BLISKI SUSRET S MARTIĆEVIM NASILNICIMA

SPLIT, 6. ožujka (Hina) - Cestovna hajdučija na području tzv. SAO Krajine nastavlja se nesmanjenom jakošću i na već dobro poznat način. Najnovije razbojništvo dogodilo se u Civljanima, pograničnom selu kninske prema sinjskoj općini, prošle noći između 21 i 22 sata, kad su policajci tzv. Krajine, redoviti i rezervni, bezobzirno pretukli 45-godišnjeg Luku Bebića iz Splita, vozača kamiona TAM 130, registarske oznake ST 155-322, vlasništvo "Dalmacijavina" iz Splita, koji se vraćao sa službenog puta iz Ljubljane. Pretučeni Luka Bebić kaže da je Babićevim "čuvarima cestovnog reda", a bilo ih je tridesetak, zasmetala pjesma "Marjane, Marjane" koja se čula s kasetofona u trenutku zaustavljanja zbog navodne kontrole vozila i dokumenata, ali tu pjesmu, kaže Bebić, nije htio prekinuti. Pogotovo ih je ražestilo, nastavlja Bebić, kad im je rekao da bi bilo bolje da uklone barikade nego da zlostavljaju putnike, na što su mu oni uzvratili nazvavši ga ustašom, "zbog kojih oni postavljaju barikade na srpskoj zemlji". Dakako, dodaje Bebić, najpogrdnijim riječima vrijeđali su hrvatsko vrhovništvo i predsjednika dr. Franju Tuđmana. Kad nisu htjeli vratiti dokumente, poderavši putni nalog, Bebić se od linča pokušao spasiti bijegom, ali ga je odmah dočekala nova skupina naoružanih razbojnika i učinila ono što su kanili njihovi suradnici. Četvorica su me, pripovijeda Bebić, držala za ruke i noge, tukla me kao boksači vreću, udarci su poput kiše pljuštali pa glavi, leđima, prsima, trbuhu. Udarali su i nogama i rukama. kad sam se osvijestio, nastavlja Bebić, i rekao im da mi je žena Srpkinja iz Glavine Donje kod Imotskog i da je u rodu s generalom Kadijevićem, prestali i su me udarati. Ne znam, dodaje Bebić, kako sam se dovezao kamionom do Sinja, gdje sam napad prijavio tamošnjoj policijskoj stanici. Kasnije, priča Bebić, u Hitnoj pomoći u Splitu pružena mi je liječnička pomoć. Ogorčeni i uznemireni Luka Bebić je rekao da će usprkos svemu opet putovati istom cestom, jer ne može nikako prihvatiti činjenicu da se kao slobodan građanin ne kreće svojom zemljom. (Hina)