ZAVRŠEN OKRUGLI STOL "EUROPA" U HEĆU

BEČ, 26. ožujka (Hina) - Danas je u Beču završen okrugli stol "Europa" koji je održan na poziv zamjenika austrijskog saveznog kancelara i predsjednika austrijske Narodne stranke Josefa Rieglera. Sudionici okruglog stola raspravljali su o pitanjima regionalizma u Europi, zaštiti narodnih manjina i budućnosti novog europskog poretka. Sudionici okruglog stola objelodanili su na kraju skupa izjavu u kojoj pozdravljaju i podupiru demokratske procese u Bugarskoj, Rumunjskoj, Jugoslaviji i Sovjetskom Savezu, te izražavaju razumijevanje i uzimaju na znanje želju baltičkih država za priznavanje njihova suvereniteta. U izgradnji nove Europe kolektivna prava nacionanih manjina i njihova zaštita, te pozivanje na njihovo poštivanje, ne može se više smatrati miješanjem u unutrašnje poslove jedne zemlje, već to pripada području javnog europskog poretka koji je bitan čimbenik regionalne i nadregionalne stabilnosti. Opseg zaštita prava manjina pouzdan je pokazatelj demokratske zrelosti jednog društva. Budući da su neke nacionalne manjine ugrožene, sudionici skupa drže da ih valja zaštititi jamstvom međunarodne zajednice, za koji Europski savjet ima odgovarajuće okvire. Okrugli stol se nadalje zauzima za Veliku Europu koja se temelji na načelima Europske zajednice i koja je otvorena za sve one koji su spremni prihvatiti političke ciljeve zajednice i postaviti odredbe Rimskih ugovora. Pri tome je nužno uzeti u obzir različite ishodne situacije u pojedinim zemljama. Neke zemlje neće biti u mogućnosti odmah ispuniti te uvjete, pa bi im privremenim rješenjima posebne vrste trebalo olakšati ulazak u EU, mišljenje je sudionika tog skupa. U smislu Europe - regija predlaže se da se buduće ustrojstvo Europske unije temelji na razinama: 1. Europska zajednica 2. Zemlje članice 3. zemlje (pokrajine), regije, autonomne zajednice. Skup ističe pravo naroda na samoodređivanje i pravo na samostalnu odluku o vlastitoj budućnosti u demokratskim izborima i referendumima. Pri posizanju za pravom na samoodređenje pozivaju se oni koji se tim pravom koriste na isključivu primjenu miroljubivih sredstava u skladu s Helsinškim aktima i Pariškoj povelji. U izjavi se podsjeća da su se u Helsinkiju sve europske države obvezale na poštivanje postojećih granica, a da su njihove promjene dopuštene jedino na miran način, rezgovorima i pregovorima. U izjavi se također ističe da se problemi što nastaju iz suživota različitih naroda u jednoj državi mogu prevladati mirno i trajno samo ako u toj državi vladaju demokratski uvjeti i pravna dršava. Slovenski ministar vanjskih poslova Rupel predložio je da u zaključcima skupa europske vlade i institucije, uzimajući u obzir složenost jugoslavenskog problema, trebaju poći od činjenice kako Jugoslavija nije nacija koja je podijeljena u administrativne jedinice, nego skup nacionalnih država koje su bile prisilno ujedinjene na temelju marksističke ideologije i birokratskog centralizma. Problemi Jugoslavije moraju se riješiti uz puno poštivanje samosvojnosti pojedinih naroda koji moraju sami mirno i demokrateki odlučiti kako će ubuduće regulirati međusobne odnose. Pri tome je neizbježno poštivati helsinško načelo nepromijenjivosti unutarnjih granica u Jugoslaviji. Prema novom europskom poretku nove strukture ne bi smjele propisivati veličinu svojih pojedinih dijelova, a to sigurno ne znači da se stari modeli mogu zadržati silom i protiv volje europskih naroda. Potrebno je obratiti posebnu pozornost na situaciju u jugoslavenskim republikama - Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Makedoniji, koje su znatno pridonijele razvoju demokracije u Jugoslaviji. Rupelov prijedlog podržali su svi sudionici iz jugoslavenskih republika osim Radovana Karadžića. Predsjednik HKDS-a Ivan Cesar predložio je usvajanje jedne rezolucije u kojoj se traži neodloživo ukidanje represija na Kosovu i ponovo uspostavljanje ustavno-pravnog stanja i zamolio nazočne da rezoluciju prenesu svojim vladama. U ime Partije demokratskog prosperiteta iz Makedonije, njezin predsjednik prof. Nevzat Halili iznio je podatak da je prilikom izbora u Makedoniji u 21 od 120 izbornih okruga kršen izborni Zakon, odnosno izbori bili nekorektno provedeni i da su dvije općine još bez konstituirane vlasti poslije izbora, jer je makedonska vlada odlučila ne prihvatiti izborne rezultate u te dvije općine u kojima je "albanska manjina" dobila većinu predstavnika. On je također izjavio da se neke političke stranke u Makedoniji zalažu za posebno komunalno pravo u općinama u kojima Albanci imaju većinsko stanovništvo. Tako je prije tjedan dana sekcija jedne makedonske stranke izjavila kako albanski poslanici moraju biti odstranjeni iz Sobranja i zamijenjeni Makedoncima iz dijaspore. Na govor gosp. Karadžića predsjednika SDS BiH, koji je po vlastitoj izjavi tvrdio da govori u ime svih Srba u Jugoslaviji i u cijelom svijetu, za riječ se javio predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan i rekao kako nitko nema pravo govoriti u ime naroda. "Ja ne govorim u ime hrvatskog naroda nego u moje vlastito ime, ali kad kažemo da smo pripremljeni prihvatiti današnje granice unutar Jugoslavije, to ne znači da smo sretni poradi istih. Te granice nisu niti povijesno niti etnički točne", naglasio je dr. Domljan i nastavio, "ali ako mi kažemo da prihvaćamo te granice onda idemo jedinim putem koji pruža mirno razrješenje krize a to je glavno načelo KES-a. Nitko u Europi nije zadovoljan ili nije potpuno zadovoljan s granicama, no to je jedini način kako spriječiti sukobe i građanski rat. Ako bi Europa pokušala te granice mijenjati imali bi istu situaciju kao u Jugoslaviji." Dr. Domljan je nadalje naglasio da u ostalim republikama u Jugoslaviji, izvan Hrvatske živi milijun i pol Hrvata i da on mora ispraviti navode gosp. Karadžića kada govori o tri i pol milijuna Srba koji žive u drugim zemljama. "To stoga nije točno jer samo dva milijuna i 200 tisuća Srba živi izvan matične Republike Srbije", nastavio je dr. Domljan i kazao da do tog broja gosp. Karadžić može doći samo ako u te Srbe računa i sve Makedonce i Crnogorce u Srbiji, i zaključno pridodao: "Vi morate znati da su, između dva svjetska rata, svi Makedonci morali postati Srbi". (Hina)