ISAAC BASHEVIS SINGER - ŽIVOTOPIS

HINA 033 25.07.1991. 12:42 VP ISAAC BASHEVIS SINGER - ŽIVOTOPIS NEW YORK, 25. srpnja (Reuter/Hina) - Književnik Isaac Bashevis Singer (Ajzak Baševis Zinger) rođen je u malom gradu blizu Varšave - Radzyminu 14. srpnja 1904. godine, u obitelji rabina i učenjaka. Godine 1935. emigrirao je u Sjedinjene Države, a kasnije je objasnio kako je otišao iz Poljske, jer je spoznao niske ljudske strasti i uvidio što će se dogoditi. U New Yorku je prvo vrijeme radio kao novinar u židovskom listu "Jewis Daily Forward" (Džuiš Dejli Forvard), koji se specijalizirao za "amerikanizaciju" svojih čitatelja imigranata. Kasnije je na engleski preveden i objavljen prvi Singerov roman "Obitelj Moskat". Saul Bellow (Sol Belou), koji je 1976. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, preveo je 1940. godine za list "Partisan Review" ("Partizan Rivju") Singerovu pripovijest "Gimpel luda". Uskoro su se listovi natjecali za objavljivanje Singerovih pripovjedaka. Singera su opisivali kao vedrog pesimista. Uljudan i pristojan, dugo je godina živio na Manhattanu (Menhetn) , gdje ga se svakodnevno moglo vidjeti na ručku u baru preko puta njegovog stana. U kasnijim godinama postao je slabog zdravlja i rjeđe je izlazio. Godine 1978. Singer je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Švedska akademija nagradila ga je za njegovu "strastvenu pripovjedačku umjetnost koja, s korijenima iz poljsko-židovske tradicije, oživotvoruje univerzalne vrijednosti". Njegove brojne pripovijesti, napisane na jidišu, kojim govore potomci Židova iz istočne Europe, predstavljaju nam živote, ljubavi, strahove i nade njegovog naroda, zorno prikazujući nekadašnji način života. U nacističkom holokaustu pobijeno je šest milijuna Židova, među kojima su i mnogi članovi Singerove obitelji, no njihov svijet i dalje živi u Singerovim djelima. Nekoliko njegovih radova prerađeno je za kazalište i filmove. Njegova pripovijest "Yentl the Yashiva Boy" (Jentl d Jašiva boj) adaptirana je u kazališnu predstavu, a kasnije za veliki ekran pod naslovom "Yentl" s Barbrom Streisand. U jednom je interviewu Singer rekao: "Volio bih pisati priče o duhovima, a ništa bolje ne pristaje duhovima nego umirući jezik. Duhovi vole jidiš, a koliko je meni poznato, oni ga svi i govore. Uvjeren sam da će jednog dana iz grobova ustati milijuni govornika jidiša, a njihovo će prvo pitanje biti: Da li se može pročitati ikoja nova knjiga na jidišu?" (Hina) vk 251242 MET jul 91