FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA SASTANKU HDZ-A

ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske i Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman održao je večeras, na završetku dvodnevnog sastanka koordinatora HDZ-a iz domovine i inozemstva, što se održao u hotelu "Holiday" u Zagrebu, izlaganje o sadašnjem hrvatskom političkom trenutku. Osvrnuvši se na predizborno razdoblje i istaknuvši da je Hrvatska demokratska zajednica pobijedila na izborima zahvaljujući svome programu i vlastitim prosudbama, unatoč diskvalifikacijama iz redova SDP-a, pa i drugih stranaka, unatoč koaliciji najjačih opozicijskih stranaka i nenaklonosti demokratskoga mnijenja na Zapadu prema HDZ-u, predsjednik Tuđman pobrojio je uspjehe HDZ-a i nove hrvatske vlasti. Unatoč stalnim prijetnjama vojnom intervencijom i brojnim drugim otporima, hrvatsko je vodstvo uspjelo sačuvati vlast, ne radi vlasti nego radi očuvanja demokracije i suvereniteta Republike Hrvatske, istaknuo je, osobito naglasivši da je postignuto jedinstvo cijeloga hrvatskog naroda, te domovinske i iseljene Hrvatske. Onima koji iz oporbenih redova spočitavaju HDZ-u sadašnju navodnu popustljivost, predsjednik Tuđman uzvratio je pozivom da se sjete kako su zbog svoje nedoraslosti u politici već pali na ispitu za vrijeme izbora, a da sada pokazuju još gori dilentatizam nego onda. Rekavši da še hrvatsko državno vodstvo nastaviti ostvarivati program HDZ-a, koji je i program Republike Hrvatske, te da je to vodstvo znalo taj program uskladiti s realnim odnosima snaga u Jugoslaviji i s bitnim čimbenicima međunarodnoga poretka, dr. Tuđman je istaknuo kako je Republika Hrvatska postigla dosad neviđen međunarodni ugled i postala činjenicom koju priznaju i oni koji nastoje pošto-poto očuvati integritet Jugoslavije. Zatim je nastavio: "Mnogi u našim redovima, a osobito oni iz opozicijskih, među kojima su nas neki kad smo donijeli ovakav program nazivali strankom opasnih namjera, a neki su u svoj program pisali, primjerice HDS, u svom prvom članu da im je cilj napredak Hrvatske i Jugoslavije, da nije bitno nacionalno, nego da su bitne individualne slobode, itd., danas nam upućuju kritike, zašto već nismo proglasili nezavisnu državu Hrvatsku, zašto nismo proveli plebiscit o otcjepljenju itd. Trebalo bi ih priupitati: Gospodo dajte se osvrnite malo, gdje ste bili, što ste mislili, što ste stvorili. Ti isti koji su imali drskosti da čak kažu da narod na izborima nije shvatio veličinu njihova programa. Ti isti koji nisu shvatili povijesni trenutak, da smo ostvarili svojevrstan nacionalni i narodni preporod kakav je malo koji narod doživio u svojoj povijesti, da smo ostvarili jedinstvo svih staleža od radnika i seljaka do ostataka hrvatskoga plemstva, a uključujući i građanske slojeve i inteligenciju, u ime koje su tobože neki govorili, da smo ostvarili jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske - ti isti danas postavljaju nekakve radikalnije zahtjeve, a mi ćemo se gospodo držati cilja kojega smo postavili, da ga ostvarimo odlučno, nepokolebivo, ali tako da ga ne dovedemo u pitanje, da ne izgubimo ono što smo ostvarili: ne vlast, nego li slobodu i ovakvu suverenost Hrvatske kakvu imamo da bi nam ona poslužila da je dovedemo do kraja. Zašto nismo proglasili otcjepljenje, zašto sada na referndumu ne postavimo pitanje za otcjepljenje i neovisnu Hrvatsku, zato što ni međunarodne i unutarnje okolnosti to ne dopuštaju, što nemamo snage da to provedemo, jer smo svoju vlast morali izgrađivati, jer smo svoje policijske snage morali stvarati i naoružavati, i to, da vam bude jasno, ne u normalnim uvjetima nego li u uvjetima kad su se sve države izjasnile da se protive prodaji oružja jugoslavenskim republikama, spomenuvši na prvom mjestu Hrvatsku. U takvim okolnostima smo donijeli i odluku o stvaranju narodne garde, koja je prijelaz od policijskih na vojne snage, u ulozi onoga što se u nekim zemljama zove žandarmerija. Unatoč zaprekama, unutarnjim i vanjskim, išli smo stvoriti snage na koje se možemo osloniti u čuvanju poretka i sutra u obrani, i ako će trebati i u ratu za Hrvatsku. Dali smo upute da se i vani stvaraju dobrovoljački odredi, upute da se u zemlji stvaraju odredi narodne samozaštite, svjesni da će nam možda zatrebati i to da čitav narod uključimo u borbu da izvojujemo punu suverenost, slobodu ako budemo ugroženi". Ustvrdivši da je Hrvatska prihvaćena i u europskim i u američkim službenim krugovima, a da njezino vodstvo nije odstupilo od svojih ciljeva, nego da je onima koji inzistiraju na očuvanju jugoslavenskog okvira ponudila konferederaciju kao minimum na koji će Hrvatska pristati, predsjednik Tuđman podsjetio je na potporu koju su zapadne zemlje dale očuvanju demokratske Hrvatske. Zatim je istaknuo da će Hrvatska zahtijevati međunarodni subjektivitet i stvaranje vlastitih oružanih snaga, a ako to ne bude prihvaćeno, preostaje jedino razlaz. U nastavku toga izlaganja, koje je potrajalo više od sat vremena, dr. Tuđman ukazao je nazočnima iz domovine i svijeta, na činjenicu da je Srbija htjela, Sloveniju otjerati iz Jugoslavije, da je Slovencima poručeno: 'Idite, bre, što pre!', a sve radi toga da bi mogla lakše anektirati Hrvatsku. "No, tu igru neće moći odigrati", nastavio je dr. Tuđman, iznijevši da je Hrvatska usuglasila traženja sa Slovenijom, te da će onoga trenutka kada Slovenija donese odluku o razdruženju to isto učiniti Hrvatska. Zatim je rekao kako je Hrvatska morala i mora voditi računa o tome da za razliku od Slovenije nema suglasnost Beograda i JNA za otcjepljenje, da mnogo Hrvata živi u Bosni i Hercegovni, Vojvodini i(Crnoj Gori, te da u Hrvatskoj živi više od pola milijuna Srba, što su sve bili razlozi da je formulacija za izjašnjavanje na referendumu takva kakva je. Svrha održavanja referenduma obrazložio je time što je potrebno da se o volji naroda uvjeri i međunarodna i domaća javnost, dodavši kako "neki mudraci tvrde da HDZ ionako nije dobio apsolutnu većinu glasova na izborima". Nadalje dr. Tuđman je iznio razloge zbog kojih se mnoge zemlje zauzimaju za očuvanje integriteta Jugoslavije, navevši pritom i mogućnost utjecaja raspada SFRJ na druge zemlje, osobito na Sovjetski Savez, a što bi stvorilo nove probleme svjetskoj politici i globalnim odnosima snaga. Stoga su određeni krugovi na Zapadu čak bili rekli kako bi tzv. konstruktivna vojna intervencija čak mogla biti pozitivna, na što je Hrvatska uzvratila da takve intervencije ne može biti, te da ovakva Jugoslavija nipošto ne može biti čimbenikom stabilnosti i mira. Objašnjavajući dosadašnju politiku hrvatskoqa vrhovništva glede pobuna u Hrvatskoj, predsjednik Tuđman rekao je i slijedeće: "Mi smo u Hrvatskoj 17. kolovoza bili suočeni s kninskom pobunom koju nismo mogli skršiti iz tri razloga. U početku nismo imali dovoljno svojih policijskih snaga, drugo JNA nam je prvog dana kad smo to htjeli učiniti stala na put, a nismo imali čime da joj se suprotstavimo, i treće, morali smo i svijetu dokazivati da smo za demokratsko političko rješenje. Ti elementi su se mijenjali i došli smo dotle da smo, što se tiče oružanih snaga u povoljnijoj situaciji. Stvaramo policijske snage, stvaramo gardu. Armija, bez obzira koliko u njoj bilo dogmatskih, komunističkih, jugoslavensko-unitarističkič, pa i velikosrpsko -hegemonističkih elemenata, ipak je u takvom stanju da se nije mogla izravno oružano angažirati do sada protiv nas, a na kraju sa vojom principijelnom politikom stekli smo podršku svijeta." Pri kraju izlaganja predsjednik Tuđman govorio je o onome što se događalo u Pakracu, na Plitvicama, u Kijevu, oko Vukovara, u Splitu i drugdje, rekavši između ostaloga: "Kad su Knin željeli prenijeti u Slavoniju, kad su zauzeli i proglasili Pakrac, pa smo išli tamo svojim policijskim snagama, i no samo skršili taj otpor, nego i.postavili svoju policijsku postaju, pod cijenu da Armija, a neki ljudi iz armije su šurovali s tom pobunom tamo, dođemo u sukob s Armijom. Znači, svjesni da to može izazvati sukob, ali smo smatrali da to ne smijemo dalje dopustiti. Tu smo zaustavili širenje odmetničkog terorističkog pokreta u Slavoniji i u Hrvatskoj, ali nismo mogli zaustaviti da nam ubacuju četničke odrede iz Srbije preko Dunava, što nas je koštalo žrtava u Borovu Selu". Uz Pakrac, kao drugi primjer odlučnosti, predsjednik Tuđman je naveo Plitvice, kada je odlučeno da se unatoč vojnom ultimatumu ne povlače policijske snage, jer bi odstupanje značilo dovođenje u pitanje suverenosti i integriteta Republike Hrvatske. Prema Tuđmanovim riječima na tome se ustrajalo unatoč riziku za oko stotinu ljudskih života policajaca iz novouspostavljene policijske postaje na Plitvicama. Kada je teror Martićevih policajaca postao nesnošljiv hrvatsko je vrhovništvo donijelo odluku o uspostavi policijske postaje u Kijevu "kad je došla vojna jedinica i neki potpukovnik Đukić, koji je zapovjedniku policijske postaje postavio zahtjev da se uklone za pet minuta, izazivao i vrijeđao narod. Kad su me pitali rekao sam: ne, nema toga ultimatuma pred kojim ćemo mi pokleknuti. Ostala je ta postaja i taj narod, opkoljeni su i od četnika i od vojske, čak nisu mogla proći ni ambulantna kola sa lijekovima, a kamoli hrana." Predsjednik Tudman je naveo primjer suočavanja vojnih snaga i građana Imotske krajine i Hercegovine kada je on pozvao narod i savjetovao ga da propusti vojsku, jer je već odnio moralnu pobjedu. U Splitu je, kaže predsjednik Tuđman, uputio na to da građani imaju pravo mirnim demonstracijama tražiti od vojske da ona osigura da se Kijevu može dostaviti pomoć, pri čemu su, prema riječima predsjednika Tuđmana, građani pokazali opravdano nezadovljstvo a onda su se uključili i "provokatori koji su narodno nezadovoljstvo orijentirali u smislu koji je trebao Beogradu za izvanredno stanje, za pokušaj nametanja vojnog režima." "Hoću reći, kad je bilo potrebno, imali smo odlučnost da kažemo ne, i spremnosti da upotrijebimo sve svoje oružane snage i pozovemo narod u obranu hrvatske slobode i suverenosti. Nikakav dogovor u Predsjedništvu SFRJ nije dogovor o odustajanju od naše suverenosti nego je rezultat sadašnjih prilika u kojima ništa ne gubimo, nego ako se on provodi, možemo dobiti s njime da uz pomoć Armije uspostavimo pravni poredak u mjestima gdje je narušen, a ako ga se neće držati onda ćemo mi s tim i poslije toga biti jači", rekao je na kraju govora predsjednik dr. Franjo Tuđman. (Hina) dd

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙