SIV U SLOVENSKOJ SKUPŠTINI: OBJE STRANE USTRAJU PRI SVOJEM

LJUBLJANA, 12. lipnja (Hina) - Na današnjoj zajedničkoj sjednici svih vijeća skupštine Slovenije kojoj je bila nazočna i delegacija SIV-a, koja je prije toga razgovarala sa slovenskom vladom o procesu slovenskog razdruživanja, prvi govornik Lojze Peterle je u dužem izlaganju naveo neke od razloga koji su Sloveniju vodili u donošenju odluke o osamostaljivanju, pri čemu je kao ilustraciju teškoća s kojima se u jugoslavenskom okviru susretala Slovenija, naveo raspuštanje kosovske Skupštine, ustanovljenje tzv. Krajine i blokadu rada Predsjedništva SFRJ. #L# On je takoođer iznio slučajeve u kojima po njegovu mišljenju savezna vlada nije reagirala na slovenske inicijative, npr. kada se radilo o potrebi deblokiranja ekonomskih odnosa među republikama, te ustvrdio da su u Jugoslaviji u međuvremenu formirani različiti gospodarski sustavi, koji se temelje i na različitim ideološkim temeljima. Peterle se posebno osvrnuo i na neodazivanje SIV-a na slovensku Rezoluciju o razdruŽivanju i zahtjev za izradbom djelidbene bilance. Prema Peterleu, Slovenija bi od 26. lipnja nastavila pregovore o mogućim novim vezama sa drugima, ali na novim temeljIma, pri čemu zamjera SIV-u da još ne vidi "sve dimenzije slovenske suverenosti". Peterle je naveo da je u nekim sferama Slovenija veĆ ostvarila faktičko osamostaljivanje, npr. na fiskalnom području, dok bi se monetarno osamostaljenje provelo postupno, sa dinarom kao rješenjem u prijelaznom razdoblju. Na području carinske politike moguće je više rješenja: carinski sporazum, različit način uplate carina ili pak preuzimanje carinske službe od strane Slovenije. U međunarodnim odnosima Slovenija posebno uzima u obzir Deklaraciju Europskog parlamenta o Jugoslaviji, gaje se naglašava položaj republika pa i pokrajina. Obavljanje vanjskopolitičkih poslova za Sloveniju moglo bi se urediti preko slovenske sekcije u Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove, pri čemu bi Slovenija taj servis i plaćala, što bi bilo rješenje za prijelazno razdoblje, a ako dogovora ne bude - rekao je Peterle - onda bi Slovenija vođenje vanjskopolitičkih poslova uredila samostalno. Predsjednik slovenske vlade govorio je i o prijelaznim rješenjima za JNA, koja bi u Sloveniji ostala do 1993. godine. Zatim je riječ uzeo Ante Marković, koji je govoreći o inicijativi za ovaj nastup spomenuo da je ideja za nj potekla na sastanku slovenske vodeće trojke u Beogradu, što se dogodilo neposredno nakon posjeta Santera i Delorsa. Na početku je Marković naveo zasluge koje ima njegova vlada u provođenju politike demokratizacije, reformi i uvođenja političkog pluralizma, rekavši da je već u svom inauguralnom nastupu govorio o teškoćama što će se pojaviti, te na njegovo predviđanje da će se na socijalnim i ekonomskim problemima kao svojoj političkoj bazi okupiti sve protureformske i antidemokratske snage, te da je zemlja upravo u vrhuncu tog razdoblja. "Te procese", rekao je Marković, "moguće je riješiti na dva načina, od kojih je prvo rješenje u postupnom i stabilnom procesu promjena, a drugi u kaotičnim promjenama, atomizaciji društva i kaosu koji bi do jeseni rezultirao privrednim krahom." Marković je rekao da je prošle jeseni zaustavljen uspješan hod reforme, te do uspostave osam pravnih sustava, što je uzrokovalo pravnu anarhiju, kaos i eroziju. SIV je u međuvremenu nekim novim rješenjima za prijelazno razdoblje, kakav je bio program 11 plus tri pokušao spasiti sustav novom regulacijom zajedničkih funkcija. "Zastoj u reformi može se zaustaviti", rekao je Marković, dodavši: "To je moguće provesti nizom ekonomskih, socijalnih i političkih poteza, konstituiranjem Predsjedništva Jugoslavije i proglašavanjem predsjednika, rješavanjem pitanja Kosova i Knina, što su sve pretpostavke za civilizacijski način života". (Hina) ds 120000 MET jun 91