GODIŠNJI IZVJEŠTAJ SIPRI: SAD I SSSR NAJVEĆI TRGOVCI ORUŽJEM

STOCKHOLM, 23. svibnja (AFP/Hina) - Sjedinjene Države i Sovjetski Savez bile su najveći izvoznici konvencionalnog oružja 1990. godine. Na dvije zemlje otpada 69 posto ukupne svjetske trgovine oružjem. Ti podaci objavljeni su danas u godišnjem izvještaju za 1991. Stkoholsmog medunarodnog instituta za istraživanje mira SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute). Ovaj u svijetu poznati Institut slavi 25. godišnjicu postojanja. Medutim, kako navodi SIPRI, "po prvi put u zadnjih nekoliko godˇna", prodaja američkog konvencionalnog oružja bila je veća od one SSSR-a. Godine 1989. Sjedinjene Države i SSSR držale su 34, odnosno 37 posto sveukupne svjetske prodaje, nasuprot 29 posto Sovjetskog Saveza i 40 posto Sjedinjenih Država 1990. godine. Taj preokret proizlazi iz "smanjenja kupovine zemalja trećeg svijeta" (Indija, Irak i Afganistan) "tradicionalno velikih kupaca sovjetskog oružja". Sveukupna prodaja povećana je za 1990. godinu za 8,783 milijardi dolara za SAD i za 6,373 milijardi dolara za SSSR, a najvažniji klijent za SSSR je Treći svijet, a za SAD industrijalizirani svijet. Na trećem mjestu nalazi se Francuska t8,2 posto prodaje, u vrijednosti od 1,799 milijardi dolara) ispred Velike Britanije (5,6 posto, 1,220 milijardi dolara) i Njemačke (Zapadne 4,4 posto, 963 milijardi dolara) koja je po prvi puta CHina - nastavlja se) od 1986. godine ispred Kine. EZ ima ukupno 21 posto svjetske prodaje u 1990. godini. U prošloj je godini izvršeno osamnaest nuklearnih pokusa, što je najniža brojka u zadnjih 30 godina. Osam pokusa izvršile su Sjedinjene Države, šest Francuska, dva Kina i po jedan Sovjetski Savez i Velika Britanija. U prošloj je godini zabilježena "izvjesna stabilnost" oružanih sukoba. Prema SIPRI, prošle je godˇne nabrojen 31 sukob, nasuprot 33 u 1989. i 38 u 1988. godini koja je bila "rekordna" prema podacima švedskog Instituta. SIPRI razlikuje tri vrste sukoba: one u kojima se države sukobljavaju unutar sebe, "gradanske ratove" i one u kojima se država suprotstavlja nekoj političkoj ili etničkoj 9rupi, a čiji se "ukupan iznos žrtava popeo na najmanje tisuću osoba". Rat u Zaljevu je do sredine siječnja 1991. godine koštao 53 milijarde dolara i omogućio je UN da "igraju odlučujuCu ulogu". Prema SIPRI tih 53 milijarde dolara "gotovo je jednako iznosu godišnje medunarodne pomoći koja se dodjeljuje zemljama Trećeg svijeta". Vezano za politiku, SIPRI naglašava kako je rat u Zaljevu omogućio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Naroda da "dokaže odlučnost" i "hitnost" pred situacijom koja je stvorena invazijom iračkih trupa na Kuvajt 2. kolovoza 1990. Razvoj dogadaja u Sovjetskom Savezu, središnjoj i istočnoj Europi, ujedinjenje Njemačke i raspuštanje Varšavskog pakta, "gotovo su eliminirali rizike od sukoba izmedu blokova u Europi", no "znatno su su povećale opasnosti od nacionalnih sukoba koje su se pojavile iz lokalnih sukoba i ograničenih ratova", procjenjuje SIpRI u svom izvještaju iz 1991. godine. Švedski institut naglašava kako moraju biti stvorene nove strukture za očuvanje sigurnosti, kao i nove institucije, dok je povratak Njemačke kao velike mirotvorne snage na europsku scenu "novi kvalitativan element". Troškovi naoružanja u svijetu smanjili su se prošle godine za 5 posto, čime je naglašeno smanjenje od 2 posto zabilježeno već 1989. godine. Ti troškovi po sadašnjim cijenama iznose oko 950 milijardi dolara, od kojih 800 milijardi daju razvijene zemlje. Sjedinjene Države i Sovjetskˇ Savez u ukupnoj su svoti sudjelovali s 60 posto, no smanjenje njihovih obostranih troškova je glavni činilac općeg smanjenja, zaključuje SIPRI, nezavisna organizacija osnovana 1966. godine koju uglavnom financira švedski parlament. (Hina) mm 240000 MET may 91