FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DOBAR UROD PŠENICE DONOSI I BROJNE PROBLEME

ZAGREB, 21. lipnja (Hina) - Dobar urod pšenice koji se očekuje ove godine, problemi s formiranjem cijena i osiguranje sredstava za otkup, bile su teme današnjeg sastanka u Zagrebu Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Privredne komore Hrvatske s predstavnicima Narodne banke Hrvatske, poslovnih banaka, Ministarstva poljoprivrede, Žitozajednice i Direkcije za robne rezerve. Po procjeni Privredne komore Hrvatske planira se otkupiti milijun tona pšenice, od čega 640 tisuća tona od društvenog i 360 tisuća tona od privatnog sektora. Ovogodišnja otkupna cijena pšenice, rečeno je, trebala bi biti 4,2 dinara za kilogram pa bi za otkup planiranih milijun tona pšenice trebalo osigurati oko 4,5 milijarde dinara. Procjene Ministarstva poljoprivrede nešto su više pa se planira proizvodnja od milijun i pol tisuća tona, dok bi, po mišljenju ministarstva, cijena otkupa sezala od 3,8 do 4 dinara po kilogramu. Predstavnik Narodne banke Hrvatske Adolf Matejka priopćio je da Narodna banka Jugoslavije za ovogodišnju žetvu pšenice planira potrošiti osam do deset milijardi dinara. Ustvrdio je pritom da će se Narodna banka Hrvatske zauzimati za najvišu reeskontnu stopu, odnosno sudjelovanje u otkupu pšenice sredstvima iz primarne emisije od 60 posto, te za što veći udio Hrvatske u raspodjeli tih sredstava. Na osnovi tih podataka predstavnici su poslovnih banaka zaključili da ne bi trebalo biti poteškoća u ovogodišnjem otkupu pšenice. Predstavnici banaka naglasili su da otkup pšenice otežava nezainteresiranost mlinova za ovogodišnji otkup pšenice jer imaju obilne zalihe. Boško Pavlović iz Žitozajednice naglasio je da je njima za preradu potrebno 650 tisuća tona pšenice na godinu pa je, po njihovim procjenama, 450 tisuća tona pšenice višak. Osim toga oni su, kažu, suočeni i s neizdrživim uvjetima kreditiranja i pitanjem tko će i kako platiti visoke kamate. Zato se većina složila da bi višak pšenice, zbog nemogućnosti izvoza i velikog podbačaja u proizvodnji kukuruza, trebalo upotrijebiti za proizvodnju stočne hrane. Od Vlade Republike Hrvatske zatraženo je da prije iduće sjetve utvrdi potrebe Republike kako, rečeno je, i "ubuduće ne bismo uz bogat urod pšenice muku mučili s viškom". (Hina) ds 210000 MET jun 91

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙