MARKOVIĆ I MANOLIĆ S NOVINARIMA

ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - "Ovo je danas prvi kontakt s jednom od republičkih vlada u Jugoslaviji kojima SIV želi upoznati republičke vlade sa svojim stajalištima o načinu rješavanja jugoslavenske krize, a koje bi trebale usvojiti vlade konsenzusom", rekao je danas u Zagrebu novinarima predsjednik SIV-a Ante Marković, nakon višesatnog susreta delegacije SIV-a i Vlade Republike Hrvatske, koje su predvodili Ante Marković i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Josip Manolić. Marković je dodao da je današnji sastanak imao karakter razmjene mišljenja, a ne donošenja odluka, ali da je vidljivo da bi se već mnoga pitanja između SIV-a i hrvatske Vlade mogla usuglasiti, a mnoga zavise o budućim političkim dogovorima, koje će voditi predstavnici republika. Marković je rekao da su delegacije razgovarale o SIV-ovim prijedlozima, koji su dobili i međunarodnu podrušku i arbitražu: da se definitivno zaustave sva sukobljavanja u zemlji i uspostavi normalno stanje, uvede tromjesečni moratorij na odluke o razdruživanju i da se zemlja počne baviti ekonomijom i prozvodnjom dobara. Moratorij bi se iskoristio da se uspostavi minimum zajedničkih funkcija u Jugoslaviji kako ne bi došlo do ekonomskog kolapsa i socijalne katastrofe. U tom razdoblju SIV drži važnim održati funkcioniranje Predsjedništva SFRJ, Saveznog izvršnog vijeća, Službe društvenog knjigovodstva i sistem narodnih banaka Jugoslavije, što bi omogućavalo zajedničko djelovanje tržišta, monetarnog, platnog i deviznog sustava zemlje, dok bi način funkcioniranja Skupštine SFRJ bila stvar dogovora, rekao je Marković. On drži prijedlog SIV-a izvodljivim uz moguću vanjsku pomoć čiju potrebnu visinu procjenjuje na tri milijarde dolara. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Josip Manolić opetovao je da su hrvatska stajališta izražena u saborskim odlukama o razdruživanju kao organiziranom procesu rješavanja jugoslavenske krize, u odlukama hrvatske Vlade kao i u referendum". Svi su ti dokumenti, po Manoliću, vodili računa da odluke budu prihatljive za sve čiji su interesi u pitanju, kao i na mogućnost da institucije međunarodne zajednice mogu pratiti i prihvatiti takve odluke. "Odluke o razdruživanju su bile odgovor snagama, koje su stalno nametale odcjepljenje i anarhiju na ovim prostorima, te ratnička i nasilnička rješavanja krize", rekao je Manolić. Prema Manoliću delegacije su se složile da je prihvaćanje i internacionalizacija jugoslavenske krize istodobno i korak u njezinom rješavanju. Preciznije, prema Manoliću to znači da svaka starna radi na ostvarenju usvojenih točaka s predstavnicima dvanaestorice, a zatim i brijunske deklaracije. "Dok je prvi brijunski zaključak ispunjen, drugi, koji govori o povlačenju JNA u mirnodobsku funkciju je danas najaktualniji", rekao je predsjednik hrvatske Vlade "jer postoji dio vojske koji se otrgnuo ispod kontrole". "Dok se od strane terorista pljačkaju vlakovi i kamioni, spaljuju i pljačkaju i sela i farme, a sve ipak pod šatorom, te iste Jugoslavenske armije, mislim da je prvi i osnovni uvjet u stvaranju klime za razgovore da se spriječi učešće armije u tako prljavom ratu protiv hrvatskog naroda i hrvatske države", istaknuo je Manolić i dodao: "Unatoč što je domet SIV-a u tome području ograničen, ipak savezna treba učiniti sve kako bi to spriječila". Što se tiče ispunjavanja moratorija, Manolić drži da to nije problem za Hrvatsku, jer je on u skladu s odlukama o razdruživanju, ali Hrvatska neće moći ne staviti u pogon vlastiti mehanizam onda kada se stavljaju u funkciju odluke koje idu protiv vitalnih interesa Hrvatske, kao što je odluka Narodne banke Jugoslavije o isključenju Slovenije i Hrvatske iz zajedničkog monetarnog sustava. Hrvatska je delegacija predložila da delegate koji su povučeni iz Skupštine SFRJ zamjenjuju članovi Vijeća republika i pokrajina. "Na međunarodnom planu polazimo od činjenice da međunarodni subjektivitet ima Jugoslavija", rekao je Manolić i pozvao SIV da se mora zauzeti da se "istodobno uz prenošenje funkcija s federacije na republike, prenosi imeđunarodni subjektivitet na republike koje će u krajnjoj liniji, bez obzira na konačnimodel, biti njegovi nositelji". Zato je Hrvatska predližila platformu od pet točaka, koja će biti prihvatljiva i za međunarodne institucije, a u kojoj se predlaže da pravo međunarodnog subjektiviteta ima svaka republika. (Hina) mc 151707 MET jul 91