PRIOPĆENJE S PROŠIRENE SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA REPUBLIKE SLOVENIJE

LJUBLJANA, 6. srpnja (Hina) - Predsjedništvo Republike Slovenije pod predsjedanjem Milana Kučana danas je na proširenoj sjednici - u čijem su radu sudjelovali i predsjednik Skupštine dr. France Bučar, Član Izvršnog vijeća Lojze Peterle, član Predsjedništva SFRJ iz Slovenije dr. Janez Drnovšek, ministri Igor Bavčar, Janez Janša, Jelko Kacin i Dimitrij Rupel - raspravljalo o stajalištima Predsjedništva SFRJ od 4. srpnja 1991. Sjednici su bila nazočna i dva člana Predsjedništva SFRJ: dr. Vasil Tupurkovski i mr. Bogić Bogićević. "Članovi Predsjedništva i drugi sudionici iz RepubliKe Slovenije pošli su od načela i činjenica da se o pitanjima prekida vatre i uglavljenja mira ne može pregovarati s pozicije ultimatuma, da nije moguće zaobiči proglašenje slovenske samostalnosti i neovisnosti 25. lipnja ni obavljanje svih funkcija stvarne vlasti na vlastitom području, da ni prije tri dana, a ni poslije Predsjedništvo SFRJ ni druga savezna tijela nisu porekla pravo slovenskoga naroda na samoodređenje, da je JNA izvršila agresiju na Republiku Sloveniju i da je u Sloveniji bio rat, koji još nije završen, nego su samo prekinute bojne aktivnosti", kaže se u priopćenju sa sjednice te se nastavlja: "U razgovoru je ponovno izražena suglasnost da samoodređenje slovenskog naroda s pravom na punu samostalnost i neovisnost nije prijeporna, da isto tako nije prijeporna plebiscitna odluka slovenskog naroda i državljana Slovenije niti odluka slovenske Skupštine od 25. lipnja. Nakon prekida vatre potrebno je prije svega dogovoriti se o takvim načinima daljnjega ostvarivanja prava Republike Slovenije na samoodređenje i neovisnost koji ne bi štetili interesima drugih niti ugrožavali mir i sigurnost u Europi. Slovenska strana je istaknula da su za to potrebna jamstva Predsjedništva SFRJ i Europske zajednice. Obojica članova izjavila su u ime Predsjedništva SFRJ da Predsjedništvo traži poštovanje prekida vatre i svih dogovora s tim u svezi. Ostalo je nerazjašnjeno pitanje odgovornosti za početak agresije, uloga Predsjedništva SFRJ u tome i njegova stajališta prema izjavi načelnika Generalštaba Blagoja Adžića o najavi rata Sloveniji svim sredstvima. Za slovensku stranu bitno je jamstvo svih republika i federalnih tijela da se pri rješavanju otvorenih pitanja neće upotrebljavati oružana sila ili prijetnja silom. Republika Slovenija sa svoje je strane takva jamstva već dala." "Glede ultimativnih zahtjeva saveznog Predsjedništva o granicama", nastavlja se u priopćenju, "slovenska je strana zaključila da to pitanje treba riješiti u skladu sa stajalištima slovenske Skupštine, zajedno s trojicom ovlaštenih ministara EZ-a na sutrašnjem sastanku, s tim da se pri tom poštuje stvarno stanje. Osim toga, potrebno je odrediti konačni cilj tromjesečnoga roka, u kojem bi se, radi lakšeg dogovaranja, odgodila primjena i ostvarivanje daljnjih odluka na temelju već prihvaćenih dokumenata o samostalnosti i neovisnosti Republike Slovenije. Slovenska je strana istaknula da je na sutrašnjem razgovoru s trojicom ovlaštenih ministara EZ-a potrebno odrediti postupak sudjelovanja EZ-a, tako da se pri tom uzme u obzir i sudjelovanje izaslanstva KESS-a u rješavanju nastalih problema." "U pogledu ostalih točaka sadržanih u stajalištima Predsjedništva SFRJ bila je u razgovoru s njegovim članovima uglavljena mogućnost smislena i za sve prihvatljiva dogovora, koji bi u punoj mjeri uvažavao argumente obiju strana radi konačne obustave vatre i povlačenja vojske u vojarne odnosnn kučama. Slovenska je strana posljednjih dana prihvačala odluke u svrhu mirnoga rješenja pitanja. Stoga je, između ostalog, ponavljala svoj prijedlog da se ustanovi zajednička komisija saveznih tijela i Republike Slovenije za nadzor prekida vatre i rješavanje svih prijepornih pitanja s tim u vezi, što je uostalom bilo dogovoreno na sastanku s predsjednikom SIV-a Antom Markovićem i poslije s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stipom Mesićem; ipak, to, unatoč požurivanju, Savezno izvršno vijeće nije učinilo. Obojica članova Predsjedništva SFRJ dali su uvjeravanja da će se u Predsjedništvu zauzeti za ustanovljenje i djelovanje takve komisije", navodi se nadalje u priopćenju. "Predsjedništvo Republike Slovenije u razgovoru je odlučno iznijelo zahtjev da se otpuste vojnici iz Republike Slovenije koje protivno njihovoj volji nasilno zadržavaju u Jugoslavenskoj armiji, te da se prekine svaka moralna i fizička represija nad njima i da ih se pusti iz vojnih zatvora. Predstavnici Slovenije pokrenuli su i pitanje naknade ratne štete prouzročene agresijom na Republiku Sloveniju", kaže se na kraju priopćenja s današnje proširene sjednice Predsjedništva Republike Slovenije. (Hina) dd 060000 MET jul 91