ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - Nakon povratka iz službenog
dvodnevnog posjeta Saveznoj Republici Njemačkoj predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman održao je danas u
Banskim Dvorima konferenciju za novinare.
Predsjednik Tuđman je izrazio zadovoljstvo sa razgovorima
koje je vodio u Njemačkoj sa saveznim kancelarom Kohlom,
njemačkim ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrichom
Genscherom, sa predstavnicima vanjsko-političkih odbora svih
stranačkih frakcija u Bundestagu, kao i s predstavnicima
hrvatskog iseljeništva u Njemačkoj.
Dodao je da je upoznao njemačku stranu sa prilikama u
Hrvatskoj i Jugoslaviji, te da je iznio hrvatska gledišta
kao i da je čuo njemački stav.
Predsjednik Tuđman sa zadovoljstvom je ustvrdio da su
njemačka gledišta poprimila znatno određenije oblike od
dosadašnjih, te da se Njemačka vrlo određeno zauzima za
poštivanje prava naroda na samoopredjeljenje, poštivanje
volje naroda izražene referendumom, protivi se svakoj
upotrebi sile i zalaže se i daje potporu za demokratsko
razrješenje krize.
"Njemačka je spremna sudjelovati i u primjeni svih
čehanizama koji i međunarodnoj i Europskoj zajednici stoje
na raspolaganju da bi se kriza razriješila u interesu mira
ne samo Jugoslavije, nego i Europe", istaknuo je dr. Tuđman,
te dodao kako je istaknuto u njemačkim novinama da su ti
službeni susreti pridonijeli približavanju priznanja
Republike Hrvatske.
Novinare je posebno zanimalo što hrvatski predsjednik misli
o noćašnjim odlukama Saveznog predsjedništva, na što je on
odgovorio da još nije u potpunosti upoznat sa svim detaljima
tih odluka.
"Mi sa hrvatskog gledišta možemo pozdraviti odluku o
povlačenju armije iz Slovenije, ukoliko je ona prvi korak u
tom smislu i za povlačenje armije iz Hrvatske, koja je
također održala svoj referendum i proglasila svoju
suverenost", kazao je on, pojašnjavajuči da je predsjednik
Mesić glasao protiv toga što se ona ne povlači iz Hrvatske.
Naš je zahtjev, nastavio je on, da se JNA mora najprije
povući u vojarne, pa onda i sasvim iz suverene Hrvatske, te
da će Hrvatska u tome smislu povlačiti i daljnje korake.
Predsjednik Tuđman je opetovao kako mu je general Kadijević
pružio uvjeravanje da armija neče napasti Hrvatsku, ali da
armija sa svojim pokretima u Hrvatskoj u mnogočemu postupa
tako da je hrvatsko pučanstvo smatra okupacijskom armijom i
da se iza njenih leđa organizira odmetništvo i napadi na
hrvatske obrambene snage kako i napadi na hrvatska sela.
Istaknuo je kako ćemo ustrajati na tome da se poštuje
sporazum, te da se u okviru općeg političkog rješenja JNA
razdruži. Hrvatski je predsjednik uz ostalo kazao, kako se
položaj Hrvatske s obzirom na novonastalu situaciju može
smatrati u stanovitom smislu svakako nepovoljnijim, "jer one
jedinice koje će se povući bit će u blizini Hrvatske". Ali
istovremeno, nastavio je on, Hrvatska će biti i u
povoljnijoj situaciji, jer ako su armija i drugi čimbenici u
Jugoslaviji pristali na priznanje samostalnosti Slovenije,
onda isto tako nema nikakvih razloga da ne pristaju na
samostalnost Hrvatske.
Napomenuo je da je dobio i određena uvjeravanja u Bonnu da
međunarodna javnost neće praviti razlike, nego da će imati
isto stajalište glede Hrvatske i Slovenije.
Predsjednik Tuđman je izrazio nadu da ćemo biti kadri iz
ovog malog ograničenog rata koji nam nameću odmetnici,
izbjeći veliki rat, izjavivši da je prije puta u Njemačku
izvješćen da se u roku od 48 sati sprema napad na Hrvatsku.
"Za 48 sati rata neće biti, ali da li će ga biti nakon 48 sati
- takvim proročanstvima se ne bavim", rekao je dr. Tuđman.
On se nadalje založio za daljnji nastavak razgovora i
preustrojstvo u Jugoslaviji u savez suverenih republika,
država sa međunarodnim subjektivitetom i vlastitim oružanim
snagama "kako im ne bi drugi odlučivali kakve će oružane
snage biti na njenom tlu i da im ne bi drugi prijetili".
Dodao je da zapravo Jugoslavija kakva je postojala po Ustavu
iz 1974. više ni ne postoji, ukidanjem autonomije
pokrajinama Vojvodini i Kosovu i s obzirom da je javna tajna
da se srpska politika suglasila da Slovenija ode iz
Jugoslavije.
Upitan što misli o najavljenom sastanku u Ohridu,
pređsjednik Tuđman je izjavio kako će naš zahtjev biti
poštivanje Brijunske deklaracije i sporazuma postignutog sa
EZ da se armija povuče u vojarne, kao i da poštiva političko
rješenje.
A u slučaju da budemo nadglasani glasačkom mašinom, on je
odgovorio da če se povesti politika u interesu hrvatskog
naroda, te da ćemo se potruditi da dobijemo glasačku mašinu
u Europi i u svijetu.
Odgovarajući na pitanje kako komentira izjavu šefa
promatračke misije da nisu nadležni za krizna žarišta u
Hrvatskoj, dr. Tuđman je istaknuo kako je predsjedavajući
ministarskog vijeća EZ van der Broek izjavio, kako je
promatračka misija predviđena i za Hrvatsku.
Upitan što misli o (ne)usklađenosti slovenske i hrvatske
politike, on je istaknuo kako sve ovo što se zbiva pokazuje
stanovite razlike. Podsjetio je kako su ga sugovornici u
Bonnu pitali i o navodnim izjavama Peterlea i Bučara kako su
Slovenci donosili stvarne odluke, a Hrvati "reklamatorske
odluke". Dr. Tuđman je kazao kako to nije istina, te da iza
naših odluka stojimo čvrsto i provodit ćemo ih u život u
suglasnosti s voljom naroda, sa mogučnostima i sa težnjom da
ne izazovemo čak ni takve ratne slučajeve, kao što je bilo u
Sloveniji.
Mi ćemo nastojati i dalje surađivati sa demokratskom vladom
Republike Slovenije, kazao je on, dodavši između ostalog, da
mi ne znamo o čemu se zapravo radi, ali da je javnost bila
malo začuđena da je slovenska delegacija pristala na zahtjev
Srbije da svi Srbi žive u jednoj državi. Isto tako i ova
odluka govori o stanovitom prešutnom dogovoru, istaknuo je
dr. Tuđman, dodavši da to osobno nije ocijenio nikakvim
neprincipijelnim izdajstvom, kao što su to učinili neki
slovenski ministri. On je kazao da je izvukao zaključke da
ako srpki narođ ima prava da živi u jednoj državi, onda to
ima i hrvatski, apelirajući da smo svi prisiljeni sjesti za
stol i razgovarati kako bi probleme riješili u interesu svih
naroda.
Odgovarajući na pitanje o "različitim intrepretacijama
oko BiH", đr Tudjman je kazao da glede BiH ni on osobno, a
ni Republika Hrvatska službeno u ničemu nije promjenila
stav, te da se zalaže za suverenost i teritorijalnu
cjelovitost BiH.
Upitan o aktiviranju Narodne garde, on je istaknuo kako i
aktiviranje i dezaktiviranje ovisi o prilikama u kriznim
područjima i povlačenju vojske u vojarne.
Novinare je zanimala i najavljena rekonstrukcija hrvatske
vlade, na što je predsjednik Tuđman kazao" rekonstrukcija
vlade bila je potrebna zato, da bismo odgovorili potrebama
rješavanja krize, s obzirom na jačanje odmetničkih snaga i
na dvojbenu ulogu armije, kao i da bi se dinamičnije
uhvatila u koštac sa gospodarskom krizom.
Dodao je, između ostalog, da predsjednik vlade Josip
Manolić postaje predsjednik Kriznog štaba koji će upravljati
svim poslovima obrane Hrvatske i uspostave ustavno-pravnog
poretka, ocijenivši to trenutno najodgovornijim zadatkom.
(Hina) dd
Njemački veleposlanik: Trump želi redefinirati ustavni poredak
Više od 70 uhićenih na propalestinskom skupu u Londonu
Trumpovu inauguraciju poremetila hladnoća
Trump želi u Kinu u prvih 100 dana mandata
Prekid vatre u Gazi počinje u nedjelju ujutro
Najava događaja - fotografije - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - sport - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - kultura - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - svijet - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za nedjelju, 19. siječnja