GLIGOROV O PRIJEDLOGU MAKEDONIJE I BOSNE I HERCEGOVINE

KRANJ, 5. lipnja (Hina) - U posebnom razgovoru za Hinu prije današnjega svečanog otvorenja Međunarodnog sajma obrta i poduzetništva u Kranju predsjednik Predsjedništva Makedonije Kiro Gligorov odgovorio je na nekoliko pitanja o najnovijem zajedničkom prijedlogu za rješenje jugoslavenske krize, što ga je dao zajedno s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, te o političkoj situaciji u zemlji uoči sutrašnjih razgovora šestorice predsjednika u Sarajevu. #L# Na pitanje o čemu je sinoć razgovorao sa svojim slovenskim domaćinima na Brdu, Gligorov je odgovorio: "Razgovarali smo, naravno, o našoj općoj društvenoj i političkoj situaciji, a i o kompromisnom prijedlogu rješenja jugoslavenske krize koji smo dali gospodin Alija Izetbegović i ja. To jest nekakva kompromisna platforma za izlaz iz krize, ali nema karakter nekog čvrstog dokumenta, nego je zamišljena kao povod za slobodan dijalog sudionika u razgovorima, koji bi morao uključiti mišljenja svih sudionika, ali i uzeti u obzir i raspoloženje domaće i međunarodne javnosti.' Taj prijedlog, po Gligorovljevim riječima, polazi od političke stvarnosti suverenih republika kao država, koje bi u savezu zajednički riješile sva otvorena pitanja međusobnih odnosa, počev od područja gospodarstva i ljudskih prava, pri čemu rješenja treba uobličiti na osnovi općeprihvaćenih međunarodnih dokumenata kao što su Helsinška deklaracija i Pariška povelja. "Ako shvatimo tu potrebu da se ravnamo u skladu s međunarodnim dokumentima, odnosno standardima koje su oni postavili, onda je sporazum tu", optimistički je najavio Gligorov. Za područja obrane i vanjske politike Gligorov je rekao da se na njih odnose najdelikatniji dijelovi prijedloga i budućeg sporazuma. Njegov i Izetbegovićev prijedlog predviđaju posebne republičke vojske i stvaranje zajedničkih kontingenata oružanih snaga, koji bi morali svim republikama biti jamstvo sigurnosti glede vanjske agresije. Takvo bi rješenje, prema Gligorovu, imalo i financijsko opravdanje, jer je, kako kaže, racionalnije da neki rodovi vojske, primjerice zrakoplovstvo i mornarica, budu organizirani zajednički. Makedonski je predsjednik izrazio uvjerenost da je dogovor moguć i na području vanjske politike, gdje bi sve republike imale svoj puni vanjskopolitički subjektivitet, ali i mogućnost osnivanja zajedničkih vanjskopolitičkih predstavništava. Pritom je dodao da je Makedonija uvijek bila zainteresirana za vlastiti i specifični vanjskopolitički nastup, osobito u prekomorskim zemljama, gdje postoji velika makedonska dijaspora, kao što su Australija, SAD, Kanada itd., a to bi na predloženi način mogla i ostvariti. Upitan što misli o skorašnjem slovenskom osamostaljenju u svjetlu svojih prijedloga, Gligorov je rekao: "Svaki narod ima pravo na osamostaljenje i vlastitu državu; ja to kao Makedonac posebno dobro razumijem. Ali, u današnje doba nitko ne može biti sam i izoliran; čim se netko osamostali, mora početi razmišljati s kime će se udružiti. Suverenitet više nije apsolutna kategorija", izjavio je Gligorov, navodeći pritom kao uzor procese udruživanja u Europskoj zajednici. Upitan što ako platforma koju je s Izetbegovićem ponudio ne bude prihvaćena, Gligorov je rekao: "U nas je nažalost uvijek više izgleda da nešto ne uspije nego da uspije, no dijalog bi i poslije toga svakako trebalo nastaviti. Zatim je napomenuo da političke dileme udaljuju predstavnike republika od razgovora o ekonomskim teškoćama, te iznio podatak da je u deset godina Jugoslavija toliko ekonomski zaostala da se sada prema Europi nalazi u odnosima u kakvima je bila prije prošloga rata. Odgovarajući na pitanje s kime je od republičkih rukovodstava u kontaktu glede svojega i Izetbegovićeva prijedloga, makedonski je predsjednik rekao kako očekuje da će imati prilike o tome danas popodne u Zagrebu razgovarati s dr. Franjom Tuđmanom, a večeras u Sarajevu s Alijom Izetbegovićem. S vodstvom Srbije odnosno sa Slobodanom Miloševićem, nije o tome razgovarao, odgovorio je na sljedeći upit Gligorov, dodavši da su njih dvojica posljednji kontakt imali prije nekoliko dana u vezi sa situacijom u saveznom Predsjedništvu. Gligorov je ponovio kako je čvrsti stav Makedonije da Ustav treba poštovati dok postoji, a to znači i njegove odredbe o rotaciji u saveznom Predsjedništvu. "To je principijelno pitanje. Na redu za položaj predsjedajućeg je Hrvatska, te na to mjesto mora doći njezin predstavnik, i to ne bilo koji, nego onaj koji je legalno izabran. Makedonija bi se u takvoj situaciji osjećala i reagirala isto kao Hrvatska", izjavio je Kiro Gligorov komentirajući prijedloge o rješenju krize u saveznom Predsjedništvu koje u novije vrijeme preporučuju predstavnici Srbije i Crne Gore. (Hina) zg 050000 MET jun 91