SJEDNICA DRUŠTVENO-POLITIČKOG VIJEĆA HRVATSKOG SABORA

ZAGREH, 18. travnja (Hina) - Zastupnici Društveno-političkog vijeća tijekom popodnevnog rada, između ostalih, prihvatili su i Prijedlog za donošenje zakona o izmjeni Zakona o plaćanju doprinosa na doplatak za djecu, kao i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, unatoč prosvjedu brojnih zastupnika glede sve većeg opterećivanja privrede povećanim postocima izdvajanja. Živu raspravu izazvao je i Prijedlog za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima kojim se redefinira funkcija unutarnjih poslova. Temeljni stavovi predloženog zakona su određivanje poslova Zbora narodne garde, kao profesionalne, uniformirane, oružane formacije, vojnog ustrojstva za obrambeno-redarstvene dužnosti. Propise Zbora narodne garde donosi ministar obrane, a ona djeluje na teritoriju Republike Hrvatske, i njom zapovijeda Ministarstvo obrane. Ovim zakonom također se razgraničavaju poslovi policije, Zbora narodne garde i poslovi iz Službe državne sigurriosti, koju zamjenjuje Služba za zaštitu ustavnog poretka. Takvom prijedloqu zakona usprotivio se zastupnik Željko Mažar, predlažući da se donese poseban republički zakon o oružanim snagama, te novi o unutarnjim poslovima, jer važeći sadrži i odredbe kojima se može ograničiti sloboda javnog komuniciranja i kretanja. Ivan Tormaš iznio je mišljenje zastupnika Kluba SDP-a po kojem osnivanje Zbora narodne garde kao profesionalne oružane formacije vojnog ustrojstva nije ustavno utemeljeno. Stavove SDP-a osporili su Vladimir Šeks, Vice Vukojević i Drago Krpina, pozivajući se na članke 2 i 114 Ustava Republike Hrvatske, koji govore o zaštiti suvereniteta Republike Hrvatske, i o tome da se ustrojstvo državne uprave određuje zakonom, zakon dakle po njima ima ustavno uporište. Nakon rasprave zastupnici DPV-a jednoglasno su prihvatili taj zakon po hitnom postupku. Veliku pažnju izazvao je i Nacrt zakona s prijedlogom za donošenje zakona o hrvatskom državljanstvu. Naime, tim nacrtom zakona utvrđeni su načini stjecanja hrvatskog državljanstva i to podrijetlom, rođenjem na području Republike Hrvatske, zaključenjem braka i po međunarodnim ugovorima, koji su poznati i u zakonodavstvima većina zapadnoeuropskih država, a također su definirani posebni slučajevi stjecanja hrvatskog državljanstva. Utvrdivši kako je nacrt toga zakona gotova iste važnosti kao i zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, zastupnik Ivan Tormaš, uz ostalo je zamjerio što nije riješen pravni status onih građana koji rade u Republici Hrvatskoj, a imaju državljanstvo neke druge republike, te dodao da postoje procjene da takvih ima oko četiristo tisuća, kao i da bi oni kad se ovaj zakon usvoji, postali stranci na teritoriju Republike Hrvatske. Na svršetku rasprave zastupnici su prihvatili zaključak da se usvoji nacrt toga zakona. Usvajanjem više od 25 prijedloga odluke o izboru, imenovanju i razrješenju predsjednika općinskih sudova i sudaca okružnih sudova u Hrvatskoj, a na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, završilo je s radom Društveno-političko vijeće Hrvatskog sabora. (Hina) mc 180000 MET apr 91