JE ONA EMITIRALA
$
ZAGREB, 23. lipnja (Hina) - Hrvatska televizija emitirala je večeras
u Dnevniku u 19,30 sati razgovor urednika Dnevnika Beogradske
televizije s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Josipom Manolićem,
koji je sinoć objavljen u Dnevniku TV-Beograd, a u povodu zasjedanja
Sabora i donošenja zakona i zakonskih propisa kojima je krajnji cilj
postizanje osamostaljenje Hrvatske.
Nakon što je emitiran interview onako kako ga je objavila
Televizija Beograd, u večerašnjem Dnevniku Hrvatske televizije
emitirani su i oni odgovori koje, kako je rekao urednik Dnevnika HTV,
Mladen Lackoviš, TV-Beograd nije u cijelosti prenijela, tj. koje je
montažom izrezala iz snimljenog razgovora.
Na pitanje novinara "čime pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj mogu
zaslužiti državljanstvo na teritorij na kojoj su inače rođeni i oni i
njihovi preci", Josip Manolić u cijelosti je odgovorio: "Mislim da se
radi o jednom vrlo značajnom zakonu, značajnom sa stajališta određenja
statusa građana, prema tome to je značajan zakon kao i za sve druge
države, kao što će biti i za Srbiju i za sve ostale. Mislim da nismo
ničim povrijedili srpski narod koji živi u Hrvatskoj s tim zakonom,
naprotiv da smo mu sva građanska prava koja na tom području građanin
može da ostvaruje, da su mu zagaranitrana. Ako možete, precizirajte u
čemu vi smatrate da su narušena prava, ta prava srpskog naroda? Taj
dio odgovora TV-Beograd nije emitirao kao ni odgovor urednika
na Manolićevo pitanje. A urednik je odgovorio:
"Ja to nisam rekao, nego sam samo pitao na koji način, recimo oni
koji nisu po rođenju Hrvati mogu da zasluže hrvatsko državljanstvo,
državljanstvo države Hrvatske."
Tako je na pitanje čime pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj mogu
zaslužiti državljanstvo... TV-Beograd emitirala samo rečenicu Josipa
Manolića: "Isto tako kao i Hrvati, isto tako zaslužuju".
Urednik beogradskog TV Dnevnika je kasnije rekao: "Poznato vam je
gospodine Manoliću da odluke SAO Krajine, koje vi inače ne priznajete,
da se u slučaju odcjepljenja Hrvatske ona pripaja ostalom dijelu
Jugoslavije. To je naravno jedno bure baruta koje nije dobro za
opstanak Jugoslavije. Ali ja bih stvar proširio, imamo i reagiranje
međunarodne zajednice koja je najasnije, rekao bih, u Berlinu, neki
dan iznijela svoj stav, da je protiv jednostranog mijenjanja granica,
odnosno odcjepljenja bilo kog dijela Hrvatske. Gospodin Baker je
prilikom posjeta Jugoslaviji jučer također, rezolutno iznio američki
stav da se neće složiti sa jednostranim odlukama odcjepljenja. Nadam
se da ste i vi, i hrvatski Sabor i vlast u Hrvatskoj svijesni
krajnjih posljedica, ovakvih mogućih posljedica na unutrašnjem i
međunarodnom planu po državu kakvu vi hoćete da napravite."
Pitanje urednika je u cijelosti emitirano, a odgovor Josipa Manolića
koji je uslijedio montažom je izbačćn. A odgovor je glasio:
"Prije svega da raščistimo, vi kažate da mi ne priznajemo SAO +
Krajinu ali koliko znam ni vi ne priznajte SAO Krajinu i recite mi
jednu državu, jedan državni dokument, jedan ustavni dokument ili
zakonski dokument bez obzira, kada, u koje vrijeme u postojanju
kao autonomija itd. Možemo dalje o tome problemu razgovarati."
Urednikova reakcija na Manolićev odgovor također nije emitirana u
sinoćnjem Dnevniku TV-Beograd, a ona je glasila:
"Sasvim uzgred da vam kažem da sam i član srpskog parlamenta,
Skupštine i znam da smo u dva, tri navrata usvojili i te kako
jasne dokumente o podršci, prije svega rekao bih legitimnim
interesima, nacionalnim, srpskog naroda, dijelo srpskog naroda.
Josip Manolić je na to odgovorio:
"Jedna je stvar vaša podrška, a druga je stvar vaša nemoćnost da
priznate to. Vi niste imali petlju pred međunarodnom javnošću da to
priznate javno, da donesete takav dokument, znajući da bi to
izazvalo zgražanje u međunarodnom svijetu. Što se tiče... vaša
definicija je stalno odcjepljenje. A ja vam kažem da mi tu definiciju
i taj termin ne upotrebljavamo.
U Dnevniku TV-Beograd nije emitiran gore navedeni dio odgovora, već
samo dio odgovora koji slijedi i to tako što je montažom spojen na
opširno urednikovo pitanje o SAO Krajini, njezinom mogućem pripojenju
Jugoslaviji, reagiranju međunarodne zajednice itd. U tom emitiranom
dijelu odgovora Josip Manol je rekao:
"Ne radi se o odcjepljenju. Nema toga tko se iz Jugoslavije može
odcjepiti, to mora biti vama Srbima jasno. Postoji Jugoslavija koja
se na dobrovoljnoj volji naroda udružila, a ako se udružila mora
doći do razdruživanja. To je proces koji neće doći u sukob s
politikom Amerike, niti s politikom Zapadne Europe, naprotiv uklopit
de se u tu politiku i mislim da će od te politike imati podršku."
U prvom dijelu interviewa Beogradskoj televiziji koji je objavljen
u cijelosti na pitanje urednika TV Dnevnika da li se Hrvatska
odcjepljuje, razdružuje i da li je saborskim zastupnicima u potpunosti
jasno o kojem se od procesa radi, Josip Manolić je odgovorio "da tu
ima nekoliko nepoznanica i dosta nerazumijevanja". Naglasio je kako
je bitna razlika između odcjepljenja i razdruživanja te istaknuo:
"Mi ulazimo u proces razdruživanja", dodavši da je u 73 godine kako
je rekao, zajedničkog života, rada, muke i znoja, razumijevanja i
nerazumijevanja, da su stvorena materijalna i duhovna dobra i da je
to sada podvrgnuto procesu razdruživanja.
Na pitanje novinara koji je pravi odnos Hrvatske spram saveznih
institucija, s obzirom da, kako je rekao, hrvatski predstavnici s
jedne strane još sjede u njima, a s druge strane Hrvatska ne prihvaća
i suspendira neke savezne propise i zakone, Josip Manolić je odgovorio
da je proces raspadanja, nagrizanja saveznog Ustava počeo davno prije,
te "da nitko u tome nije pošteden, jer je svaka republika tražila
prostor da zaštiti svoja prava i interese."
(Hina) vk
230000 MET jun 91
Australian Open: Pavljučenkova bolja od Vekić
Hamas još ne otkriva popis izraelskih talaca, Netanyahu prijeti odgodom primirja
ZSE: Crobexi dodatno porasli, promet i dalje velik
Svjetske burze snažno porasle, inflacija u SAD-u popušta
TikTok objavio korisnicima u SAD-u da će u nedjelju biti privremeno nedostupan
SKV: Svijet u 4,30 sati
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
Njemački veleposlanik: Trump želi redefinirati ustavni poredak
Više od 70 uhićenih na propalestinskom skupu u Londonu
Trumpovu inauguraciju poremetila hladnoća