HRVATSKA ĆE USPOSTAVITI PUNI PRAVNI POREDAK (šira verzija)

(šira verzija) ZAGREB, 8. travnja (Hina) - "Vojska je izjavila da se neće miješati u unutrašnja politička pitanja, u rješavanje državne i političke krize. Dobio sam u tom smislu uvjeravanja i u osobnim razgovorima, i ni o čemu drugom tu se ne radi", izjavio je danas predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman nakon pitanja da li je sklopio pakt s vojnim vrhom, u razgovoru s pedesetak domaćih i stranih novinara na redovnoj konferenciji u Banskim dvorima u Zagrebu. O prisutnosti armije na pojedinim područjima Hrvatske rekao je da nije normalna, protumačivši da se njegova izjava odnosila na to da je riječ o "pokretima jedinica jugoslavenske armije u okviru njihovih vježbi ili pak u okviru odluke o 'redislokaciji' pojedinih vojnih jedinica". "Jedinice jugosalavenske armije pojavile su se u Pakracu i na Plitvicama", nastavio je predsjednik Tuđman, "ali se ipak nisu angažirale protiv sastava MUP-a, nego, po njihovu, da bi eventualno spriječile širenje sukoba. No, ovdje se ne radi o sukobu dviju strana, nego se radi o legalnom sastavu MUP-a i o uklanjanju odmetništva na našem tlu. Mi iz državnog vodstva Hrvatske nismo prihvatili onaj gotovo ultimativni zahtjev Predsjedništva Jugoslavije da povučemo svoju policijsku postaju, nego smo je naprotiv postavili jer je to državni teritorij Republike Hrvatske i jer su to legalne snage. U svakom slučaju, mi ne smatramo prisutnost jedinica JA na hrvatskom tlu normalnom, nego zabrinjavajućom, ali je bitno da oni koji su bili zainteresirani da isprovociraju aktivnu intervenciju armije protiv legalne vlasti u Hrvatskoj u tome nisu uspjeli. U pogledu prigovora zbog susreta s Miloševićem, predsjednik Tuđman je rekao da je Milošević pobijedio na slobodnim izborima te da je stoga upravo on legitimni predstavnik Srbije, a stav je hrvatskoga vrhovništva od početka bio da treba razgovarati sa svakim legitimnim predstavnikom bilo koje od republikae Kao daljnji razlog za razgovore s Miloševićem Tuđman je naveo činjenicu da se na njega pozivaju i Martić i Babić, govoreći čak da im je on obećao i oružje. Tuđman je pri tom primijetio da "glavni prvaci srpske opozicije imaju još ekstremnija gledišta u odnosu na jugoslavensku krizu i na hrvatsko pitanje negoli sam g.Milošević". Na prigovor iz oporbe da je hrvatska vlast previše "meka srca" predsjednik Tuđman uzvratio je: "Htjeli smo i u stvarnosti pokazati ono što smo proklamirali, najprije politički, a onda i Ustavom. Kad je to odmetništvo i to odmetanje od ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske poprimilo takve dimenzije koje se više nisu mogle podnositi, onda smo na primjeru Pakraca i Plitvica kazali 'Dosta!' i pokazali svoju odlučnost da radi suzbijanja takve terorističke djelatnosti upotrijebimo i policijske snage." "Iz opozicije se lako govori o stvarima jer se ne snosi odgovornost za državnu politiku", nastavio je Tuđman,"pa nam iz opozicije prigovaraju nedovoljnu odlučnost i oni koji su nas u vrijeme izbora pa i poslije njih nazivali avanturistima ili strankom opasnih namjera itd. No ipak je bitno da su sve hrvatske stranke gotovo jednodušne u obrani slobode, demokracije i suvereniteta Republike Hrvatske. U kritici iz opozicijskih redova očito ima odveć malo vodenja računa i o unutarnjim, a osobito o međunarodnim okolnostima u kojima vrhovništvo Hrvatske mora voditi svoju politiku s obzirom na konkretne odnose snaga, a i na međunarodnu politiku prema Jugoslaviji i EZ-a i SAD-a. U nastavku razgovora predsjednik Tuđman je iznio da je u svim razgovorima ukazao na činjenicu da "takva politika kakva je došla do izražaja u Deklaraciji Skupštine Republike Srbije, gdje obećavaju punu pomoć srpskoj tobožnjoj pokrajini 'Krajina', zapravo znači potpomaganje terorizma i odmetništva u Hrvatskoj i priznanje da to nije, što smo mi od početka i govorili, pokret srpskog pučanstva iz Hrvatske, nego malog broja ekstremista koji su se stavili u službu scenarija čiji je stožer u samom Beogradu". To je potkrijepio i nedavnim događajem u Gračacu, kad je grupa od desetak terorista otjerala jednog liječnika, a više od tisuću ljudi okupilo se sa zahtjevom da on ostane. Podsjetivši da tobožnja SAO 'Krajina' nije nikada postojala u novijoj povijesti kao posebna pokrajina te da inzistiranje na 'Krajini' i njezinu pripojenju Srbiji poteže pitanje granica u kojima je Hrvatska ušla u jugoslavensku zajednicu godine 1918, a to znači sa Srijemom do Zemuna i Bokom Kotarskom, a i Suboticom. Na primjedbu o navodnom neuspjehu pothvata s policijom na Plitvicama, predsjednik Tuđman je odgovorio: "Na Plitvicama smo upravo dokazali da smo u stanju i svojim policijskim snagama vratiti pravni poredak. Neće proći dugo vremena da ga uspostavimo i na čitavom području tzv. Krajine. Točno je da se tamo pojavila i armija sa svojim topovskim i tenkovskim cijevima, da je netko iz armijskih redova skinuo i hrvatsku zastavu, ali je isto tako točno da smo uspostavili hrvatsku policijsku postaju na Plitvicama i da smo vratili hrvatsku zastavu kao znak suvereniteta Hrvatske na Plitvicama.' Proces u Vojnom sudu u Zagrebu Tuđman je nazvao montiranim u staljinističkom duhu, istaknuvši da optuženi ne mogu biti krivi za ono što je legalno provodila hrvatska Vlada. Današnju odgodu suđenja vidi kao znak mogućega izlaska iz sadašnjega neugodnog stanţa. Predsjednik Tuđman ponovno je tumačio novinarima da Zapad podupire demokratsko i nenasilno rješenje, da je već intervenirao protiv uporabe sile, u prvom redu kad je nametanje sile prijetilo upravo Hrvatskoj, te da prihvaća i konfederalni model, što znači savez suverenih republika, kao moguće rješenje jugoslavenske krize, a Hrvatsku već sada kao međunarodnu činjenicu. Rekao je zatim da Hrvatskoj nije potrebna vlada nacionalnog spasa, što predlaže oporba, jer HDZ ima veliku većinu u Saboru, i jer je već uspostavljeno Vrhovno državno vijeće, namjesto Vijeća za narodnu obranu, obrazloživši odgovor i time da su oporbene stranke već zastupljene i u Vladi i u Međustranačkom vijeću, a da će biti zastupljene i u Predsjedničkom vijeću koje će on uskoro ustanoviti kao savjetodavno tijelo. (Hina)ds