KURDI ŽELE SUDJELOVATI U RJEŠAVANJU PROBLEMA NA BLISKOM ISTOKU

PROBLEMA NA BLISKOM ISTOKU PARIZ, 3.ožujka (AFP/Hina) - Nakon vojnog poraza Saddama Huseina, Kurdi zahtijevaju da budu nazočni na svim međunarodnim konferencijama o Bliskom istoku. Procjenjuje se da Kurda ima oko 25 milijuna. Žive u Iraku, Turskoj, Iranu i Siriji. U Sovjetskom savezu ih ima oko 300 tisuća. U Iraku i Iranu zahtijevaju autonomiju, a nezavisnost u Turskoj. Zaštitne maske i odijela protiv kemijskog oružja, koji su korišteni na svaki znak uzbune zbog iračkih raketa SCUD, podsjetile su medunarodnu zajednicu na slike 5.000 Kurda, muškaraca, žena i djece ubijenih kemijskim oružjem 1988. godine u malom iračkom gradu Halabjg u blizini iranske granice. "Video kazeta snimljena u Halabji postala je bestseller u arapskim zemljama Zaljeva", kaže jedan kurdski čelnik. Sve do nedavno arapske su zemlje "zanemarivale ili nisu shvaćale našu situaciju i probleme s kojima smo suočeni zbog Saddama Huseina". Kurdi sada žele iskoristiti stečene simpatije za postizanje političkih ciljeva. Smatraju da će tome pridonijeti dvije međunarodne konferencije o pravima čovjeka i Kurdima, koje će se uskoro održati u Washingtonu i Stockholmu. Po mišljenju diplomata, koristi od poraza Saddama Huseina mogli bi imati samo Kurdi u Iraku. "mi tražimo demokratsku državu u Iraku, s autonomijom za Kurde, a ne otcjepljenje", kaže predstavnik Demokratske stranke Kurdistana Burhan Jof. demokratska stranka je jedna od najsnažnijih oružanih skupina iračkih Kurda. Burhan Jof je podsjetio da se Turska protivi svakoj promjeni, kada je riječ o Kurdima na ovom području, a osobito "stvaranju nezavisne države Kurdistana". Kurdi nemaju previše iluzija da će njihova stajališta biti uvažena. Drže da neće biti stabilnog mira u regiji ako će sve ostati samo na obećanjima. Predstavnik Demokratske stranke Kurdistana podvlači da će nastaviti bitku "sve dok njihova prava ne budu priznata".