EUROPSKE SNAGE ZA BRZO DJELOVANJE

BRUXELLES, 30. ožujka (AFP/Hina) - Zemlje članice Atlantskog saveza traže način organiziranja europskih vojnih snaga za brzo djelovanje, no bez konkurencije NATO-u, saznaje se iz obaviještenih izvora. Ova ideja veš se nekoliko mjeseci proučava u ištraživačkim odjeljenjima NATO-a, kako bi se saveznička vojna doktrina i strategija prilagodile novim uvjetima nastalim nakon hladnog rata, a pogotovo po smanjenju sovjetske prijetnje. Proučavali su je i ministri vanjskih poslova zemalja članica EZ-a, 26. ožujka u Luxembourgu. Ekspedicioni korpus činio bi okosnicu europske vojske. On bi mogao djelovati van operativne zone NATO-a, ograničene na Europu i sjeverni Atlantik, te u tom slučaju biti pod okriljem Zajednice Zapadne Europe (ZZE). Jedina europska organizacija s vojnim ovlaštenjima, Zajednica obuhvaća devet od dvanaest zemalja članica EZ-a, osim Danske, Grčke i Irske. Vojni stručnjaci NATO-a naglašavaju kako bi ta multinacionalna snaga trebala imati "dvostruku uniformu". Iste jedinice djelovale bi u operativnoj zoni Atlantskog saveza po komandom NATO-a, a "van zone" pod zastavom ZZE-a. Time bi se izbjeglo dvostruko korištenje s NATO-om. Za uzvrat, Atlantski savez ne bi proširio nadležnost van svoje operativne zone. Rat u Zaljevu je izazvao živu raspravu među saveznicima o mogućnostima NATO-a, da od sada intervenira "van zone". Sjedinjene Države i Velika Britanija zauzele su se za širenje djelovanja, dok su se Francuska, Španjolska i Belgija tome usprotivile. Amerikanci "više ne inzistiraju na važnoj ulozi NATO-a van zone", izjavio je jedan visoki saveznički predstavnik. Što više, da li bi Savez, kao u slučaju krize u Zaljevu, mogao poslužiti kao sveza za "udruživanje potencijala" svojih članica. On je dodao kako nema nikakve prepreke da Europljani "upotrijebe ZZE za zadatke koji nisu pod okriljem NATO-a", kao što je primjer neke intervencije u Africi. Ovo rješenje imalo bi za prednost to što bi djelomično zadovoljilo nastojanja europskih članica NATO-a, da još više preuzmu vlastitu sigurnost u svoje ruke. Ono bi djelomično pojačalo zabrinutost Amerikanaca, koji strahuju da se jedna moguća europska struktura obrane ne isprepliće s Atlantskim savezom. Ono bi, tijekom reorganizacije, također popunilo prazninu u savezničkom vojnom aparatu. Naime, prema mišljenjima stručnjaka, trenutna saveznička pokretna snaga se nije u stanju suočiti s nekom većom krizom. Na kraju, ovaj kompromis bi riješio jednu od glavnih nesuglasica između Francuza i Amerikanaca. Francuska se od nedavno priključila radnoj grupi za promjenu strategije NATO-a. Pariz je objavio da se time njegova pozicija ne mijenja, no saveznički diplomati u tome ipak vide izvjesno približavanje Washingtonu. Među ostalim delikatnim pitanjima, ostaje još i pronalaženje ustrojstva komande, koje bi Francuskoj dozvolilo uključivanje u ovaj vojni aparat. Drugi problem je ustrojstvo Njemačke, koje ju trenutno sprečava da vodi vojne akcije van zone NATO-a. Prema diplomatima, nova vojna snaga za brzo djelovanje mogla bi imati "promjenjljivu geometriju". američke jedinice pojačale bi ju na europskom tlu, a ne bi izravno sudjelovale u operacijama "van zone". Nasuprot tome trebalo bi pronaći poseban raspored za Francusku u zoni NATO-a. Nitko, tvrdi jedan diplomat, ne očekuje da se Francuska priključi jedinstvenoj vojnoj komandi NATO-a, u njenom sadašnjem obliku, s američkim generalom na čelu savezničkih snaga. No, on procjenjuje kako "postoji realna šanasa za pronalaženje načina da se Francuska uključi". Francuska je napustila jedinstvenu komandu NATO-a 1966. godine: Sjedinjene Države i "najgorljivije" europske članice Atlantskog saveza - Velika Britanija i Nizozemska, između ostalog primjećuju kako ZZE-u još uvijek ne okuplja sve europske članice NATO-a. Nisu mu pristupile Turska, koja to namjerava, niti Norveška. Ako Amerikarici i njihovi najbliži suradnici ne uviđaju glavnu poteškoću u tome što ZZE služi za stvaranje "europskog poptpornja" Atlantskom savezu, oni se boje da EZ ne preuzme njegovu političku kontrolu, što bi Dvanestoricu navelo da u sjedištu NATO-a stvore blok. No, Francuska, Njemačka i Italija predvidjele su brzo integrirati ZZE u EZ, kako bi se od njega stvorila "oružana ruka" Zajednice. U očekivanju toga, Atlantski će savez slijediti političke orijentacije određene čelnicima Dvanaestorice. (Hina)