PRIOPĆENJE ZA JAVNOST SA SASTANKA PREDSJEDNIKA REPUBLIKA I PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIŠTAVA REPUBLIKA ODRŽANOM NA CETINJU

I PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIŠTAVA REPUBLIKA ODRŽANOM NA CETINJU CETINJE, 29. travnja (Hina) - Predsjednici republika i predsjednici Predsjedništava republika, na sastanku koji je danas održan u Cetinju, nastavili su razgovor o političkoj budućnosti Jugoslavije i rješavanju državno-političke krize. Centralna pitanja današnjih razgovora bila su procedura, postupak i vrijeme provođenja referenduma u republikama, kao i pitanja o kojima bi trebalo da se izjasne gradani, odnosno narodi Jugoslavije. U razgovorima o ovim pitanjima iskazane su poznate razlike. Po mišljenju predsjednika Predsjedništava SR Crne Gore i predsjednika Republike Srbije, referendum treba održati u svim republikama istog dana, u isto vrijeme, i s istim pitanjima o kojima bi se građani trebali izjasniti pri čemu bi prethodno građane trebalo upoznati sa mogućim rješenjima i njihovim posljedicama. Na taj način bi se osigurala i usporedivost rezultata izjašnjavanja građana i naroda u svim republikama. Predsjednik Slovenije je ukazao da je volja slovenskog naroda već izražena na plebiscitu. Skupština Slovenije je predložila svim republikama postupak sporazumnog razdruživanja SFRJ uključujući reguliranje međusobnih prava i obveza kao i razgovore o mogućoj budućoj zajednici suverenih država ako i kod drugih republika bude postojao za to interes i mogućnosti. Predsjednik Republike Hrvatske je informirao da je Republika Hrvatska već donijela Odluku da se referendum o ovim pitanjima u Republici Hrvatskoj održi 19. svibnja ove godine. Predsjednik Republike Makedonije smatra da, zbog potreba prethodnih priprema referenduma, rok za njegovo održavanje potrebno je pomaći do 15. lipnja ove godine. Oko oblika pitanja koja će na referendumu biti postavljena, kao i o proceduri raspirivanja samog referenduma, predsjednik Makedonije je rekao da će ona biti formulirana odlukom Sobranja Makedonije. Referendum će dati jasan odgovor o dilemi o karakteru buduće jugoslvenske zajednice i njenog oćuvanja kao: Saveza suverenih država ili Savezne dršave. Postignuta je suglasnost da se na sljedećem sastanku otvori rasprava o zajednićkim interesima i funkcijama buduće zajednice, o pravima i obvezama iz dosdašnjeg zajedničkog života u Jugosalviji, s tim da o tome bude obaviješteno Predsjedništvo SFRJ. Predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine je priopćio da će Skupštini Bosne i Hercegovine, najvjerojatnije, biti predloženo da se referendumska pitanja formuliraju tako da se građani BiH najprije izjasne o tome da li su za Bosnu i Hercegovinu kao suvrenu i nedjeljivu republiku u sastavu jugoslavenske zajednice, a zatim o karakteru te buduće zajednice (u skladu s dogovorom iz Kranja). Predsjednici Gligorov i Izetbegović, iznijeli su stanovište da realni interesi naroda i građana današnje Jugsolavije zahtijevaju da se održi jedan oblik jugoslavenske zajednice, zasnovane na suverenitetu republika kao država. U vezi s tim bilo bi potrebno identificirati zajedničke interese (jer takvi sigurno postoje), koji bi se ostvarivali preko zajedničkih funkcija i zajedničkih organa. Oni su potvrdili svoje uvjerenje da je to jedina realna mogućnost da se jugoslavenska zajednica očuva i transformira i neophodan uvjet da se dobije međunarodna podrška bez koje nije moguć nikakav program izlaska iz ekonomske krize, kao ni uključivanje jugoslavenske zajednice u evropsku integraciju. Predsjednici Crne Gore i Srbije naglasili su da je dvojba da li se na referendumu izjašnjavaju građani ili narodi, umjetna jer bi izjašnjavanje samo u svojstvu građana, a ne i u svojstvu pripadnika jugoslavenskih naroda u svim republikama, u stvari bilo izjašnjavanje većinskih naroda u republikama, čime bi se poništilo pravo na samoopredjeljenje drugih jugoslavenskih naroda, koji u njima žive, a oni, iako ravnopravni jugoslavenski narodi, bili bi dovedeni u položaj nacionalnih manjina. To bi predstavljalo čin nacionalne majorizacije u republikama, odnosno, pravo naroda na samoodređenje bi u obliku građanskog izjašnjavanja koristio samo većinski narod u republici. Predsjednik Republike Srbije i Predsjednik SR Crne Gore ukazali su i da se savezni organi ne mogu isključiti iz procesa donošenja meritornih odluka o Jugoslaviji, u proceduri koja je predviđena za promjenu Ustava SFRJ, u kojoj sudjeluju i republički orqani. U tom smislu, referendum je način na koji se utvrđuju politički stav i volja građana i naroda, koji prethodi legalnom donošenju odluka u Skupštini SFRJ. Postignuta je suqlasnost da se na slijedećem sastanku otvori rasprava o zajedničkim interesima i funkcijama moguće buduće zajednice, kao i o načelima kojima će se regulirati međusobna prava i obveze iz dosadašnjeg zajedničkog života u Jugoslaviji. O rezultatima dosadašnjih susreta predsjednika bit će obaviješteno Predsjedništvo SFRJ. Predstavnici Crne Gore i Srbije smatraju da je potrebno da se na proširenoj sjednici Predsjedništva SFRJ, polazeći od Ustava SFRJ i legitimiteta jugoslavenskih institucija i organa, u vezi s tim pitanjima i suprotstavljenim gledištima u dosadašnjim razgovorima nastoji da dođe do zajedničkog rješenja, odnosno utvrdi jedinstven stav u pogledu referenduma, a zatim da se utvrdi prijedlog daljnjeg toka razmatranja rješenja za izlazak iz jugoslavenske krize, što podrazumijeva usuglašen prijedlog za izmjene i dopune Ustava Jugoslavije. (Hina) ds 290000 MET apr 91