ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Na prigodnoj svečanosti u Vijeću Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Zagrebu danas su potpisana prva dva kolektivna ugovora po djelatnostima - za tekstilnu i odjevnu, kožarsko-preradivačku i qumarsku
industriju, te za djelatnosti ugostiteljstva i turizma Hrvatske. Kolektivne ugovore, kojima se uređuju radni odnosi i plaće u tim djelatnostima, potpisali su predstavnici odgovarajućih samostalni sindikata i udruženja Privredne komore Hrvatske
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Na prigodnoj svečanosti u Vijeću Saveza
samostalnih sindikata Hrvatske Zagrebu danas su potpisana prva dva
kolektivna ugovora po djelatnostima - za tekstilnu i odjevnu,
kožarsko-preradivačku i qumarsku industriju, te za djelatnosti
ugostiteljstva i turizma Hrvatske. Kolektivne ugovore, kojima se
uređuju radni odnosi i plaće u tim djelatnostima, potpisali su
predstavnici odgovarajućih samostalni sindikata i udruženja
Privredne komore Hrvatske #L#.
Kako su istaknuli predstavnici sindikata, u oba su kolektivna
ugovora postignuti povoljniji uvjeti u odnosu na opći kolektivni
ugovor, pri čemu su poštivane sve specifičnosti tih djelatnosti.
Najniža osnovna plaća u oba kolektivna ugovora utvrđena je u
mjesečnom iznosu od 4.500 dinara, pri čemu odnos između osnovne
plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta u turizmu i
ugostiteljstvu ne može biti manji od 1:1,35, a u tekstilno-odjevnoj,
kožarsko-preradivačkoj i gumarskoj industriji od 1:1,32.
Medutim, posebno, kada organizaciji prijeti stečaj ili likvidacija
ili zapadne u slične poslovne teškoće, a radnici se s tim suglase,
najniža osnovna plaća može oe isplaćivati i u nižem iznosu, ali ne
manjem od 80 posto, i to najduže šest mjeseci.
U oba kolektivna ugovora predviđen je radni tjedan u trajanju od 40
sati, a postignuti su i povoljniji uvjeti kod plaćanja noćnog rada,
bolovanja, godišnjih odmora i drugog.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Dragutin Lesar
ocijenio je da će kolektivni ugovori pridonijeti definiranju
socijalno reguliranog tržišta radne snage i socijalnom dijalogu u
Hrvatskoj, što je od neosporne važnosti u trenutku izrazito
nepovoljnih gospodarskih i socijalnih prilika. Lesar drži da se iz
toga može izaći samo uspostavom socijalnog dijaloga triju
zainteresiranih strana na tržištu rada: države, poslodavaca i
sindikata kao predstavnika radnika, i tako započeti europeizaciju
socijalnog prostora u Republici Hrvatskoj.
Ističući otpore i prepreke tome, Lesar je dodao da "to više
potpisivanje ova prva dva kolektivna ugovora po djelatnostima treba
uzeti i kao dugoročni početak ulaženja demokracije i u područje rada i
radnopravne zaštite radnika".
tHina) mn
060000 MET jun 91