PROMEMORIJA

ZAGREH, 26. svibnja (Hina) - Prilikom audijencije u Vatikanskom ţradu, predsjednik RepublikP Hrvatske dr. F'ranjo Tudman uručio je jučezţ Njegovoj Svetosti Popi Ivanu Pavlu II. promemoriju. Tekst ţromemorije koji je večeras iz Kabineta PredsjednŤka Republike Ťostavljen u redakciju Hine prenosimo u cijelosti: "Sveti Oče, U ovo prijelomno doba, u doba slamanja do sada najnenaravnijega ţoretka u mnogim europskim zemljama, u doba pobjedonosne reafirmacije zaravnih humanih i kršćanskţh vrednota, i u Vama znanoj a nama nezamjenjivoj domovini Hrvatskoj, nakon dugoga tragičnog razdoblja, dolazim k Vama kao prvi demokratski izabrani zakoniti predstavnˇk Republike Hrvatske. Dolazim u Vječni Grad apostola Petra i Pavla, ţdakle je prije više od 13 stoljeća mome narodu, u njegovoj današnjoj domovini, zasjalo Svjetlo Evandelja uvevši ga u krug europske uljudbe. Našavši se na susretištu utjecaja europskoga Istoka i Zapada, hrvatski je narod još u VII. stolječu prŤgrlio rimsko katoličko jedinstvn, dobivši i prva označja svoje državne samobitnosti i suverenosti od Vaših prethodnika. Još 679. godine, po svjedočenju Konstatina Forfirogeneta, Hrvati su sklopili s papom Agatonom ugovor o nenapadanju na susjedne narode, a u IX. stoljeću hrvatski knez Hranimir, izmedu franačkih i bizantskih posizanja, svojom mudrom politikom oslanja se na papu Ivana VIII. koji ga je u pismima od 21. svibnja i 7. lipnja 879. nazvao "dragim sinom" te podržao i zaštitio hrvatsko vjersko i političko opredjeljenje Zapadu. (Hina - nastavlja se) 37ţ PROMEMORIJA...C2) Tim činom, po tadašnjem medunarodnom pravu, u skladu s ideologijom papinskoga univerzalizma i njegovim pravom priznavanja zakonitosti vladarske vlasti, Papa je priznao hrvatskoga kneza Branimira zakonitim vladarom, a Hrvat.sku neovisnom državom. Knliko je Sveta Stolica već od početka cijenila samostojnost Hrvata vidi se i po tome, što im je, jedj.nima u krugu zapadnoga kršćanstva, u doba i Branˇmirovih suveremenik.a svete braće Ćirila i Metoda, dopustila bogoslužje na njihovu narodnom hrvatskom jeziku, u čemu se odražavao utjecaj istočne kršćanske tradicije. U XI. stoljeću povijest bilježi hrvatskoga kralja Zvonimira kao do kraja odanoga sljedbenika pape Grgura VII. u provedbi clunyjevske crkvene obnove. U tijeku gotovo petostoljetne borbe s osmanlijskim osvajačem, kada je Hrvatska svedena na "reliquiae reliquiarum" nekada moćnoga kraljevstva a hrvatske zemlje bile rastrgane izmedu tri carstva, što je Vašoj Svetosti s poljskim ‹skustvom lako razumljivo, hrvatske su katoličke crkvene strukture čuvale i razvijale zajedništvo hrvatskoga nacionalnog bića, i uz pomoč Vaših prethodnika. S takvim teškim i dragocjenim povijesnim iskustvima, vjerna svojim katoličkim izvorištima, a zbog svoga geopolitičkoga položaja na razlučnici izmedu Istoka i Zapada, otvorena pluralističkom suživotu s drugˇm civilizacijama, Hrvatska se našla kao sažetak i navještaj one cjelovite Europe, za koju Vaša Svetost ističe da treba disatŤ s oba plućna krila da bi bila Europa od Atlantika do Urala. I u ovom je stoljeću Hrvatskoj povijest dosudila posebno tešku zadašu. Ona se morala i još uvŤjek mora odupirati ugrozi protukršćanskoga bezbožnoga istočnog komunizma, kojemu se nažalost (Hina - nastavlja se) 37. PROMEMORIJA...(3) pridružio i strani ekspanzionizam na hrvatske zemlje. Hrvatska je u složenom trpljenju svojih katolika, i svih humanista, svjedoka i mučenika radi vjere i domovine, predvodenih velikim mučenikom kardinalom Alojţ.iţjem St,epincem, časno položila svoj povijesni ispit, potvrdivgi poviţiesno-misterijsku opstojnost kat.oličkoga jagelovićevskc?g nojaţa od Haltika do Jadrana. Danas, u jeku europske humanŤstičke obnove i pobjede nad protukršćanskim boljševizmom, Hrvatska se medu prvima, na dostojanstven način, vratila u krilo slobodnoga zapadnog svijeta. Uspostavivši na slobodnim izborima demokratsku vlast, ona je svojim Ustavom potkraj 1990. i referendumom ovih dana (19. svibnja) tţ7ţebiscitarno očitovala odl;,ţčnu vţţl ju svo jih gradana za punom suverenošću i samostalnoščLi. Slnbodna Hrvatska želi ući u novo europsko zajedništvo, zajedrţţ sa :ţusjednim slavenskim i neslavenskim državama. U zajedništvo kak:vim ţţa naviješta Vaša Svetost: zajedništvo različitih a priznatih suverenih naroda u skladnom pluralizmu kulturnih i religijskih baština. U zajedništvo u kojemu granice neće dˇjeliti nego spajati ljude i narode, u kojemu će svaki čovjek i svaki narod biti slobodan, poštovan i svoj na svome, bez potrebe i moguĆnosti da ikoga ponizuje i porobljuje. Medutim, u toj blagoslovljenoj viziji budućnosti, koja se tek počela ostvarivati, mlada je hrvatska demokracija i sama Republika Hrvatska još uvijek ozbiljno ugrožena. ' Hrvatska se kleveće na isti način na koji je bio osuden kardinal Stepinac, veliki čovjek ne samo hrvatskoga katoličanstva. Za rušenje njene demokracije i suverenosti organizira se i potiče odmetnički terorizam koji ugrožava ljudske živote, uništava (Hina - nastavlja se) 37. PROMEMORIJA.o.(4) gospodarstvo, pa i sakralne objekte. Braneći svoju slobodu i demokraciju, Hrvatska danas brani i Europu od pokušaja restauracije komunističkoga socijalizma i jednostranačkog strahovlašća. Uzdajući se u pravdoljubivost kršćanskoga i humanističkoga zapada, mŤ se kao i često u dosadašnjoj svojoj povijesti obraćamo Petrovoj Stolici a posebno Vama, Sveti Oče, kao pronositeljLl Istine i najviših duhovnih vrednota suvremene civilizacije. Očekujući Vaše razumijevanje i pomoć, mi Vam, poput naših časnih prethodnika Hranimira, Zvonimira i Stepinca, izraţavamo svoju duboku odanost i privrženost", stoji na kraju promemorije. (Hina) dd 260000 MET may 91