FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

REAGIRANJA NA ODLUKE SLOVENIJE I HRVATSKE

LONDON, BERN, 26. lipnja CAFP/Hina) ţ Velika Britanija je odbila priznati dvije republike, Hrvatsku i Sloveniju, koje su pro9lasile svoju neovisnost, javljaju službeni izvori u Londonu. "Pitanje priznavanja Hrvatske i Slovenije kao neovisnih republika uopće se ne postavlja", rekao je predstavnik Foreign Of f icea. Velika Britanija "poziva sve strane u Jugoslaviji da nastave s mirovnim pregovorima i izbjegnu sve ono što bi moglo spriječiti ili škoditi pregţvorima glede rješavanja krize na miran način", dodao je on. Švicarska za sada neće priznati republike Hrvatsku i Sloveniju koje su proglasile neovisnot, izjavio je u utorak navečer predstavnik za novinstvo saveznog ureda za vanjske poslove Marco Cameroni. Za sada se pitanje priznavanja suvereniteta Hrvatske i Slovenije od strane Švicarske ne postavlja, rekao je predstavnik za novinstvo, dodajući da će eventualno priznavanje trebati uzeti u obzir kriterije medunarodnog prava. "Švicarska će preuzeti stav država Zapadne Europe", dodao je još Cameroni. Austrijska televizija je noćas u posebnoj emisiji posvećenoj dogadajima u Jugoslaviji javila o "prijetnji Savezne skupštine intervencijom JNA". Po ocjeni komentatora Paula Lendvaia "to je srpska odluka" dodajuči da za nju sigurno nisu 9lasovale Hrvatska i Slovenija. Po njegovoj procjeni "treba sačekati prvih 48 sati da bi se vidjelo što će se u vezi s JNA zaista dogadati". Austrijska TV je prenijela izjavu predsjednika slovensko9 DEMOS-a Jožeta Pučnika "da je Slovenija upućena u prvom redu sama na sebe". On je dodao kako se "nada kreditima" te da Sloveniji "Jugoslavija nije, naravno, alternativa". Dopisnica televizije javila se s austrijske granice prema Sloveniji gdje je osnovan koordinacioni odbor sa zadaćom organiziranja prijema očekivanog vala ˇzbjeglica. Predstavnik štajerske Službe sigurnosti izjavio je austrijskoj novinskoj agenciji APA da Štajerska budno prati dogadaje na slovenskoj granici i da je pokrajinski krizni plan, u čijoj su izradi sudjelovali svi organi Štajerske, aktualiziran. ţtajerskim organima službe sigurnosti naredeno je da "diskretno" pojačano patroliraju. Službeni predstavnici štajerske sm traju "pojačano osmatranje" za sada najvažnijom mjerom, a prema izjavi vojnog predstavnika za štampu "nekoliko jedinica može biti spremno u roku od 48 sati". Medutim, Austrija smatra da je vjerojatnost uporabe vojske "vrlo mala". Dopisnik austrijske TV iz Madarške u toj je emisiji rekao da se ova susjedna zemlja "službeno izjašnjava za jedinstvenu Jugoslaviju, ali neslužbeno iskazuje velike simpatije prema Hrvatskoj"a Po ocjeni tog novinara Madarska mora, kako je rekao, šutjeti s obzirom na 400.000 Madara koji žive u Srbiji. Osim toga ne žele nˇ sukob s Beogradom kakav se dogodio u vezi s izvozom oružja. Bonski list "Die Welt" objavio je danas komentar Carla Gustafa Stroehma pod naslovom: "Sada vrijedi: prste k sebi od Hrvatske i Slovenije". U tekstu se ističe da se "predsjednik Tudman nije dao iritirati niti hladnim odbijanjem od strane američkog ministra vanjskih poslova Hakera, a niti realističkim zaklinjanjem EZ-a. Za Antu Markoviča autor kaže kako je "uspˇo san o Jugoslaviji napraviti popularnim i kod zapadnih polŤtičara". Stroehm u zaključku kaže: "Tako dugo dok su sve to nadkrivale agresivne ideologije, moglo se pomišljati da je umjetna tvorevina Jugoslavija stvorena za vječnost. Sada se medutim pokazuje da tisuću gndina povijesti znači više nego 70 godina jedinstvene države i 40 godina komunizma. Hrvati i Slovenci vraćaju se u Europu- tamo gdje su oduvijek spadali. Samo je za žaljenje, a pomalo i sramotno, što mnogi europski političari to iz nepoznavanja ili iz straha pred novim ne žele razumjeti". Današnji austrijski listovi opširno izvještavaju o odlukama Hrvatske i Slovenije i prenose reagiranja austrijskih političkih krugova. Speaker austrijske Pučke stranke Andreas Khol najavio je, kako izvještava bečki "Die Presse" priznanje , Slovenije u trenutku kada ona ispuni odgovarajuće preduvjete. On je dodao da bi "bez odlaganja trebale biti priznate slovenske putne isprave". Predstavnici austrˇjski Zelenih, Slobodnjaka i Pučke stranke kritizirali su suzdršano stajalište austrijske vlade. "Kleine Zeitung" najavljuje velike narodno slavlje u Sloveniji i izvješćuje o posjetu zemaljskog poglavara Štajerske Josefa Krainera njemačkom kancelaru Helmutu Kohlu. Krainer je tom prigodom naglasio, piše list, da Austrija poštuje načelo nemiješanja u unutarnje jugoslavenske sukobe, ali da istovremeno ne može ignorirati stremljenja susjednih naroda za neovisnošću. Premijer Kohl je, prema pisanju tog lista, izjavio da Njemačka i čitava EZ smatraju jugoslavenski problem izuzetno važnim, te da se zauzimaju za miroljubivo rješenje unutarnjih jugoslavenskih sukoba. Hečki "Kurier" je objavio upozorenje pod naslovom: "'Jugoslavija- izbjegavati noćna putovanja i krizna područja". List podsješa da ovog tjedna u Austriji počinju školski praznicŤ te Austrijance, koji namjeravaju putovati u Jugoslaviju, upozorava da će morati dodatno pripaziti "jer još nije jasno što be se dogoditi nakon razdrušivanja Slovenije i Hrvatske". List procjenjuje kako se u Istru moše putovati bez ikakvih problema, "dok bi područja oko Plitvica, Knina i Vukovara trebalo izbjegavati u velikom luku". "Kurier" zaključuje da "sve ove preporuke vrijede uz pretpostavku razvoja dogadaja nadolazećih dana". Danska, kao i Švedska, odlučile su ne priznati juder proglašenu neovisnost Hrvatske i Slovenije. Danski minstar vanjskih poslova Uffe Ellemann-Jensen izjavio je danskoj novinskoj agenciji Ritzau da njegova zemlja i dalje priznaje "jedinstvenu Jugoslaviju", istovremeno "uvažavajući tešnje, poštivanje ljudskih prava i daljnje gospodarske reforme" koje zemlja treba poduzeti. Švedski ministar vanjskih poslova Sten Andresson rekao je u Stockholmu da Švedska "nema nikakvog razloga" priznati neovisnost dviju jugoslavenskih republika". Francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas izjavio je danas da Francuska ne priznaje republike Sloveniju i Hrvatsku koţe su upravo proglašene. Dumas, šije je riješi po završetku sjednice vlade prenio vladin predstavnik za novinstvo Jack Lang, izrazio je "žaljenje Francuske zbog odluka Slovenije i Hrvatske da proglase svoju neovisnost". "Te bi odluke", naglasio je ministar, "mogle dovesti do raspada jugoslavenske federacije ako nisu predvideni novi ustavni propisi". "Francuska ne priznaje republike Sloveniju i Hrvatsku", zakljubio je Dumas. Češkoslovačka je, kako javlja francuska novinska agencija France presse, zauzela oprezan stav nakon proglašavanja neovisnosti Hrvatske i Slovenije. "Vlada će razmotriti novonastalu situaciju u Jugoslaviji u svjetlu slušbenˇh dokumenota na svojem idučem sastanku", izjavio je danas premijer Marijan Čalfa. Priznavanje neovisnosti Slovenije i Hrvatske je malo vjerojatno bez prethodnog konzultiranja jugoslavenskih šefova republika i politidkih odgovornih ljudi u Ljubljani i Zagrebu, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Češkoslovačka priznaje "pravo naroda za samoodredenjem", rekao je predstavnik za novinstvo predsjednika Vaclava Havela. "U našem je interesu i interesu sviţu stabilna Jugoslavija, odnosno Srednja i Južna Furnpa", naglasio je on. France presse ˇzvještava da je u Hratislavi slovački ministar vanjskih poslova Pavol Demes izjavio da ne dolazi u obzir da Slovačka prizna slovensku i hrvatsku neovisnost bez pristanka Praga. France presse podsjeća da su slovenske novine nedavno objavile da bi Slovačka, gdje je sve više jača pokret za neovisnost, mogla priznati Sloveniju. Nakon proglašenja neovisnostˇ Hrvatske i Slovenije Yelika je Hritanija danas pozvala na miroljubivo rješenje jugoslavenske krize, te je savjetovala Britancima izbjegavati podrušja koja su pogodena medunacionalnim sukobima. Agencija Reuter prenosi i preporuku Hritanskog ministarstva za vanjske poslove da se iz5jegava Kosovo, dijelovi Hrvatske i područja Karlovca, Siska, Splita i Gospića. Ministarstvo, medutim, ˇstiče da glavna turistiška područja na jadranskoj obali nije potrebno izbjegavati. Predstavnik ministarstva vanjskŤh poslova izjavio je, komentirajući deklaracije neovisnosti Slovenije i Hrvatske, da sve strane moraju naći miroljubivo rješenje putem pregovora. "Situacija je vrlo nestabilna i moglo bi ponovo doCi do nemira. Stoga ripozivamo sve strane da nastave miroljubiv dijalog i da izbjegavaju sve što bi moglo ugroziti ili zaustaviti te razgovore", kazao je, kako javlja Reuter, predstavnik britanskog ministarstva vanjskih poslova. On je takoder izjavio da Velika Britanija tumaši deklaraciju više kao izraz neovisnosti a ne odcjepljenja. Australija nede priznati hrvatsku i slovensku neovisnost. "Te dvije republike ne zadovoljavaju medunarodne kriterije za priznavanje državnosti. Nˇje vjerojatno da će ih medunarodna zajednica priznati", izjavio je danas predstavnik australskog Ministarstva vanjskih poslova, žiju izjavu prenosi agencija Reuter. Ovaj je predstavnik takoder izjavio da Canberra vjeruje kako su deklaracije o neovisnosti tek poţetak procesa osamostaljŤvanja i da obje republike tek žeka dogovor s jugoslavenskom vladom. "Australija i dalje pomno prati razvoj dogadaja i upozorava sve strane da nastave s dijalogom u nadi da će iznaći mirno i demokratsko rješenje", rekao je predstavnik australskog ministarstva. Bugarska se izjasnila "za održanje integriteta Jugoslavije", izjavio je danas bugarski ministar inozemnih poslova Victor Valkov tijekom susreta s jugoslavenskim ambasadorom u Sofiji Milenkom Stepanovičem. To se doznaje od predstavnika za novinstvo ministarstva inozemnih poslova, čiju ˇzjavu prenosi France presse. Isti je predstavnik danas u emŤ.sija radi;a rekao kako "Bugarska podržava demokratske procese u jugoslavenskim republikama". Deklaracije o neovisnosti i suverenosti Hrvatske i Slovenije izražavaju "želju" njenih naroda i "zaslužuju da ih se razmotri s izuzetnom pozornošču". Bugarska se izjasnila "za poštivanje interesa sviju, za razuman dijalog kojim bi jugos.lavenski narodi mogli autonomno i na bazi jednakosti izabratŤ buduće uredenje zemlje i utvrditi odnose medu republikama". Sukobi koji su "rezultat voluntarističke politike glede nacionalnog problema, koju je vndio bivši totalitaristički režim u Jugoslaviji" trebaju se riješiti "mirnim i demokratskim putem", kaže se u deklaraciji. France presse javlja da je vladajuća danska konzervativna partija pozdravila neovisnost Slovenije i Hrvatske, suprotstavljajuši se tako svom liberalnom savezniku u koaliciji koji odbija priznati neovisnost dviju republika. Predstavnik Konzervativne stranke za pitanja inozemne politike danas je pohvalio "one koji se bore za svoju slobodu". On je dodao kako bi se "Danska, koja se zalaže za neovisnost baltičkih zemalja, trebala to napraviti i u slučaju Jugoslavije". Grčka vlada smatra "proglašavanje nezavisnosti Slovenije i Hrvatske unutarnjim pitanjem Jugoslavije" i "ne dolazi u obzir da Grčka prizna jednostrane odluke bilo koie iugoslavenske republike", izjavio je danas predstavnik grčke vlade Byron PolYdoras agenciji France ˘resse. "Mi računamo na održanje jPdinsLva jugoslavenske države ˇ razrješenju svih poteškoţa mˇrnim pregovorima medu republikama", dodao je Polivdoras. Rumunjska "podržava teritorijalno jedinstvo Jugoslaviie", izjavio ie rumunjski minˇstar inozemnih poslova Rdrian Nastase danas u Bukureštu novinaru agencije France presse, nakon unilaLeralnih proglašenja nezţţvisnosti Hrvatske i Slovenije. "Ono što se dogada u Jugnslaviji dokazuje da postoii opasnost od pomanjkanja stabŤlnosti u toj zemlii. Ne mislimo da bi bilo dobro da podrži.mo rušilačke tendencije. Ocjenjujemo kontra-produktˇvnim svaki pokušaj upotrebe sile, ier mogućnosti pregovora nisu iscrpljene. Nadamo se dijalogu i pozitivnom rješenju", zaključio je šef rumunjske diplomacije na konferenciji za novinare. PARIZ - Francuska sredstva priopćivanja ocjenjuju da "razdruživanje Hrvatske i Slovenije predstavlja "kraj jugoslavenske federacije, a nekŤ, poput katoličkog "La croixa", da je to "kraj Jugoslavije". Odluka hrvatskog Sabora i Skupštine Slovenije predstavlja "dogadaj o kojem se sanjalo više od 70 godina u Ljubljani i Zagrebu", piše katolički dnevnik. "I više od toga, jer treba se vratiti u i2. stoljede da se nadu tragovi hrvatske države, ne raţuna li se efemerno razdoblje za vrijeme drugog svjetskoq rata. "Nova epizoda" u ju9oslavenskoj krizi mogla bi bitˇ, piše "Le Quotidien", "posmrtno zvono za jugoslavensku federaciju". Usprkos ponovljenom upozorenju medunarodne zajednice, diplomatskom pritisku Zapada i prijetnjama Jugoslavenske armije, Hrvatska i Slovenija su "jednostrano" proslasile neovisnost i suverenitet,godinu dana nakon dolaska na vlast "nekomunistiških nacionalista". "Razdruživanje" od Jugoslavije je nadin da napuste "brod koji tone". Odluke Hrvatske i Slovenije su "novi korak prema otcjepljenju", istiše "Liberation", i zakljuduje da je "unitarna Jugoslavija" mrtva, i pored pokušaja savezna vlade iůJugoslavenske armije da nastave borbu za opstanak zemlje. Francuski list istiše da je Slobodan Miloševiš, s politikom "ujedinjavanja Srbije", preuzeo "tešku odgovornost", jer je izazvao "spiralu nacionalizma" u cijeloj zemlji. Slovenija je "u miru" pripremila odluku o otcjepljenju, a za Hrvatsku će ostvarenje toga "sna" biti "daleko teže", jer nije etniĆki homogena kao ta republika. Ima mišljenja ("Le Monde") da se "razdruživanjem" Slovenije i Hrvatske povećava rizik gradanskog rata, mimo želje tih dviju republika, i ocjena da bi nezavŤsnost novih država mogla ostati samo "formalna", budući da ne uživa medunarodno priznanje, nˇti ekonomske pretpostavke (svoju valutu i devizne rezerve). Francuski se komentatori mrogo bave ekonomskim posljedicama hrvatske i slovenske samastalnosti. Dvije najrazvijenije republike ne žele i dalje biti "krave muzare", piše "Ge Figaro", ali su i same izložene velikim gospodarskim rizicima, padu proizvodnje i standarda, gubicima u turizmu t"katastrofalna sezona"). Otežavajuda je okolnost što ne mogu očekivati nikakvu pomoš od Zapada koji je vezan za "jedinstvo i integritet" Jugoslavije, i ne priznaje nove države. Ni Francuska nije priznala Hrvatsku i Sloveniju: vlada je o tome odlučila na sjednici, u srijedu, pošto je dan ranije ministar vanjskih poslova Roland Dumas izjavio u Skupštini da Francuska neće podržati "razvoj koji ide ka razbijanju Jugoslavije". On je, medutim, prvi put dao i drugu dimenziju francuskoga gledanja, rekavši da će njegova zemlja "u krajnjem slučaju" poštovati volju naroda. "Situacija u Jugoslavijˇ je zabrinjavajuća", izjavio je danas španjolski ministar inozemnih poslova, Francisco Fernandez Ordonez, komentirajući deklaracije o nezavisnosti Slovenije i Hrvatske. To se doznaie od predstavnika agencije France presse. ţef španjolske dˇplomacije je u svom govoru španjolskom nacionalnom radiju izjavio kako se nada "da se dijalog neće prekinuti i kako ţe sudionici juqoslavenske krize ponovno pregovarati, s novih poz.icija, u nastojanju da formiraju novi sistem i federaci.ju s cent.ralnom vlašću". Fernandez Ordonez je rekao i to da "nije iznenaden" odlukama Slovenije i Hrvatske, ali jP podsjetio da je na Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji stvoren "centar za prevpnciju konflikata" upravo da bi se "izbjegla takva vrsta problema". Jedan je predstavnik španjolskog mŤnistarstva vanjskih poslova izjavio novinaru agencije France presse u Madridu kako "žali što je došlo do unilateralne odluke o nezavisnosti" i pozvao "sve strane da ne upotrebljavaju silu niti da njome prijete". Španjolska želi da se "dode do rješenja situacije mirnim putem, a da se istovremeno poštuju legitimne težnje jugoslavenskih naroda, i pri tome održi jedinstvo i teritorijalni integritet zemlje". Osamostaljenje republika Slovenjţje i Hrvatske uznemirilo je danas bankare u Londonu i prouzročilo pad cijene jugoslavenskog vanjskog duga na medunarodnom tržištu, javlja Reuter. Cijena duga pala je sa 34.75 na 31 poena, a očekuje se daljnji pad. Burzovni stručnjaci,smatraju kako bi i federalni i republ‹čki organi, bez obzira na politička zbivanja, trebali smatrati imperativnim vraćanje vanjskog duga. Jugoslavija ukupno u kratkoročnim i srednjoročnim dugovima treba vratiti nešto više od 16 milijardi dolara, od če,qa ?1 milˇjardi bankama. "Ukoliko raspad Jugoslavije uzme maha i, na zakomplicirati" izjavio je jedan bankar. "No ono nisu glupi dodao je "ukoliko ne budu vrašali vanjski dug time će si uskratiti mogućnost financijske pomoći izvana u trenutku kad im je najpotrebnija". Bankarski stručnjaci zabrinuti. su i zbog stanja deviznih rezervi Jugoslavije. Oni smatraju trenutne rezerve od 5 milijardi dolara jedva dovoljnim i čini im se da bi to moglo prouzročiti zastoje u isplatama. Britanski Foreign Office danas je uputˇo upozorenje britanskim turistima prije njihova puta u Jugoslaviju, sugerirajući im koja "nemirna podruţja" u toj zemlji treba izbjegavati. "Situacija je izuzetno promjenljiva, pa može doći do ponovnih neprilika", izjavio je predstavnik za novinstvo Foreign Officea, koji je zatražio od putnˇka koji planiraju putovanje u Jugoslaviju izbjegavanje područja Kosova, nndrud;a Hrvatske sjeverno od autoputa Zagreb-Beograd i podrudja oko Karlovca, Siska, Splita i Gospića. Foreign Office nije izdao nikakva upozorenja glede ostalih diţjelova Dalmacije. Diplomatski dopisnik agencije Reuter, Patrick Worsnip, u svom današnjem komentaru piše kako je nepriznavanje Sloveniie i Hrvatske posljedica straha da se ne otvori "Pandorina kutija" zahtjeva za promjenu granica u Istočnoj Europi. Ugledni londonski list "The Financial Times" u svom uvodniku piše da "održavanje jedinstvene Jugoslavije u statusu quo pridonosi nestabilnosti...Vlade zapadno-europskih zemalja svojom retorikom ušvršţuiu oološaj najveće republike, Srbiie, na štetu demokratskih vlada u ostalim republikama". naglasio je da bi se Jugoslaviţa trebala posavjetovati sa Njemački ministar vanjskih poolova Hans-Dietrich Genscher Europskom Zajednicom i sa susjednim zemljama prije nego što bilo kako reagira na deklaracije o nezavisnosti svojih dvaju republika. Genscher je izjavio da je minˇstarstvo vanjskih poslova Njemačke preko jugoslavenske diplomacije uputilo poruku u kojoj se izrašava nada da ni federalna vlada ni pojedine republike, uključujubi Srbiju, neće upotrijebiti silu. "Stanovište njemačke vlade je da odluka Slovenije i Hrvatske još uvijek ostavlja prostora za pregovore" dodao je Genscher. Europska zajednica ne priznaje unilateralno proglašenje nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, izjavio je danas predsjednik Europskog parlament,a Enri4ue Baron Crespo. "Europski parlament zahtijeva od zainteresiranih strana mirne pregovore o budućnosti, kao i medusobno prihvaćanje, pri čemu Će se poštivati ljudska prava. Takva je doktrina Europskog parlamenta", izjavio je Haron Crespo u priopšenju koje je prenijela agencija France presse. "Nakon što su ˇzvukle lekciju iz bratoubilačke prošlosti, članice Europske zajednice danas ukidaju unutarnje granice, radeći na organizaciji jedinstva europskog kontinenta. Nadamo se da će i našŤ susjedi, kao i mi, shvatiti da treba živjeti u zajednici",ţ izjavio je Crespo. "Dogadaji u Jugoslaviji imat će indirektan utjecaj na češkoslovačku federaciju", izjavio je danas u Pragu pred novinarima češki premijer Petr PŤthard, nakon jučerašnjeg proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske. To se doznaje od agenci je ţ'TK. "Sa zebnjom ćemo čekati kakav će taj utjecaj biti", dodao je Pithard. Narodna slovačka stranka uputila je čestitke hrvatskoj i slovenskoj vladi, dodajući: "Ukoliko konačni ishod borbe vaših naroda za samoodredenjem bude pozitivan, bit će to dobar primjer Slovačkoj i njenim političkim čelnicima". Medutim,  eško-Slovačka nije priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije. Madarska je oprezna i nije službeno reagirala na dogadaje u Jugoslaviji. Naime, predstavnik nţinistarstva inozemnih poslova Janoš Herman, na pitanje novinara agencŤje France presse izjavio je kako "madarska vlada nije o tim dogadajima službeno obaviještena", i da će kada to bude učˇnjeno "pažljivo proučiti njen sadržaj". Herman je podsjetio kako ;e Madţlrska za "mirno rješenje" jugoslavenskog problema na baz? njenog "teritorijalnog integriteta". On je za orjakvu Jugoslaviju kakvom su je na nedavno održanoj Konfereric‹ji minŤstara inozemnih poslova za europsku suradnju i sigurnost u Berlinu definirali njeni sudionici. Luvari madarskih granica spremni su pojačati kontrolu na madarsko-jugoslavenskoj granici., doznaje se Ťz izjave radiju odgovornog predstavnika graničara. Hrvatski nadbiskup, kardinal F'ranjo Kuharić, danas je kritizirao ponašanje Sjedinjenˇh Država i Europske zajednice koje su odbile priznati nezavisnost Hrvatske, u interviewu ka'toličkoj austrijskoj agenciji "Kathpress". Kuharić je izjavio kako se nada da će "zapadne demokracije uskoro razumjeti" stav Hrvatske. "Ako su zapadne zemlje demokratske, tada ne mogu pružiti podršku održanju jedne diktature. Slobodni narodi trebaju podržavati prava ostalih slobodnih naroda", rekao je hrvatski nadbiskup, dodaţudi: "Srbi koji ne priznaju nezavisnost Hrvatske su ekstremisti. Većina Srba, naprotiv9 želi mir. Hrvatska vlada obećala je dogovor o pripadajućim pravima svim nacionalnim manjinama" Bijela kuča upozorila je danas na "tragične posljedice" koje bi nakon odluke o neovisnosti koju su usvojile Slovenija i Hrvatska, raščlanivanje Jugoslavije imalo ne samo na samu zemlju nego i na Europu. "Sjedinjene Države nastavljaju podržavati integritet Jugoslavije", izjavio je službeni predstavnik za novinstvo Bijele kuće Marlin Fitzwater, čiju izjavu prenosi agencija France presse. "Voljeli bismo da se održi jedinstvo", dodao je Fitzwater. On je izjavio kako se "još uvijek raz9ovara o nekoliko kompromisnih prijedloga". Dodao je kako je Washington glede toga u kontaktu "s Europljanima", a da su onˇ "dali do znanja da žele izbjeći upotrebu nasilja". "Pozvat ćemo Hrvatsku i sve Jugoslavene da nastave dijalog", zaključio je Fitzwater, javlja francuska agencija. Poljska je odbila priznati neovisnost Hrvatske i Slovenije, objavljeno je danas u izvješšu poljskog Ministarstva vanjskih poslova. U tom dokumentu kojeg je objavila agencija PAP, ministarstvo napominje kako "za sada ne pnstoji nikakva medunarodna pravna osnova za priznavanje onih jugoslavenskih republika koje su proglasile svoju neovisnost, kao nezavisnih cjelŤna" Poljska "nastavlja s podrškom teritorijalnom jedinstvu cijele Jugoslavije", dodaje se u izvješdu ministarstva, koje izražava "nadu" da će prisutne strane pronaći "koncenzus" kako bi se osigurao "razvoj jugoslavenske demokracije". Belgijsko Ministarstvo vanjskih poslova u svom je izvješću, koje prenosi francuska agencija France presse, objavilo kako se Belgija "ne namjerava izjasniti o jednostranim deklaracijama" dvaju republika, primjenjujući tako odluku koju je prošle nedjelje donijelo dvanaest zemalja članica EZ-a: Belgija smatra kako je neophodno "pokazati krajnju suzdržanost, oprez i duh pomirenja", dodaje se u izvješću. Američki predsjednik George Bush i.zjavio je danas kako bŤ narodi Jugoslavije trebali raspravljati o svojim neslaganjima na miroljubiv načŤn budućˇ da svijetu više nije potrebno nasilje. "Nadam se da je stav Sjed.i.njenih Država jasan", izjavio je Bush novinarima. "U svijetu više nije potrebno nasilje9 trebamo više mira i spokojstva. Treba sjesti i razgovarati o nesuglasicama", izjavio je Hush. Službeni predstavnik za novinstvo Hijele kuće Marlin Fitzwater je na pitanje novinara o pokretima jugoslavenske armije odgovorio da su SAD zabrinute zbog sˇtuacije u Jugoslavije, da neće ohrabrivati ili na9radivati otcjepljenje, te da će "učiniti što mogu kako bi spriječile svaku upotrebu sile". Dodao je zatim da SAD nastavljaju priznavati i podržavati teritorijalni intesritet Jugoslavije. Sovjetski Savez danas je kako javlja agencija Reuter odbio podržati deklaracije o neov.isnosti Hrvatske i Slovenije, te objavio kako podržava jedˇnstvo Ju9oslavije. "Sovjetski Savez, kao i u prošlosti, dvrsto podržava jedinstvo i teritorˇjalni inte9ritet Jugoslavije, nepovredivost njezinih granica ukljušujući i unutarnje", prema izvješšu sovjetskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom na televiziji. t (Hina) mm 260000 MET jun 91

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙