OKRUGLI STOL O DENACIONALIZACIJI I PRIVATIZACIJI

ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - "Glede denacionalizacije i privatizacije društvenog vlasništva, uloga i interesi hrvatske države se svode na uspostavu institucijskog okvira u kojem će se to odvijati, na praćenje i kontroliranje denacionalizacije i reprivatizacije kako ne bi došlo do pljačke velikih razmjera, te da posebnim carinskim, poreznim i drugim mjerama stimulira tijek pretvorbe vlasništva", rekao je danas potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. Milan Ramljak, na okruglom stolu o toj temi koji su priredile Odvjetnička komora Hrvatske i Odvjetnički zbor grada Zagreba. Dr. Ramljak je odbio kritike više puta ranije izricane na račun Vlade i Hrvatskog sabora kako je podržavljenje gospodarstva njihov glavni cilj, te uputio na činjenicu postojanja cjelovite pravne države i političke demokracije koje bi bile dovoljan činitelj sigurnosti pretvorbe vlasništva. Dr. Ramljak se zauzeo da se pronađe razumna ravnoteža između zahtjeva socijalne pravde i pravne sigurnosti građana. Predsjednik Ustavnog suda Hrvatske, dr. Jadranko Crnić, podsjetio je na poratne zakone koji su kroz konfiskaciju, oduzimanje ratne dobiti, nacionalizaciju i druge oblike oduzimali vlasništvo, od kojih su neki, kako je rekao, "izuzetno licemjerni", te da je dobar dio vlasništva oduzet građanima bez ikakve osude. "Štete time učinjene nikada se neće sasvim nadoknaditi", rekao je Crnić, "ali sve što je moguće - bit će ispravljeno." Dr. Jakša Barbić je denacionalizaciju i privatizaciju označio problemom svršetka stoljeća, a mnoge dvojbe oko pretvorbe društvenog vlasništva kao "pretvorbu iz ničega u nešto", idealnu priliku za miješanje države i politike u privredu. On je opetovao kritike koje se upućuju Nacrtu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća: preniski popusti zaposlenima prigodom otkupa dijelova poduzeća, nepostojanje kreditnog načina plaćanja, preveliki utjecaj države (do 85 posto vrijednosti poduzeća ide preko Fonda za razvoj), prekratak rok pretvorbe, te predimenzionirana uloga Agencije za restrukturiranje i razvoj. Ipak, pa njemu, najviše će stajati daljnje zadržavanje društvenog vlasništva, koje, u kombinaciji sa samoupravljanjem, predstavlja najveću pogibelj gospodarstvu koje je čovječanstvo ikad izmislilo. Miroslav Slavić iz Udruženja za povrat oduzete imovine je kritizirao Hrvatski sabor što nije prihvatio ponuđenu pomoć udruženja, potpredsjednik Hrvatskog sabora Stjepan Sulimanac se zauzeo za ukidanje nacionaliziranog poljoprivrednog zemljišta i njegovo vraćanje seljacima, a Dubravko je Božičević, iz gradske vlade Zagreba, iznijevši katastrofalne podatke o stanju u zagrebačkom zdravstvu (npr. standard od 20 četvornih metara bolničkog prostora po krevetu, dok je europski minimum 100 četvornih metara), zamolio pravnike i odvjetnike skupa da ponude selektivnu i snošljivu skicu privatizacije u primarnom zdravstvu. (Hina)