GAŽI S HRVATSKIM BANKARIMA ,

, UMAG, 24. svibnja (Hina) - Uloga hrvatskih banaka u ukupnom gospodarskom razvoju Repuk,like i s tim u svezi prijedlog Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka Hrvatske te Zakon o izdvajanju obveznica za re:trukturiranje gospodarstva bile su osnovne teme današnjeg sastanka predstavnika 27 poslovnih banaka iz Hrvatske s predsjednikom Privredne kcrror.e Hzţvatske inž. Ivicom Gažijem. "Naš krajni cilj je jačanje hrvatskog gospodarstva, pa cnda i uloge banaka kako privreda ne bi viţe bila prirepak politici, već glavni subjekt koji bi odredivao ulogu politike", istaknuo je Gaži, napomenuvši da bi bilo korisno što skorije osnivanje užeg savjeta bankara i privrednika pri Privrednoj komori Hrvatske. Mr. Adolf Matejka, direktor Kreditne direkcije pri Narodnoj banci Hrvatske, rekao je da več postoji prilično jasna koncepcija provodenja sanacije gospodarstva, odnosnc bankarstva, u Hrvatskoj. Prilike u hrvatskim bankama izgledaju prilično dobro prvenstveno zbog knjigovodstvenih standarda koji omogučuju bank/ama prikrivanje akumuliranih gubitaka i golemih poslovnih dubioza. Posljednja ekonomsko-financijska revizija i dijagnostičko ispitivanje banaka na osnovi medunarodnih standarda pokazali su na primjer da su banke u Hrvatskoj imale u svojoj aktivţi potencijalne kreditne gubitke koji su dvostrukoţ premašivali ukupan krˇjigovodstveni iznos kapitala. U drugim je republikama situacija bila još teža, na primjer banke na Kosovu potrošile su sedam do osam puta više kapŤtala nego što ga ima u stvarnoj bančanoj aktivi, u Crnoj Gori šest puta, Srbiji četiri itd. U posljednju godinu i pol dana situacija se s tim u vezi dalje pogoršavala. Upravo usporedujući takve ˇ sličrţe podatke, nastavio je Matejka, u Hrvatskoj je ocijenjeno da ne bi bilo dobro prihvatiti savezni model saniranja banaka i privrede, jer bi za Hrvatsku tada troškovi bili veči no efekti, i bilo bi to dodatno medurepubličko prelijevanje financijskih sredstava, a cijeliţ proces sporije bi tekao. Stoga se Hrvatska odlučila za vlastiti, eEţkasniji model, tj. za pnduzimanje hi/tnih mjera za prevladavţnie financijskog položaja pojedinih poduzeča, prvenstveno izvoznika, i javnih poduzeća te odredenog broja proizvodača hrane, u prvom redu ˇ? djelatnosti stročarske proizvodnje. Uz prethodno donošenje sanacijskih programa tim bi se poduzečima izdale obveznice već krajem lipnja ili početkom srpnja. Poduzeća bi tako podmirila dio svojih obveza prema bankama. U drugoj bi se fazi postupak sanacije proveo naţţ3 onim bankama kod kojih dubiozna potraživanja znatno premašuju pct.rebne rezerve, tako da se mora izvršiti dokapitalizacija fondova banaka. Hrvatska vlada ocijenila je da bi se izdvajanjem obveznica od jedne milijarde dolara ili 24,5 milijardi dinara na rok od 20 godina pridonijelo jačanju materijalnog položaja onih poduzeća koja su važna za ukupan gospodarski razvoj Republike. Na izdane obveznice plaćale bi se kamate u visini od pet posto godišnje, za što treba svake godine osigurati sredstva u republičkom proračunu. To će biti prvˇ korak u prnvodenju sanacije banaka, a onda slijedi proces izravnavanja potraživanja u roku od tri …o četiri godine te sustavna sanacija banaka. Direktor Zagrebačke banke mr. Frano LukoviĆ rekao je da se bez saniranja plasmana devizne štednje gradana kod Narodne banke Jugoslavije ne može govoriti o sanaciji hrvatskih banaka jer im je to tri puta veći problem od privrednih potraživanja u zemlji i inozemstvu. Treba isto tako stvoriti pravnu državu kako ne bismo imali dvostruki pravni sistem, istaknuo je Luković. Jozo MartinovŤć iz Privredne banke Zagreb naglasˇo je da bi uključivanje banaka u aktualnu stambenu rezervu bio vrlo bitan poticaj sanaciji banaka. Nikola Pavletič iz Riječke banke pozdravlja čin kojim Hrvatska nˇje prihvatila novu YU-centralŤzaciju bančanih sredstava, a.LŤ nije dobro ako se cent.ralizacija nastavi i na republičkoj razinˇ. Samo u posljednje vrijeme na taj je način iz Riječke banke "isisano" oko 460 milijuna dinara. Neven Dobrović, direktor Dalmatinske banke iz Zad/ra, rekao je/da kriterij za upisivanje kolektiva u popis za dobivanje obveznica mora Yţ.iţi iţti za sve u Republici, kako bi se banke dovele u istu pozicˇju rizičnog poslovanja. Mirko Vukšić iz Splitske banke tvrdi da politička situacija u nas uzrokuje najveći pad devizne štednje upravo na njihovu području. Kriza banaka i privrede sve je teža, te ukoliko se prilike ubrzo ne srede, ponajprije u prometu kroz Knin, privredno i bankovno poslovanje bit Će još teže. (Hina) zg 240000 MET may 91