske i BiH, jer ta armija nije sposobna da se bori protiv vlastitog naroda, niti želi to, naravno, ako ne bi bila popunjena isključivo s velikosrbima iz Srbije.Onda bi to bio drukčiji odnos snaga. Ne mislim da će do tog sukoba uopće doći, bez obzira koliko ima izuzetno šovinistički raspoloženih generala, mojih bivših kolega. Do sukoba neće doći zbog toga što taj odnos snaga ne jamči uspjeh armije, nego, naprotiv, siguran raspad kao i u Sloveniji. I tu leži bit toga vojnog odnosa snaga. Naravno nismo mi u oružanom odnosu snaga slabi - to bi trebalo znati." "Budući da svakodnevno čujemo da dolazi do sukoba između Zbora narodne garde i JNA, znači li to po Vašem mišljenju da je JNA ipak stala na stranu velikosrpskih ekstremista i separatista, ili se radi o tome da je Zbor narodne garde krenuo u ofanzivu i da ne poštuje navodnu ulogu armije kao tampon-zone?"-glasilo je jedno od pitanja. "Naša je strategija bila ne doći u sukob s JNA. Ne zbog toga što je ne bismo mogli, naročito za vrijeme kampanje na Sloveniju, razoružati, nego iz jednostavnog razloga što želimo da se u Jugoslaviji napravi miran demokratski rasplet, to je razlog. I zbog toga mi nismo imali sukoba s JNA. Sukoba riječima i prijetnjama je bilo, ali oružanog sukoba sve do zadnjih dana nismo imali i držali smo se te naše strategije da, poštujući savezne propise i Ustav, dođemo do raspleta jugoslavenske krize na demokratski, miran način. To je bila naša strategija koje se još uvijek pridržavamo. Međutim, terorizam se pojavio u Hrvatskoj, a velikosrpski šovinizam i armijski vrh ocijenili su da je to međunacionalni sukob, sukob Srba i Hrvata, što nije istina, što je laž, to je sukob terorizma i hrvatske države. Očito se radi o terorizmu koji je inspirirala Srbija i kojeg podržava armijski vrh. I što se događa: kako su oni proglasili da je to međunacionalni sukob, a mi takvu (Hina - nastavlja se) 70. RAZGOVOR ... (3) definiciju ne priznajemo, i nije takva, nego se radi o terorizmu u pravnoj državi, hrvatskoj državi, uvijek kad se sukobimo s teroristima ili kad ih treba pohvatati i smjestiti iza brave, armija pravi "tampon-zonu". U stvari, ne radi se o razdvajanju sukobljenih naroda, već o razdvajanju pravne države od terorista i to je sad otvorena zaštita, otvoreno stavljanje armije na stranu odmetnika, odnosno terorista. Dokle ćemo i to moći trpjeti, po mom mišljenju, vrlo kratko vrijeme. Nećemo moći to dugo trpjeti, jer je očito da se armija na taj način dosta perfidno stavlja u službu terorizma. Naravno, taj terorizam ima funkciju stvaranja velike Srbije na tlu Hrvatske. Sad već imamo i otvorenu artiljerijsku i avio-napade JNA na naše jedinice i naselja s hrvatskim življem, to bitno mijenja situaciju." Novinar ZDF je u nastavku kazao kako je (prije par dana)dobio informaciju telefaksom, iz svoje redakcije i međunarodnih izvora, da su u Crnoj Gori(Bar) zaplijenjeni brodovi s oružjem. "Interesira me kako se naoružava Zbor narodne garde, te je li to oružje bilo namijenjeno Hrvatskoj? To pitam stoga jer svjetska javnost optužuje Njemačku da isporučuje oružje Sloveniji i Hrvatskoj, pa bih htio čuti Vaš odgovor?" "Na žalost, rekao je Špegelj, embargo kojeg su inicirale SAD, poštuju sve velike europske države. Iz Njemačke, Austrije, Italije ne možemo dobiti ni jedan revolver, to je činjenica. Brodovi s oružjem, koje su zaplijenili Crnogorci, neka im ostanu, nisu naši. Moramo se snalaziti izuzetno teško i izuzetno komplicirano u nabavci oružja. Mislim da je sada taj embargo bezrazložan. Ako nam velike sile i zapadna demokracija ne mogu pomoći na politički način da mirno riješimo naše probleme, onda bi nam morale priznati da se naoružavamo i oružano branimo. Ja bih radije da nam Zapad i demokratski svijet na zapadu pruže takvu političku i moralnu podršku inspekcijom, nadlgedanjem, pregledom, da na miran način razriješimo krizu,da napravimo savez država čistih računa, demokratskih međusobnih odnosa, a ne da se tučemo i ratujemo. No, ako to nije moguće, i ako ta imperijalistička velikosrpska politika to ne uvažava, kako se onda suprotstaviti nego oružjem? A mi ga nemamo dovoljno. Neku gospodu u njihovom blagostanju taj problem izgleda ne zanima dovoljno." "Kako stoji Zbor narodne garde s regrutacijom, možete li naći ljudi, čuju se podaci da Zbor narodne garde ima 50 tisuća ljudi, koji je Vaš komentar na to? " "Moja je želja da ih bude 50 tisuća, odgovorio je Špegelj, no na žalost, mi smo u stanju naoružati samo jedan manji dio. Po broju ljudstva, imamo spremnih formacija, i to preko 70 tisuća. Ali nemaju oružja. Tu je problem. I mi smo tu u izuzetno teškoj situaciji. Snalazimo se koliko možemo. Žalosno je to što uopće moramo nabavljati naoružanje, umjesto da nabavljamo elektroniku, tehnologiju za gospodarstvo. No, bila bi velika greška, zapravo zločin prema hrvatskom narodu, ako je na referendumu za hrvatsku državu glasao 93,4 posto stanovništva, a za takvu su državu glasali i Srbi, mi sada jednostavno predamo ili prodamo takvu Hrvatsku. Tući ćemo se kako i čime imamo, a pozvati (Hina - nastavlja se) 70. RAZGOVOR ... (4) ćemo sav narod na ustanak ako bude trebalo. Mi Gardu razvijamo i kao aktivni dio koji je plaćen, i regrutiran od gotovih vojnika, a imamo i rezervnu Gardu koja broji 50 do 60 tisuća ljudi, možemo regrutirati i 150 tisuća, ali ona je potpuno bez oružja - ima samo uniforme, ali aktivirat ćemo bude li trebalo i sve sportsko i lovačko oružje. Samo u Hrvatskoj ima oko 250 tisuća različitog oružja, što nije malo." " U Jugoslavenskoj narodnoj armiji - upitao je u nastavku novinar ZDF - ima puno vojnika hrvatske nacionalnosti, a i Vi ste nekada bili general JNA. Mislite li da to utječe na hrvatske vojnike, koji su trenutno u JNA, da prijeđu na stranu Zbora narodne garde? " "U JNA ima svega 27-30 posto Srba i Crnogoraca, ostalo su sve druge nacionalnosti: Makedonci, Albanci,Muslimani,Hrvati, sad Slovenaca više nema, Madžari, Slovaci, Talijani, rekao je Špegelj.I taj redovni vojnički sastav nije za borbu.Kod starješinskog sastava je drukčija slika. Godinama su protekciju koristili srbijanski i crnogorski kadrovi, tako da je blizu 70 posto časnika Crnogoraca i Srba koji se nalaze na glavnim komandujućim dužnostima. Međutim, generali i pukovnici ne mogu voditi rat, nego moraju imati vojsku. A ta vojska nacionalno sastavljena onako kako je sastavljena - neće se tući. Zbog toga sad traže rješenje u pozivanju rezerve iz Srbije, srpske i crnogorske nacional- nosti, da i njih angažiraju u JNA u borbi za veliku Srbiju, za Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju,stvaranju neke čvrste federacije ili velike Srbije. To je sada u toku - jedinice JNA popunjavaju se rezervom iz Srbije. Povezao bih to i s ona dva broda o kojima ste govorili.Nije li možda netko namjerno poslao ta dva broda da budu zaplijenjeni baš u Crnoj Gori i da to oružje posluži za naoružavanje u Crnoj Gori.Možda sam ironičan, ali više me ništa ne može iznenaditi." "Kao čovjeka koji je nekad bio komandant Pete vojne oblasti, dakle, koji dobro poznaje JNA, pitao bih Vas mogu li vojnici JNA pucati na svoj vlastiti narod?" "Ne, ne bi pucali, vojnici posebno ne, čak ni oficiri. Zato su ih sada i ogradili u vojarne i postavili mine da ne mogu pobjeći. Protupješadijske mine su postavljene oko vojarni, a vojnici i oficiri opet bježe.Bježe i dezertiraju iz vojarne. Oni nebi pucali, ali dio Srba starijih godišta iz Vojvodine, iz Beograda, a djelomično i iz Crne Gore, mogao bi biti mobiliziran u te tenkove, uz te topove, u te oklopne transportere i biti angažiran u ratu protiv Hrvatske. To je moguće i vrlo opasno. Ali ako nam se sukob nametne, onda drugog izlaza nećemo imati i onda svima bi trebalo biti jasno da ćemo se žestoko tući i ja ni u takvom slučaju ne sumnjam u krajnji ishod" - rekao je Martin Špegelj u razgovoru s novinarem ZDF. (Hina) mn 282004 MET jul 91