USPOSTAVA PRAVNOG PORETKA, NE RAZORUŽANJE REZERVNE POLICIJE

ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - "U ovim našim prilikama u ovom prijelaznom razdoblju ovo priopćenje koje sadrži kompromis čak je, usudio bih se reći, povoljnije za Hrvatsku nego što su mnoga dosada bila. Jer, izričito se spominje naređenje i vojnim i drugim saveznim organima da pomognu uspostavljanje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, koji je ugrožen odmetništvom. Prema tome, i Armija i savezni organi imaju jedinu zadaću da pomognu uspostavu pravnog poretka i integriteta Republike Hrvatske. To ne znači nikakvo pristajanje ni na kakvu okupaciju, ni na kakvo čak ograničavanje suvereniteta Hrvatske. Ako će armija ispunjavati tu zadaću, onda ćemo s njom suradivati; ukoliko bi se ona pretvorila u okupacijsku silu na hrvatskom teritoriju, koja sprečava uspostavljanje pravnog poretka i integriteta Republike Hrvatske, onda bismo je mi morali smatrati okupacijskom armijom i onda bismo donijeli odluke koje bi bile u skladu s takvim držanjem. I o tome ne treba biti nikakve dvojbe da će vrhovništvo Hrvatske i tako razmatrati i tako odlučivati, u interesu obrane integriteta Republike i zaštite interesa hrvatskoga naroda", izjavio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odgovarajući na pitanje kako tumači noćašnje zaključke prihvaćene na sjednici Predsjedništva SFRJ na danas održanoj konferenciji za domaće i strane novinare u Banskim dvorima u Zagrebu. Na konferenciju se okupilo iznimno mnogo novinara, koji su tijekom više od sat vremena, koliko je trajao razgovor, postavili mnoštvo pitanja, a ona su se najviše odnosila na sadržaj noćašnjih zaključaka saveznog Predsjedništva te na ulogu vojske u sadašnjim dogadanjima. "Zaključci koje je Predsjedništvo donijelo mogu potpomoći uspostavi pravnog poretka u onim dijelovima Hrvatske gdje je on narušen, ali nisam sasavim siguran da će i ti zaključci biti djelotvorni. Sve će ovisiti o daljnjem razvitku političkih odnosa u rješavanju jugoslavenske krize", rekao je dr. Tuđman na upit kakve su šanse za provedbu zaključaka koje je noćas donijelo Predsjedništvo. Na pitanje kako gleda na onaj dio priopćenja u kojem se govori o razgovorima između vlasti Republike Hrvatske i legalno izabranih predstavnika Srba u Hrvatskoj, odnosno uključuje li to i Milana Babiča, predsjednik Tuđman odgovorio je: "Ne! To uključuje one Srbe koji su izabrani u Hrvatski sabor i one predstavnike općina koji su legalno izabrani prije Babićeva i Martičeva terorizma. Naši predstavnici na sjednici Predsjedništva, Mesić i Manolić, koji je mene zamjenjivao, mogli su pristati na takvo priopćenje jer u njemu stoji da se rješenje međunacionalnih i međurepubličkih odnosa mora tražiti, citiram, 'na principima punog poštovanja teritorijalnog integriteta SFRJ i republika odnosno legaliteta i legitimiteta vlasti u njima'. Znači, to je bitno u priopćenju, i na tome ćemo graditi svoje odnose i u pregovorima; prema tome, razgovarat ćemo s onima koji poštuju legalitet i legitimitet uspostavljene demokratske vlasti u Hrvatskoj. Ima ohrabrujućih znakova da ćemo uspjeti u tome da uspostavimo pravni poredak, legalitet vlasti na čitavom području, upravo zato što se posljednjih dana i iz redova srpskog pučanstva u Hrvatskoj javljaju sve brojniji glasovi, i to na dosta masovnim skupovima, ono što je počelo u Zagrebu, Splitu, Imotskom, Zadru, Šibeniku itd., gdje predstavnici srpskog pučanstva u Hrvatskoj sami izjavljuju lojalnost demokratskoj vlasti u Hrvatskoj, vrhovništvu Hrvatske i ukazuju na to da to kninsko odmetništvo Babića i Martića nije izraz njihove volje, da je to u suprotnosti s interesima Srba u Hrvatskoj, da oni smatraju Hrvatsku svojom domovinom, i da su za to da svoje osnose rješavaju s hrvatskom vlašću, koju priznaju demokratskom i koja ih ne ugrožava.' Zamoljen da prokomentira događaje u Hercegovini, predsjednik Tuđman obavijestio je novinare da se, na traženje i službenih osoba iz Imotske krajine, a i nakon brojnih poziva iz Hercegovine, upravo "obratio hrvatskom pučanstvu tih krajeva s pozivom da izbjegnu krvoproliće, da se uklone s cesta, ispred tenkovskih kolona, očekujući da će i zapovjednici vojnih jedinica biti razboriti, da neće uznemiravati narod i pojedince u njihovim domovima, u njihovim kućama, u njihovim selima". "Rekao sam", nastavio je Tuđman, "i da je narod tih krajeva već odnio pobjedu jer da je zaustavio tenkovske kolone, jer se pokazalo da je jugoslavenska armija bespomoćna pred odlučnošću naroda da brani svoju slobodu i demokraciju. I zbog toga sam pozvao taj narod da se u miru i dostojanstveno raziđe, da čeka daljnje smjernice i upute vrhovnoga vodstva, koje će biti odlučno u obrani demokracije i suvereniteta Republike Hrvatske, pa i interesa čitavog hrvatskog naroda. Jasno, kod toga sam podrazumijevao: ako bi bilo potrebno, da ćemo onda pozvati narod na odlučan otpor i obranu, ali sve dotle dok ima i trunak šanse da svoje ciljeve ostvarimo mirnim političkim putem, želimo izbjeći krvoproliće i nepotrebne žrtve." Predsjednik Tuđman ustvrdio je da se u odlukama Predsjedništva ne radi ni o kakvu prihvaćanju ograničenog suvereniteta, nego o tome "da smo mi u Republici Hrvatskoj spremni na mirno uspostavljanje pravnog poretka, i u tom smislu prihvaćamo i suradnjL saveznih organa, nasuprot tome da su dosad čak i odmetnici bili primani u Predsjedništvu Jugoslavije od g. Jovića, i nasuprot činjenici da su četnički ne samo elementi nego i, kao što ste imali prilike čuti i od četničkih vođa, čitavi četnički odredi ubacivani u Hrvatsku iz Srbije. Prema tome, u tom smislu prihvaćamo suradnju saveznih organa, pa i jugoslavenske armije, da uspostavimo pravni poredak i integritet Republike Hrvatske", rekao je Tuđman. Razoružavanje policijskih rezervista uopće ne dolazi u obzir, izjavio je predsjednik Tuđman i nastavio: "Hrvatska ima pravo i naoružala je svoj aktivni i rezervni policijski sastav. Da nismo to učinili, vjerojatno dosada ne bismo uspjeli obraniti demokraciju u Hrvatskoj. A ne radi se samo o obrani demokracije, nego i o sprečavanju restauracije komunističkog socijalizma. A da je to itekako aktualno, javnost se mogla uvjeriti i ovih dana, kada su u proglasu obnovljene komunističke stranke protiv referenduma u Hrvatskoj stavili tako jasno do znanja čak da je 'bolje grob nego eurorob'. Hrvatski rezervisti neće vratiti oružje, ako su u rezervi, ali će biti razoružani teroristi i oni koji nemaju oružnu dozvolu." Na upit da li bi Hrvatskoj odgovarao i kraći rok za razoružavanje od jednog mjeseca, predsjednik Tuđman odgovorio je: "Svakako da bi nam bilo draže da možemo postići uspostavu pravnog poretka u što kraćem roku. U tom roku od mjesec dana koji je dan moraju se dogoditi važni dogadaji. Mora se izvršiti smjena na čelu Predsjedništva i mora se vidjeti hoćemo li uspjeti postići dogovor o savezu ili će Slovenija i Hrvatska morati donositi druge sudbonosne odluke. Odluka Predsjedništva o demobilizaciji odnosi se na Armiju, i ovisit će o odnosima u Predsjedništvu i o rješenju ukupne političke krize, rekao je odgovarajući na jedno pitanje predsjednik Tuđman, izrazivši nadu da će u vojnome vrhu prevladati razboriti elementi, "jer ih sve ovo što se zbilo od Vinkovaca i Splita do Hercegovine i Imotske krajine upućuje na to da Armija nema nikakvih izgleda ukoliko bi se stavila na stranu protunarodnih, protuhrvatskih i protudemokratskih ciljeva". Istaknuvši da su i u skladu s prvom točkom noćašnjeg priopćenja legalne policijske snage samo one koje postavlja MUP Hrvatske, dr. Tuđman ustvrdio je da tome protuslovi formulacija u drugoj točki prema kojoj se u određenim područjima treba obustaviti sve drugo osim jedinica jugoslavenske armije i Saveznog sekretarijata. "Jasno da čemo mi prihvatiti kretanje jugoslavenske armije i saveznog sekretarijata, ali nećemo prihvatiti da se naše policijske snage ne kreću na teritoriju čitave Hrvatske. Jer to je teritorij Hrvatske, i tu ne dolazi u pitanje naše pravo da se po njemu krećemo. Kako ćemo se vladati u tom smislu, već smo pokazali na slučaju i Pakraca i Plitvica i Kijeva. Prema tome, mi ćemo prihvaćati kretanje jedinica jugoslavenske armije i, eventualno, saveznih policijskih snaga samo u tom smislu da se uspostavi pravni poredak, a to znači da se uspostave i policijske jedinice u svim područjima Hrvatske. Tamo gdje je to moguće, gdje nam rezćrvni sastava nije potreban, tamo ćemo ga dezaktivirati, ali tamo gdje će nam biti potreban za uspostavljanje reda, čak ćemo narediti da ga aktiviramo", naglasio je Tuđman. Predsjednik Tuđman odbacio je pomisao da postoji neslaganje između njega i Mesića, s obzirom na to da noćašnje priopćenje sadrži i stanovite kompromise, dodavši da bi Hrvatska pristala i na određene kompromise-ukoliko bi se njima ostvarila pobjeda demokratskih načela osiguranja slobode, demokracije i integriteta u Hrvatskoj, ali ne bi prihvatila nikakvo rješenje koje ne bi vodilo tom cilju. Na pitanje: Tko kome zapravo naređuje danas: da li vrhovna vojna komanda Predsjedništvu Jugoslavije ili Predsjedništvo njoj, predsjednik Tuđman odgovorio je sljedeće: "Pitanje ima osnove. Zaista se iz postupka SSNO-a, iz čijih se redova u posljednje vrijeme češće nastupa pod imenom Štaba Vrhovne komande, može zaključiti da se taj Sekretarijat narodne obrano ne vlada kao sastavni dio savezne vlade, odnosno 'Štab Vrhovne komande', koji se inače javlja samo u ratnom ili izvanrednom stanju, koje u Jugoslaviji nije proglašeno, znači da se pojedini elementi u SSNO odnosno u tom u mirnim okolnostima nepostojećem Štabu Vrhovne komande javljaju na način koji je u suprotnosti i s postojećim ustavnim i političkim uređenjem. No ti elementi koji imaju dovoljno snage da se formalno i tako postave, da gotovo postavljaju ultimatum svom vrhovnom zapovjedništvu, ali ipak ne toliko da nametnu svoju volju, da izvrše vojni udar, čak ni toliko da narede da tenkovi i mitraljezi otvore paljbu na narod i da idu u svrgavanje demokracije u Hrvatskoj i Sloveniji." Prokomentiravši nedavni sastanak Šešelja i Karadžića kao znak da su srpski ekstremisti podjedanko usmjereni i prema Hrvatskoj i prema Bosni i Hercegovini, predsjednik Tuđman izrazio je punu potporu legitimnoj vlasti u BiH, ponovivši kako je stav hrvatskoga vodstva od početka bio da narod BiH sam odluči o svojoj sudbini. Nedavni susret hrvatskog kardinala Kuharića i srpskog patrijarha Pavla Tuđman je pozdravio kao čin koji bi mogao pridonijeti smirivanju sadašnje situacije i postoječih napetosti i odustajanju od odmetništva. Pozdravio je i inicijativu austrijskog ministra Mocka o formiranju 'vijeća mudraca' koje bi nastojalo pomoći prevladavanju napetih odnosa u Jugoslaviji, uz napomenu da je ovdašnja situacija već internacionalizirana, jer su se zemlje zapadne Europe te Sjedinjene Države već više puta, a osobito 25. siječnja, otvoreno suprotstavile nasilnim postupcima. U slučaju da Hrvatska bude napadnuta odnosno uvučena u rat i da bude ugrožen njezin integritet, ona bi se tim zemljama obratila i za vojnu pomoć, rekao je predsjednik Tuđman na kraju današnje konferencije za novinare održane u Banskim dvorima u Zagrebu. (Hina) do