ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman sazvao je danas 7. sjednicu Vrhovnog državnog vijeća. Na sjednici su razmotreni: izvještaj Predsjednika Republike sa šestog sastanka predsjednika republika u
Sarajevu, te polazišta za najavljeni trojni sastanak predsjednika Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine; stajališta Hrvatske u odosu na prijedlog Bosne i Hercegovine i Makedonije; pripreme za provedbu rezultata referenduma i rezultati razgovora vladinih delegacija i skupina stručnjaka Slovenije i Hrvatske; provedba odluka Predsjedništva SFRJ od 9. svibnja 1991; problemi koordinacije, kumulacije funkcija i racionalnosti poslovanja u državnoj upravi, te druga pitanja.
ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman sazvao je danas 7. sjednicu Vrhovnog državnog vijeća. Na
sjednici su razmotreni: izvještaj Predsjednika Republike sa šestog
sastanka predsjednika republika u Sarajevu, te polazišta za najavljeni
trojni sastanak predsjednika Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine;
stajališta Hrvatske u odosu na prijedlog Bosne i Hercegovine i
Makedonije; pripreme za provedbu rezultata referenduma i rezultati
razgovora vladinih delegacija i skupina stručnjaka Slovenije i
Hrvatske; provedba odluka Predsjedništva SFRJ od 9. svibnja 1991;
problemi koordinacije, kumulacije funkcija i racionalnosti poslovanja
u državnoj upravi, te druga pitanja. #L#
U priopćenju sa sjednice se navodi da je "ocijenjeno da je na
sastanku na vrhu u Sarajevu napravljen značajan korak u približavanju
konceptu saveza suverenih republika. Velika važnost pridaje se i
razrješenju krize u Predsjedništvu SFRJ na ustavan način, kao i
najavljenom sastanku predsjednika triju republika. Sve to stvara
povoljnije uvjete za razrješenje jugoslavenske državno-političke krize
na miran i demokratski našin.
Predstavnici pojedinih vladinih resora iznijeli su ocjene rješenja
ponuđenih u bosansko-makedonskoj platformi sa stajališta hrvatskih
interesa i konzistentnosti modela zajednice. Dorada prijedloga posebno
je potrebna u definiranju novog koncepta ili u razgraničenju monetarne
vlasti; novom sustavu obrane; kontroverznom dvojnom međunarodnom
subjektivitetu republika i zajednice; te u položaju, strukturi, načinu
odlučivanja i dislokaciji organa buduće zajednice. Vijeće je
predložilo formiranje radne skupine, koja bi do slijedećeg sastanka
predsjednika jugoslavenskih republika detaljno razradila iznesene
primjedbe.
Konstatirano je da je i nakon dogovora predsjednika vlada svih
republika u Saveznom izvršnom vijeću o ukidanju svih blokada i
slobodnog protoka roba u Srbiji nastavljeno s konfiskacijom hrvatske
imovine. Zato će se za poštivanje ovog dogovora s hrvatske strane
energično zahtijevati vraćanje na stanje prije započetih konfiskacija
i blokada.
Članovi Vlade i Sabora Republike Hrvatske izvijestili su o pripremama
za stalno zasjedanje Sabora u drugoj polovici lipnja radi provedbe
rezultata referenduma. Podnijet je i izvještaj sa sastanka vlada i
skupine stručnjaka Slovenije i Hrvatske, koje nastoje koordinirati
usporedne procese razdruživanja i integracije u novu zajednicu,
posebno u gospodarskoj, monetarnoj, međunarodnoj, unutrašnjoj i
obrambenoj politici. Ocijenjeno je da bi pokušaj nasilne
centralizacije sustava regrutiranja u Hrvatskoj i Sloveniji mogao
poslužiti za nove provokacije od strane nekih armijskih struktura, što
bi dovelo do daljnjeg zaoštravanja između armije i naroda. Takav
pokušaj bio bi protivan suverenitetu republika, Ustavu SFRJ, a stvorio
bi i dodatne vojne izdatke.
Ocjenjujući rezultate primjene mjera Predsjedništva SFRJ od 9.
svibnja 1991, Vijeće je zaključilo da su vojne vlasti ostvarile
korektnu suradnju s MUP-om Hrvatske, pridonoseći oslobađanju
prometnica i relativnom smirivanju stanja. No, na žalost, nije izvršen
glavni zadatak razoružanja nelegalnih vojnih formacija i ubačenih
terorističkih skupina. Službeni kontakti nekih predstavnika SSUP-a s
predstavnicima tzv. SAO Krajine ocijenjeni su kao pokušaj legalizacije
tih organa, suprotno jasnom stavu Predsjedništva SFRJ.
Vijeće je utvrdilo slučajeve u kojima je potrebna bolja koordinacija
unutar državne uprave i razmotrilo mogućnosti racionalizacije
poslovanja. U cilju razgraničenja državne uprave od gospodarstva,
preporučeno je da članovi vlade i zaposleni u državnoj upravi ne bi
smjeli istodobno obnašati i funkcije u izvršnim odborima javnih i
privatnih poduzeća. Predloženo je da nadležni organi zakonski
reguliraju te odnose", kaže se na svršetku priopćenja.
(Hina) ds
080000 MET jun 91