ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske
i Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman održao je
večeras, na završetku dvodnevnog sastanka koordinatora HDZ-a
iz domovine i inozemstva, što se održao u hotelu "Holiday" u
Zagrebu, izlaganje o sadašnjem hrvatskom političkom trenutku.
Osvrnuvši se na predizborno razdoblje i istaknuvši da je
Hrvatska demokratska zajednica pobijedila na izborima
zahvaljujući svome programu i vlastitim prosudbama, unatoč
diskvalifikacijama iz redova SDP-a, pa i drugih stranaka,
unatoč koaliciji najjačih opozicijskih stranaka i nenaklonosti
demokratskoga mnijenja na Zapadu prema HDZ-u, predsjednik Tuđman
pobrojio je uspjehe HDZ-a i nove hrvatske vlasti. Unatoč stalnim
prijetnjama vojnom intervencijom i brojnim drugim otporima,
hrvatsko je vodstvo uspjelo sačuvati vlast, ne radi vlasti nego
radi očuvanja demokracije i suvereniteta Republike Hrvatske,
istaknuo je, osobito naglasivši da je postignuto jedinstvo
cijeloga hrvatskog naroda, te domovinske i iseljene Hrvatske.
Onima koji iz oporbenih redova spočitavaju HDZ-u sadašnju navodnu
popustljivost, predsjednik Tuđman uzvratio je pozivom da se sjete
kako su zbog svoje nedoraslosti u politici već pali na ispitu
za vrijeme izbora, a da sada pokazuju još gori dilentatizam nego
onda. Rekavši da še hrvatsko državno vodstvo nastaviti ostvarivati
program HDZ-a, koji je i program Republike Hrvatske, te da je to
vodstvo znalo taj program uskladiti s realnim odnosima snaga u
Jugoslaviji i s bitnim čimbenicima međunarodnoga poretka, dr.
Tuđman je istaknuo kako je Republika Hrvatska postigla dosad
neviđen međunarodni ugled i postala činjenicom koju priznaju i
oni koji nastoje pošto-poto očuvati integritet Jugoslavije.
Zatim je nastavio:
"Mnogi u našim redovima, a osobito oni iz opozicijskih, među kojima
su nas neki kad smo donijeli ovakav program nazivali strankom opasnih
namjera, a neki su u svoj program pisali, primjerice HDS, u svom prvom
članu da im je cilj napredak Hrvatske i Jugoslavije, da nije bitno
nacionalno, nego da su bitne individualne slobode, itd., danas nam
upućuju kritike, zašto već nismo proglasili nezavisnu državu Hrvatsku,
zašto nismo proveli plebiscit o otcjepljenju itd. Trebalo bi ih
priupitati: Gospodo dajte se osvrnite malo, gdje ste bili, što ste
mislili, što ste stvorili. Ti isti koji su imali drskosti da čak kažu
da narod na izborima nije shvatio veličinu njihova programa. Ti isti
koji nisu shvatili povijesni trenutak, da smo ostvarili svojevrstan
nacionalni i narodni preporod kakav je malo koji narod doživio
u svojoj povijesti, da smo ostvarili jedinstvo svih staleža od
radnika i seljaka do ostataka hrvatskoga plemstva, a uključujući
i građanske slojeve i inteligenciju, u ime koje su tobože neki
govorili, da smo ostvarili jedinstvo domovinske i iseljene
Hrvatske - ti isti danas postavljaju nekakve radikalnije zahtjeve,
a mi ćemo se gospodo držati cilja kojega smo postavili, da ga
ostvarimo odlučno, nepokolebivo, ali tako da ga ne dovedemo u
pitanje, da ne izgubimo ono što smo ostvarili: ne vlast, nego li
slobodu i ovakvu suverenost Hrvatske kakvu imamo da bi nam ona
poslužila da je dovedemo do kraja.
Zašto nismo proglasili otcjepljenje, zašto sada na referndumu ne
postavimo pitanje za otcjepljenje i neovisnu Hrvatsku, zato što ni
međunarodne i unutarnje okolnosti to ne dopuštaju, što nemamo snage
da to provedemo, jer smo svoju vlast morali izgrađivati, jer smo
svoje policijske snage morali stvarati i naoružavati, i to, da
vam bude jasno, ne u normalnim uvjetima nego li u uvjetima kad
su se sve države izjasnile da se protive prodaji oružja
jugoslavenskim republikama, spomenuvši na prvom mjestu Hrvatsku.
U takvim okolnostima smo donijeli i odluku o stvaranju narodne
garde, koja je prijelaz od policijskih na vojne snage, u ulozi
onoga što se u nekim zemljama zove žandarmerija. Unatoč zaprekama,
unutarnjim i vanjskim, išli smo stvoriti snage na koje se možemo
osloniti u čuvanju poretka i sutra u obrani, i ako će trebati i
u ratu za Hrvatsku. Dali smo upute da se i vani stvaraju
dobrovoljački odredi, upute da se u zemlji stvaraju odredi
narodne samozaštite, svjesni da će nam možda zatrebati i to da
čitav narod uključimo u borbu da izvojujemo punu suverenost,
slobodu ako budemo ugroženi".
Ustvrdivši da je Hrvatska prihvaćena i u europskim i u američkim
službenim krugovima, a da njezino vodstvo nije odstupilo od svojih
ciljeva, nego da je onima koji inzistiraju na očuvanju
jugoslavenskog okvira ponudila konferederaciju kao minimum na koji
će Hrvatska pristati, predsjednik Tuđman podsjetio je na potporu
koju su zapadne zemlje dale očuvanju demokratske Hrvatske. Zatim
je istaknuo da će Hrvatska zahtijevati međunarodni subjektivitet
i stvaranje vlastitih oružanih snaga, a ako to ne bude prihvaćeno,
preostaje jedino razlaz.
U nastavku toga izlaganja, koje je potrajalo više od sat vremena,
dr. Tuđman ukazao je nazočnima iz domovine i svijeta, na
činjenicu da je Srbija htjela, Sloveniju otjerati iz Jugoslavije,
da je Slovencima poručeno: 'Idite, bre, što pre!', a sve radi toga
da bi mogla lakše anektirati Hrvatsku. "No, tu igru neće moći
odigrati", nastavio je dr. Tuđman, iznijevši da je Hrvatska
usuglasila traženja sa Slovenijom, te da će onoga trenutka kada
Slovenija donese odluku o razdruženju to isto učiniti Hrvatska.
Zatim je rekao kako je Hrvatska morala i mora voditi računa o tome da
za razliku od Slovenije nema suglasnost Beograda i JNA za otcjepljenje,
da mnogo Hrvata živi u Bosni i Hercegovni, Vojvodini i(Crnoj Gori,
te da u Hrvatskoj živi više od pola milijuna Srba, što su sve bili
razlozi da je formulacija za izjašnjavanje na referendumu takva
kakva je. Svrha održavanja referenduma obrazložio je time što
je potrebno da se o volji naroda uvjeri i međunarodna i domaća
javnost, dodavši kako "neki mudraci tvrde da HDZ ionako nije dobio
apsolutnu većinu glasova na izborima".
Nadalje dr. Tuđman je iznio razloge zbog kojih se mnoge zemlje
zauzimaju za očuvanje integriteta Jugoslavije, navevši pritom i
mogućnost utjecaja raspada SFRJ na druge zemlje, osobito na
Sovjetski Savez, a što bi stvorilo nove probleme svjetskoj politici
i globalnim odnosima snaga. Stoga su određeni krugovi na Zapadu
čak bili rekli kako bi tzv. konstruktivna vojna intervencija čak
mogla biti pozitivna, na što je Hrvatska uzvratila da takve
intervencije ne može biti, te da ovakva Jugoslavija nipošto ne
može biti čimbenikom stabilnosti i mira.
Objašnjavajući dosadašnju politiku hrvatskoqa vrhovništva glede
pobuna u Hrvatskoj, predsjednik Tuđman rekao je i slijedeće:
"Mi smo u Hrvatskoj 17. kolovoza bili suočeni s kninskom
pobunom koju nismo mogli skršiti iz tri razloga. U početku nismo
imali dovoljno svojih policijskih snaga, drugo JNA nam je prvog
dana kad smo to htjeli učiniti stala na put, a nismo imali čime
da joj se suprotstavimo, i treće, morali smo i svijetu dokazivati
da smo za demokratsko političko rješenje. Ti elementi su se
mijenjali i došli smo dotle da smo, što se tiče oružanih snaga
u povoljnijoj situaciji. Stvaramo policijske snage, stvaramo
gardu. Armija, bez obzira koliko u njoj bilo dogmatskih,
komunističkih, jugoslavensko-unitarističkič, pa i velikosrpsko
-hegemonističkih elemenata, ipak je u takvom stanju da se nije
mogla izravno oružano angažirati do sada protiv nas, a na kraju sa
vojom principijelnom politikom stekli smo podršku svijeta."
Pri kraju izlaganja predsjednik Tuđman govorio je o onome što se
događalo u Pakracu, na Plitvicama, u Kijevu, oko Vukovara, u Splitu
i drugdje, rekavši između ostaloga:
"Kad su Knin željeli prenijeti u Slavoniju, kad su zauzeli i
proglasili Pakrac, pa smo išli tamo svojim policijskim snagama,
i no samo skršili taj otpor, nego i.postavili svoju policijsku
postaju, pod cijenu da Armija, a neki ljudi iz armije su šurovali
s tom pobunom tamo, dođemo u sukob s Armijom. Znači, svjesni da
to može izazvati sukob, ali smo smatrali da to ne smijemo dalje
dopustiti. Tu smo zaustavili širenje odmetničkog terorističkog
pokreta u Slavoniji i u Hrvatskoj, ali nismo mogli zaustaviti da
nam ubacuju četničke odrede iz Srbije preko Dunava, što nas je
koštalo žrtava u Borovu Selu". Uz Pakrac, kao drugi primjer
odlučnosti, predsjednik Tuđman je naveo Plitvice, kada je odlučeno
da se unatoč vojnom ultimatumu ne povlače policijske snage, jer
bi odstupanje značilo dovođenje u pitanje suverenosti i integriteta
Republike Hrvatske. Prema Tuđmanovim riječima na tome se ustrajalo
unatoč riziku za oko stotinu ljudskih života policajaca iz
novouspostavljene policijske postaje na Plitvicama. Kada je teror
Martićevih policajaca postao nesnošljiv hrvatsko je vrhovništvo
donijelo odluku o uspostavi policijske postaje u Kijevu "kad je
došla vojna jedinica i neki potpukovnik Đukić, koji je zapovjedniku
policijske postaje postavio zahtjev da se uklone za pet minuta,
izazivao i vrijeđao narod. Kad su me pitali rekao sam: ne, nema toga
ultimatuma pred kojim ćemo mi pokleknuti. Ostala je ta postaja i
taj narod, opkoljeni su i od četnika i od vojske, čak nisu mogla
proći ni ambulantna kola sa lijekovima, a kamoli hrana."
Predsjednik Tudman je naveo primjer suočavanja vojnih snaga i
građana Imotske krajine i Hercegovine kada je on pozvao narod i
savjetovao ga da propusti vojsku, jer je već odnio moralnu pobjedu.
U Splitu je, kaže predsjednik Tuđman, uputio na to da građani imaju
pravo mirnim demonstracijama tražiti od vojske da ona osigura da
se Kijevu može dostaviti pomoć, pri čemu su, prema riječima
predsjednika Tuđmana, građani pokazali opravdano nezadovljstvo a
onda su se uključili i "provokatori koji su narodno nezadovoljstvo
orijentirali u smislu koji je trebao Beogradu za izvanredno stanje,
za pokušaj nametanja vojnog režima."
"Hoću reći, kad je bilo potrebno, imali smo odlučnost da kažemo
ne, i spremnosti da upotrijebimo sve svoje oružane snage i pozovemo
narod u obranu hrvatske slobode i suverenosti. Nikakav dogovor u
Predsjedništvu SFRJ nije dogovor o odustajanju od naše suverenosti
nego je rezultat sadašnjih prilika u kojima ništa ne gubimo, nego
ako se on provodi, možemo dobiti s njime da uz pomoć Armije
uspostavimo pravni poredak u mjestima gdje je narušen, a ako ga se
neće držati onda ćemo mi s tim i poslije toga biti jači", rekao je
na kraju govora predsjednik dr. Franjo Tuđman.
(Hina) dd
Australian Open: Sabaljenka lako u četvrtfinale, Alcaraz čeka Đokovića
Ben-Gvir dao ostavku, Hamas navodno dostavio popisa talaca posrednicima
SKV: Svijet u 9,30 sati
NBA: Atlanta nakon produžetka bolja od Bostona
Prosvjednici upali u južnokorejski sud nakon produljenja Yoonova pritvora
NHL: Rezultati
Krajnji rok za Milanovićevu inauguraciju 18. veljače, detalji nepoznati
Uspjeh međimurskih maturanata: "Nema tajne ni recepta, samo rad!"
Kuće za samostalno stanovanje nužne osobama s intelektualnim teškoćama
HAK: A6 zbog olujnog vjetra otvorena samo za osobna vozila