RASPRAVA HRVATSKOG VIJEĆA EUROPSKOG POKRETA O NACIONALNIM PRAVIMA

ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - "Iz jugoslavenske se krize ne može izići nikako drugačije nego iznalaženjem mehanizama demokratskog usuglašavanja primjene načela samoopredjeljenja naroda, te primjene načela konstituiranja republika kao suverenih država, s punim uvažavanjem sadašnjih granica, nezavisno o tome koliko su one povijesno "pravedne" ili "nepravedne", dakako s interesno definiranim savezom suverenih država, u smislu prijedloga predsjednika Izetbegovića i Gligorova, koji će pored ostaloga jamčiti da dijelovi naroda izvan nacionalnih država nisu nacionalne manjine u državno-pravnom smislu". To je rekao dr. Drago Roksandić u uvodnom izlaganju na stručnom skupu Hrvatskog vijeća europskog pokreta (HVEP) održanom danas u Zagrebu pod naslovom "Nacionalna prava državljana Republike Hrvatske u europskom kontekstu". Skupu je bilo nazočno pedesetak istaknutih znanstvenih i javnih djelatnika. #L# Prema Roksandiću nacionalna pripadnost ne bi smjela biti razlogom uživanja bilo kakvih "privilegija". On drži da je načelo samoopredjeljenja nemoguće izvesti pukim preglasavanjem u parlamentima, na referendumima, itd., te naziva lakrdijom sadašnju enigmu u vezi s pitanjem o tome koji su autentični predstavnici Srba u Hrvatskoj. Roksandić drži da jedini legitimni zastupnici interesa srpskog naroda u Hrvatskoj mogu biti samo demokratskom procedurom izabrani članovi vijeća Srba u Hrvatskoj, tijela koje bi bilo utemeljeno na načelu individualno-interesnog konstituiranja srpskih nacionalnih interesa u Hrvatskoj, kao suverenoj i teritorijalno nedjeljivoj državi. U slijedećem također uvodnom referatu Vladimira Đure Degana, koji je u njegovoj odsutnosti pročitao tajnik HVEP-a Ljubomir Čučić, navedena su neka načela škole prirodnog prava, koja su već prerasla u običajno međunarodno pravo etničkih skupina, a to su pravo na opstanak, pravo na jednakost, pravo na razmjerno sudjelovanje u odlučivanju, pravo na slobodnu uporabu jezika i pisma i pravo na vlastite institucije. Degan je uvjeren da će ta temeljna prava svih etničkih skupina postati pozitivno opće međunarodno pravo XXI. stoljeća. Takvom razvoju mogu najviše pridonijeti skupine, koje sebe drže manjinama u različitim zajednicama. "Ako bi Srbi iz Hrvatske i Hrvati iz Srbije postavljali zajednički takve zahtjeve svojim vladama", ističe Degan, "i ako bi se dosljedno zauzimali za ista ta prava Albanaca, Madžara, Muslimana i drugih u Srbiji, te Talijana, Muslimana, Albanaca, Čeha i drugih u Hrvatskoj, niti jedna vlast ne bi mogla držati da priznanjem i poštivanjem tih prava narušava svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost". Odvjetnik Silvije Degen je problematizirao dualitet prava i političkih interesa, te naglasio da su kod nas u pravu naglašeni politički interesi, dok međunarodno pravo priznaje samo individualna prava građana. Dr. Radovan Pavić drži da problem hrvatsko-srpskih odnosa preslikava dublji sukob dvaju politogenetskih ideja: velikosrpske, koja stalno teži širenju i hrvatske, koja se teritorijalno i demokratski sužava. Pavić drži da je kriva teza da Srbi u Hrvatskoj uživaju sva prava kulturne autonomije, ali da to i nije problem niti da će za pobunjene Srbe rješavanje pitanja kulturne autonomije biti zadovoljavajuće, jer se po njemu radi o stvaranju velike Srbˇje, a ne o borbi za nacionalna prava. Član Predsjedništva Srpske narodne stranke Jagoda Milić je na istraživanju dvogodišnjeg pisanja beogradske "Politike" pokazala kako se manipulira s ugroženošću Srba u Hrvatskoj kao nametnutim problemom. (Hina) ds 130000 MET jun 91