JOSIP MANOLIĆ: SVAKO REGIONALNO POVEZIVANJE ZNAČAJNO JE

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Predsjednik vlade Republike Hrvatske Josip Manolić ocijenio je sudjelovanje delegacije Hrvatske na zasjedanju Radne zajednice srednjeg i južnog Jadrana posebno važnim "danas kada se još uvijek borimo na međunarodnoj pozornici za naše priznanje, za našu suverenost, jer svako regionalno povezivanje je značajno budući da nas ono indirektno povezuje s širim europskim integracijama i sa međunarodnom zajednicom". Manolić je to izjavio večeras na povratku iz Urbina gdje je predvodio delegaciju Hrvatske na zasjedanju Radne zajednice srednjeg i južnog Jadrana. Delegacija Hrvatske bila je danas nazočna i u Anconi gdje su ministri vanjskih poslova Jugoslavije, Albanije, Grčke i Italije potpisli "Izjavu o Jadranskom moru" čime je učinjen prvi korak u ostvarivanju "Jadranske inicijative" koju su u jesen 1989. godine u Umagu pokrenuli predsjednici vlada Italije i Jugoslavije Giulio Andreotti i Ante Marković. Druga značajka dvodnevnih radnih susreta je po ocijeni predsjednika vlade Hrvatske u činjenici da su u godinu dana, koliko postoji Radna zajednica srednjeg i južnog Jadrana, učinjeni napori u stvaranju određenih programa. Ukupno ih je predloženo sedam, od velikog značaja i za našu zemlju, a posebice za Hrvatsku. Manolić je tu posebno istakao projekt ekološke zaštite Kaštelanskog zaljeva. Predsjednik vlade Hrvatske se zatim osvrnuo na današnji istup talijanskog ministra inozemnih poslova Giannia De Michelisa prigodom potpisivanja "Izjave o Jadranskom moru". Po njegovoj ocjeni u istupu talijanskog ministra značajne su dvije stvari, koje govore o zacrtavanju i realizaciji politike njegove zemlje prema krizi u Jugoslaviji. Kako je rekao Manolić, prva konstatacija De Michelisa je bila da daljnju suradnju s Jugoslavijom želi ostvarivati sa svih šest njenih republika. "To je značajan pomak u talijanskoj politici koja se do sada uglavnom orijentirala na to da ju u odnosu na Jugoslaviju kreira preko saveznih institucija. Znači, došao je na onu političku platformu koju mi već davno zacrtavamo a to je da su republike izvori svih političkih odnosa koje mi moramo razvijati ako želimo konfederalno uređenje". Po riječima Josipa Manolića drugi značajan pomak u istupu talijanskog ministra vanjskih poslova je njegova izjava o tome da Italija želi uspostaviti izravne diplomatske odnose sa svakom republikom, i da u onim republikama u kojima do sada nisu imali konzulate dođe do njihovog otvaranja kako bi mogli biti što neposrednije u toku zbivanja u svakoj pojedinoj republici a isto tako imati izravnu komunikaciju koja je bitna za formiranje politike. Član hrvatske delegacije ministar inozemnih poslova dr. Davorin Rudolf iznio je glavne teme razgovora s talijanskim ministrom De Michelisom. U središtu pažnje, rekao je dr. Rudolf, bile su sadašnje prilike u Jugoslaviji i nastojanja Europske zajednice da se kriza u Jugoslaviji riješi. Kako je podvukao dr. Rudolf, uz sva nastojanja činjenica je da se kriza u Jugoslaviji pogoršavala. Stoga je dr. Rudolf (Hina - nastavlja se) 54. JOSIP ... (2) tijekom ovih razgovora predložio "projekt kako da se ta kriza riješi na cjelovit način. Riječ je o planu od pet točaka. To je kombinacija međunarodno-pravnog priznanja svih republika, koje to žele, stjecanje njihovog mađunarodno-pravnog subjektiviteta, uz istodobno stvaranje jednog modernog saveza suverenih država po ugledu na Europsku zajednicu uz puno poštivanje ljudskih i manjinskih prava pod unutarnjom i međunarodnom kontrolom". Po ocjeni dr. Davorina Rudolfa, "radi se o programu koji bi trebalo prihvatiti u cjelini i koji bi se trebalo istodobno početi realizirati". Po riječima dr. Rudolfa, talijanski ministar vanjskih poslova je "načelno prihvatio taj program, a mi bismo ga jednako tako izložili drugim republikama". Nakon konzultacija s još nekim "važnim subjektima u međunarodnoj zajednici" Dr. Rudolf smatra da taj program može poslužiti kao osnova za razrješenje jugoslavenske krize. S predsjednikom vlade Hrvatske Josipom Manolićem u Zagreb se večeras vratila i delegacija republičke vlade koju je u službenom poosjetu Albaniji vodio potpredsjednik vlade dr. Franjo Gregurić. Hrvatska delegacija je boravila u Albaniji na poziv njene vlade a osnovna tema razgovora je bila, kako je rekao dr. Gregurić, proširenje gospodarske suradnje. Prema njegovim riječima u narednih osam dana trebala bi se potpisati dva sporazuuma o uvozu struje iz Albanije i o izvozu hrane u tu zemlju. Prigodom posjeta razgovarano je i o nastavljanju pregovora o koncesijama za istraživanja nafte za koje je zainteresirana zagrebačka INA. (Hina) 132154 MET jul 91