DEKLARACIJA O USPOSTAVI SUVERENE I SAMOSTALNE REPUBLIKE HRVATSKE (PRIJEDLOG TEKSTA)

HRVATSKE (PRIJEDLOG TEKSTA) ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Zastupnicima Sabora Republike Hrvatske predloženi su jutros na skupnoj sjednici temeljni akti prihvaćanjem kojˇh se pokreće postupak razdruživanja Hrvatske od drugih republika i SFRJ. Deklaracija o uspostavi suvereniteta i samostalne Republike Hrvatske jedan je od tri takva dokumenta. Prenosimo prijedlog teksta Deklaracije u cijelosti: Na temelju članka 140. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske donosi DEKLARACIJU O USPOSTAVI SUVERENE I SAMOSTALNE REPUBLIKE HRVATSKE I. Polazeći od trinaeststoljetne državno-pravne tradicije na tlu izmedu Jadrana, Drave i Mure, hrvatski narod je sačuvao samosvijest o vlastitom indentitetu i o pravu na samobitnost i neovisnost u samostalnoj i suverenoj državi Hrvatskoj. Stjecajem povijesnih okolnosti, nalazeči se na razmeđu istočnog i zapadnog kršćanstva, dviju često suprotstavljenih civilizacija i kultura te različitih političkih, gospodarskih i inih interesa, hrvatski je narod stoljećima branio svoju narodnu državu, a tˇme i narode zapadno od svojih domovinskih granica. Hrvatski je narod bio pod vlašću hrvatskih narodnih vladara te Hrvatskoga sabora, samostalan ili pak u personalnim i ugovornim unijama i državno-pravnim savezima s drugim narodima, ali uvijek budno pazeći na očuvanje svoje državne samobitnosti i suvereniteta. Hrvatski narod sačuvao je i u najtežim povijesnim uvjetima dio svoga nacionalnog prostora i glavni grad Zagreb sa svim obilježjima hrvatskog državnog suvereniteta, čuvari i nositelji kojega bijahu - nakon narodnih vladara - Hrvatski sabor i hrvatski banovi koji imahu ovlasti podkraljeva u vrijeme kada Kraljevina Hrvatska bila udružena s drugim državama. Hrvatski je sabor očuvao predaje c hrvatskom povijesnom pravu i održao hrvatsku državnu samobitnost tˇjekom sveukupne povijesti, po čemu je hrvatski narod jedan od najstarijih državotvornih povˇjesnih naroda Europe. II. U razdoblju nametnutoga centralističkoga i totalitarnoga sustava SFRJ, Republika Hrvatska nije mogla promicati i štititi svoje političke, gospodarske, kulturne i ine interese pa je stoga neprestano jačala težnja za razdruživanjem iz jugoslavenske drčavne zajednice. Danas smo suočeni i s pokušajˇma da se organiziranim odmetništvom i terorizmom, poticanim izvan Republike Hrvatske narušava ustavni poredak i integritet Republike Hrvatske, štoviše, da se spriječi provedba volje hrvatskoga naroda i svih gradana Republike Hrvatske koja je očitovana na izborima i ozakonjena u Ustavu Republike Hrvatske, a osobito na referendumu za suverenost, neovisnost i samostalnost u odnosu na druge republike SFRJ i ostale susjedne države. Hrvatski je narod zajedno sa svim gradanima koji Republiku Hrvatsku smatraju svojom domovinom odlučan da svim snagama brani svoju samostalnost i teritorijalnu cjelovitost od bilo žije agresije. III. Republika Hrvatska jest demokratska, pravna i socijalna država, u kojoj su najviše vrednote ustavnoga poretka: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, pluralizam i nepovredivost vlasništva, očuvanje prirodna i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Republika Hrvatska jamči Srbima u Hrvatskoj i svim nacionalnim manjinama koje žive na njezinu tlu poštivanje svih ljudskih i gradanskih prava, a osobito slobodu izražavanja i njegovanja nacionalnog jezika i kulture, kao i političkog organiziranja. Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost. Republika Hrvatska jamči, u skladu s pravilima medunarodnoga prava, drugim državama i medunarodnim organizacijama da će u cijelosti i savjesno izvršavati sva prava i obveze kao pravni sljednik dosadašnje SFRJ u dijelu koji se odnosi na Republiku Hrvatsku. IV. Republika Hrvatska je i po dosadašnjim ustavima FNRJ i SFRJ imala pravo na samoodredenje uključujući i pravo na otcjepljenje. Republika Hrvatska uspostavljajući se kao samostalna i suverena država, koja je do sada dio svojih suverenih prava ostvarivala u zajednici s drugim republikama /i autonomnim pokrajinama u SFRJ, mijenja svoj položaj i državno-pravni odnos spram SFRJ, pristajući na sudjelovanje u pojedinim njezinim institucijama i službama od zajedničkog interesa u funkciji razdruživanja. Dok traje razdruživanje treba utvrditi prava i obveze, odnosno udjel Republike Hrvatske u cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini i pravima dosadašnje SFRJ. Proglašenjem Ustavne odluke o osamostaljenju, Republika Hrvatska otpočinje postupak razdruživanja od ostalih republika i SFRJ, želećˇ da se ovaj postupak što prije okonča na demokratski ˇ miroljubivi način, poštujući interese svih republika i autorŤomnih pokrajina koje su činile SFRţ. Proglašenjem Ustavne odluke o osamostaljenju ostvarene su Fţretpostavke za priznavanje Republike Hrvatske kao medunarodno-pravnog subjekta, za što će Predsjednik i Vlada Republike Hrvatske poduzeti sve odredene korake. Ovom Ustavnom odlukom sadašnje granice Republike Hrvatske postaju državne granice prema drugim republikama i susjednim državama dosadašnje SFRJ. Na području Republike Hrvatske važe samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. Sva pitanja koja u ovome trenutku ne mogu biti riješena, kao što su položaj JNA, savezna diplomacija, razdioba zajedničkih prava i obveza bit će uredena posebnim dogovorom - ugovorom izmedu Republike Hrvatske i ostalih federalnih jedˇnica i SFRJ u postupku razdruživanja. Dok traje razdruživanje, Republika Hrvatska priznaje samo one savezne institucije u kojima se odlučuje na osnovama pariteta i suglasnosti. Savezna tijela ne mogu djelovati na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako to Vlada Republike Hrvatske za pojedŤni slučaj privremeno ne odobri. Republika Hrvatska povlači svoje predstavnike iz Saveznog vijeda Skupštine SFRJ, kojemu je ist.ekao mandat a njegovo je postojanje nepotrebno u postupku razdruživanja. Republika Hrvatska smatra da Vijeće republika i pokrajina može obavljati ulogu parlamentarnog razmatranja problema razdrušivanja. V. Republˇka Hrvatska prˇznaje puni suverenitet i medunarodno-pravni subjektivitet novim državama koje rjastaju razdruživanjem SFRJ u okviru postojećih granica SFRJ i u okviru njihovih medusobnih granica utvrdenih dosadašnjim ustavom ili medusobnim dogovorom na demokratski način. Uspostavom samostalnosti i suverenosti Republika Hrvatska ne želi prekid odnosa s drugim republikama niti poremećaj u gospodarskim, prometnim i financijskim odnosima ˇli poslovanju. Republika Hrvatska uspostavit će posebni ugovorni odnos s Republikom Slovenijom, stvarajući savez dviju samostalnih suverenih država. Republika Hrvatska poziva i ostale republike dosadašnje SFRJ na stvaranje saveza suverenih država pod slijedećim pretpostavkama: priznavanje medusobnog državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uzajamno uvažavanje, prˇznavanje političkog pluralizma i demokracije, pluralizma vlasništva i tržišnog gospodarstva, djelotvorno poštivanje ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i drugih civilizacijskih vrednota slobodnoga svijeta, kao i spremnost na recipročni dogovor ˇ ugovor o svim spornim pitanjima koja postoje izmedu pojedinih republika - suverenih država. Republika Hrvatska polazi od stanovišta da bi savez suverenih država s Republikom Slovenijom kao i s ostalim republikama, utemeljen na osnovama ugovorne, dobrovoljne i interesne zajednice, mogao biti od koristi za sve republike dosadašnje SFRJ pod uvjetom da se poštuju medusobni interesi po važećim propŤsima medunarodnog prava, posebno otjih na kojima se zasniva i izgraduje Europska zajednica, jer ta načela pokazuju životnost i praktičnu djelotvornost i ona su putokaz koji će i u budućem savezu suverenih država, do ulaska u Europsku zajednicu, osigurati mir, prosperitet i medunarodno uvažavanje. (HŤna) ds 250000 MET jun 91