PREDSJEDNIK TUĐMAN PRIMTO AUSTRIJSKOG MINISTRA BUSEKA

ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman prinio je danas u podne u Banskim dvorima u 2agrebu austrijskog ministra za znanost i istraživanje dr. Erharda Buseka, najprije u nazoćnosti predstojnika Ureda Hrvoja Šarinića, a zatim i ostalih suradnika, među kojima je s hrvatske strane bio ministar znanosti, tehnoiogije i informatike dr. Osman Muftić, a s austrijske generalni konzul u Zagrebu Andreas Berlaković. Ministar Busek u Zagreb je doputovao jutros, a u posjetu Hrvatzkoj ostaje do sutra. U hotelu "Palace" doćekali su ga ministri dr Osman Muftić generalni konzul Austrije Andreas Berlaković, inače rođeni Gradišćanac, i Leonard Melichar, direktor Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu. Ministri Busek i Muftić potpisali su Protokol o instaliranju jednometarskog zrcalnog teleskopa za potrebe Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji će ove godine biti postavljen u opservatoriju toga fakulteta na otoku Hvaru. U prigodnoj riječi dr. Busek je izrazio zadovoljstvo što se dovršuje projekt na kojem je Austrija radila petnaest godina, sve dok se nije, namjesto Havaja, postigao dogovor o Hvaru. Rekavši da će montaža teleskopa pridonijeti jačanju znanstvene suradnje izmedu Austrije i Hrvatske i napomenuvši da će se teleskopom moći služiti i znanstvene ustanove drugih članica Radne zajednice Alpe-Jadran, ministar Busek je istaknuo da (Hina - nastavlja se) 16. PREDSJEDNIK ... (2) taj čin ima i političko značenje u smislu intenziviranja suradnje, a i kao pomoć Austrije hrvatskoj astrofizici da se približi europskoj znanosti. Izrazivši zahvalnost Hrvatskoj i nabrojivši što će sve Hrvatska učiniti da teleskop proradi, dr. Busek naveo je što sve ostvarenju toga projekta, vrijedna dva do dva i pol milijuna šilinga, pridonosi Austrija. Dr. Muftić rekao je da je čin potpisivanja protokola još jedan dokaz da Hrvatska želi razvijati suradnju s Austrijom, istaknuvši važnost duhovnih veza među narodima, u ovakvim slučajevima napose u sklopu Radne zajednice Alpe-Jadran. U razgovoru kod predsjednika Tuđmana dogovorena je razmjena parlamentarnih delegacija Hrvatske i Austrije. Predsjednik Tuđman izrazio je osobitu zainteresiranost da se što prije dovrše priprave za sporazum o gradnji auto-ceste Šentilj- Zagreb, koje su u završnoj fazi. Razgovaralo se i o montaži teleskopa na Hvaru te o drugim oblicima suradnje, a prigodice su razmijenjeni i brojni darovi. Na kraju susreta predsjednik Tuđman odgovarao je na pitanja skupine austrijskih novinara, koje je najviše zanimalo kakvi su izgledi za demokratsko razrješenje jugoslavenske krize. Odmah na početku predsjednik Tuđman je rekao: "Došli smo do točke u kojoj se između hrvatsko-slovenskog prijedloga o savezu suverenih republika i srpskog unitarističko-centralističkog prijedloga došlo dotle da su Slovenija i Hrvatska i parlamentarno postavile zahtjev za razdruženje, jer su mali izgledi za stvaranje saveza suverenih republika. Bosna i Hercegovina morat će se odlučiti između ta dva prijedloga. Bit držanja Hosne i Hercegovine i (CHina - nastavlja se) 16. PREDSJEDNIK ... (3) Makedonije jest u tome da one žele pomiriti ta dva prijedloga o rješenju jugoslavenske krize. I premda su se izjasnile da polaze od suverenosti republika opet bi željele da se ta suverenost ostvari u okviru jedne države, što je nemoguče, a zbog toga je predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović doživio kritike i od vlastite stranke.' Na upit u čemu je bitna razlika između Hrvatske i Slovenije u pogledu odnosa prema ostalim jugoslavenskim republikama predsjednik Tuđman je izjavio da jc Hrvatska zainteresirna ne samo za sebe nego i za budućnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovi a i u Srbiji i Crnoj Gori jer Hrvati žive i tamo, od Subotice pa sve do Boke Kotorske. "Zbog toga su naše odluke nešto razboritije, nešto promišljenije. No očito je da i mi u Hrvatsoj moramo poduzimati sve one korake koji proizlaze iz raspada ove države", istaknuo je dr.Tuđman. Glede opasnosti od intervencije JNA i "afere Špegelj" predsjednik Tuđman je rekao da je ta afera inscenirana s ciljem rušenja legitimne hrvatske vlasti, no da Armija, premda u njoj postoji veliku podudarnost s aktualnom srpskom politikom od pretežitog dijela komandnoga sastava, ipak nije u potpunoj suglasnosti sa srpskom politikom. "Zbog toga postoji i nada i moje uvjerenje da možemo izbjeći intervenciju vojske, ali je ne možemo posve isključiti. Dosad smo je izbjegli, zahvaljujući odlučnosti da joj se suprotstavimo i policijskim snagama i snagom cijelog naroda, a uz snažnu potporu demokratske Europe i Amerike" , naglasio je dr. Tudman. Na upit da li su moguće interne konrekture granica i kako bi (Hina - nastavlja se) 16. PREDSJEDNIK ... (4) u tome prošla Bosna i Hercegovina, predsjednik Tuđman je odgovorio: "Mi smo se izjasnili za poštovanje granica Bosne i Hercegovine i za to da narod Bosne i,Hercegovine sam odluči gdje mu je mjesto. Ako dođe do rasprave o tomu u Bosni i Hercegovini, vjerujem da će se većina pučanstva opredijeliti za onu stranu kojoj je povijesno pripadala. No dio srpskog pučanstvaa u Bosni i Hercegovini priprema čak i oružanu pobunu zbog čega bi u tom slućaju trebala i međunarodna arbitraža da sprijeći ono najgore. Očekivanje da Austrija pruži Hrvatskoj i Sloveniji što svestraniju pomoć predsjednik Tuđman podkrijepio je ne samo time da je u Hrvatskoj i Sloveniji potrebno obraniti slobodu i demokraciju, nego i činjenicom da se u Jugoslaviji i drugim donedavna socijalističkin zemljama sve do Sovjetskog Saveza, pokušava restaurizati boljševički socijalizam te nastavio: "I zbog toga Europa mora. biti na strani Slovenije i Hrvatske, i ne samo politički tj. treba nas shvatiti kao sastavni dio zapadnoga svijeta, otvoren za suradnju na gospodarskome znanstvenom, kulturnom i drugim područjima. Očekujemo da nas Europa primi i ugradi u sustav kojem smo pripadali tijekom cijele svoje povijesti." Na ponovljeni upit Ąto će biti- s Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom, predsjednik Tuđman iznio je mišljenje da će se te dvije republike zbog unutarnjih razloga morati odlučiti za konfederaciju, rekavši kako je sve uvjereniji da drugoga puta nema do li razlaza, odnosno toga da svatko ili ide u Europu pod vlastitim imenom ili ostane na Balkanu. Na pitanje kako će se riješiti problem srpske manjine u (Hina - nastavlja se) 16. PREDSJEDNIK ... (5) Hrvatskoj, predsjednik Tuđman je odgovorio da u tom pogledu neće biti nikakvih problema jer se Srbima priznaju sva prava No, problem je u tome, nastavio je, što su Srbi u Hrvatskoj, kojih ima 11 posto, dosad zauzimali 20 do 60 posto mjesta na najvažnijim i najedelikatnijim položajima - od policije, pravosuđa i financija do televizije. Nakon susreta u Banskim dvorima ministar Busek sa suradnicima bio na ručku što ga je u njegovu čast u vili "Weiss" priredio ministar Muftić, a na kojem su bili i ministar inozemnih poslova dr.Frane Vinko Golem, ministar kulture i prosvjete ak. Vlatko Pavletić, ministar turizma Janko Vranvczany-Dobrinović i drugi uzvanici. (Hina) 250000 MET feb 91