TRIDESETA OBLJETNICA GAGARINOVOG LE'TA

PARIZ, 11. travnja (AFP/Hina) - Prije 30 godina, u jutro 12. travnja 1961. godine, jedna ruska seljanka nije mogla doći sebi. Čovjek u kričavom narančastom svemirskom odijelu izašao je iz čudne naprave koja je pala u stepu. "Ne bojte se! Vaš sam", povikao je ženi kojoj je trebalo vremena da shvati kako se mladić stvarno vratio iz svemira. Nije ga prepoznala zato što nije slušala radio. Sve radio-stanice neumorno su ponavljale njegovo ime: Jurij Gagarin. Počeci ovog izvanrednog događaja su u drugoj polovici pedesetih godina. Poslije više odašiljanja životinja u pokusnim raketama na 400 km visine, izumitelj svemirskih raketa Sergej Koroljev već je pomišljao na slične pokuse s čovjekom. Uspjeh Sputnjika-1 u listopadu 1957. godine pomaže mu da se odluči za vrstu naprave u kojoj će letjeti prvi kozmonaut: svemirski brod koji će raketa ubaciti u zemljinu orbitu. Prijavilo se tri tusuće vojnih pilota. Odabrano ih je 200, ali samo 20 ostaje u utrci poslije iskušenja u centrifugama, bezzvučnim sobama i drugim "instrumentima torture" za kozmonaute. Pokusi se nastavljaju. Ali rezultati su razočaravajući. U srpnju 1960. godine zbog neispravnosti prvi "Vastok", brod predviden za letove s posadom, nije sletio na zemlju. Dva mjeseca kasnije novi neuspjeh: raketa-nosać je skrenula s putanje. U kolovozu na redu je čitava menažerija. Po tehničkom planu sve se dobro odvija. Liječnici su, naprotiv, zabrinuti: jedan od pasa nije prestao povraćati svih 24 sata u svemiru. Odlučuju ograničiti prvi ljudski let na samo jedan krug oko zemlje. Početkom prosinca dva psa su uginula prilikom pokušaja vraćanja njihove rakete. Nekoliko tjedana kasnije brod s dva druga psa nije se mogao lansirati u orbitu, ali su psi vraćeni živi. Dva uspjeha u ožujku 1961. godine konačno otvaraju zeleno svjetlo prvoj ljudskoj misiji: 27-godišnji Jurij Gagarin i njegov "zamjenik" 26-godišnji German Titov su izabrani za ovaj povijesni let. 12. travnja Gagarin ulazi u malu kabinu "Vastoka". U 9 sati i 7 minuta njegova raketa polijeće. U 9 sati i 21 minutu brod se nalazi u orbiti. Na Gagarinovom satu točno je 10 sati kada ulazi u sjenu zemlje i počinje nadlijetati SAD u kojima je noć. U jeku hladnog rata Kremlj čeka taj trenutak kako bi svijetu objavio veliki tehnološki podvig koji je za njega golemo propagandno oružje. 108 minuta provedenih u svemiru čine od Gagarina najslavnijeg Rusa. Svi sovjetski političari iz tog vremena, oko Nikite Hruščova, guraju se da bi čestitali tom cvijetu "diktature proletarijata". Gagarin postaje pravi putujući ambasador i krstari zemljom. Ali, u sebi, on ostaje u svemiru. Čim se pruži prilika on se vraća grupi kozmonauta, jer se u tajnosti sprema misija na mjesec. Zbog nedovoljno jake rakete-nosaća ona nikad nije ostvarena. U svakom slučaju Gagarin ne bi u njoj sudjelovao: poginuo je 27. ožujka 1968. godine u nesreći aviona. Od tog dana 251 kozmonaut i astronaut letjeli su u svemir, uglavnom Sovjeti i Amerikanci, ali su ponekad poveli sa sobom i predstavnike drugih nacija. (Hina) mm