IDENTIĆNI STAVOVI HRVATSKE I MAKEDONIJE

SKOPLJE, 19. veljače (Hina) - Makedonija i Hrvatska imaju identićne stavove o budućem uređenju Jugoslavije, ocjena je današnjih razgovora hrvatskog i makedonskog vrhovništva, u Skoplju, na kojima su sudjelovali dr. Franjo Tuđman, Stipe Mesić i Josip Manolić, s hrvatske strane, a sa makedonske Kiro Gligorov, Vasil Turpukovskiţ Ljupče Georgijevski i Stojan Andov. Razgovori su bili veoma plodni, ocijenio je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i dodao da obje delegacije polaze od stanovišta da izlazak iz krize treba tražiti s pozicija suvereriiteta republika, kako u razgovorima medu republikama tako i na saveznoj razini. "Prema tome, može se zaključiti, da smo na istovjetnim stajalištima i to je jedan prilog dogovoru o mogućoj zajednici suverenih republika po uzoru na Europsku zajednicu, što znači da bi ih vezivalo ono što je od njihovog interesa. Stajalište Hrvatske je da bi zajedničko moglo biti tržište, valuta, dio u sferi. obrane, vanjske politike i carina, ali i zasebne oružane snage kao jedan od elemenata suvereniteta republika", rekao je dr. Tuđman. Gospodin Gligorov je također razgovor ocijeno kao plodan i podvukao identičnost stavova o budućem uređenju Jugoslavije o svim pitanjima koja su razmotrena, te dodao da će Makedonija ustrajati da se postigne dogovor o takvom konceptu Jugoslavije mirnim putem. I Makedonija smatra da se ne može razgovorati o razdruživanju samo jedne republike, u ovom slučaju Slovenije od Jugoslavije, a da se ostali dogovaraju o daljoj zajednici. "'Ako se ne postigne željeni (Hina - nastavlja se) 35. IDENTIČNI... ( 2 ) dogovor", naglasio je Gligorov, "razgovarat ćemo o razlazu". Na pitanje novinara da li je bilo pitanja o kojima se nisu složili, oba predsjednika su odgovorila da nije bilo, bar u ovim, kako su ih nazvali, preliminarnim razgovorima. Na pitanje što je bila tema razgovora hrvatskog vrhovništva s VMRO-Demokratskom partijom makedonskog nacionalnog jedinstva u Zagrebu, dr. Tuđman je odgovorio: "prije svega slični programi oko budućeg uređenja Jugoslavije", ali dodao je "time nisu isključeni i razgovori s ostalim makedonskim strankama". Na pitanje koji je glavni kamen spoticanja razgovorima u Beogradu, oba predsjednika su odgovirla da je to stanovište da se razgovora s pozicija suvereniteta republika, dok je na pitanje o Albancima u Makedoniji, koji zahtijevaju da budu priznati kao narod, Gligorov odgovorio da je u višestranačkom parlamentu Makedonije u kome ravnopravno sudjeluju i Albanci, otvoren dijalog i o tomc da će se naći zajednički jezik o suživotu Makedonoca i Albanaca kao ravnopravnih građana Makedonije. Nije izbjegnuto ni pitanje o navodnom susretu Tuđman - Gocev (predsjednik bugarske VMRO). Ponavljajući već poznatu istinu dr. Tuđman je prokomentirao da je to "patka", koja je trebala pomutiti dobre hrvatsko-makedonske odnose. Bilo je više pitanja o gospodarstvenim odnosima izmedu Hrvatske i Makedonije i o sudbini Fonda za nerazvijene. Oba predsjednika su se složila da je ovaj način pomoći nerazvijenima prevladan i neefikasan i da treba tražiti nove načine na bazi zajedničkih intresa tržišne ekonomije. O tome da li će biti postignut dogovor do šestog mjeseca o Jugoslaviji, dr. Tuđman smatra, zbog stanja u kome se nalazimo (Hina - nastavlja se) 35. IDENTIĆNI...(3) i političkog i gospodarstvenog, da bi se do tada moralo znati na čemu smo. Postavl†eno je i pitanje o eventualnoj odgovornosti Špegelja i Boljkovca, te je traženo i mišljenje o novoj stranci Saveza komunista-Pokreta za Jugoslaviju. "Špegelj i Boljkovac nisu odgovorni jer su od hrvatske Vlade dobili zadaću da legalno kupe oružje vani pošto Hrvatskoj nije bilo omogućeno da ga nabavi u zemlji, nakon što je JNA pokupila oružje Teritorijalne obrane", odgovorio je dr. Tuđman. O Savezu komunista-Pokretu za Jugoslaviju smatra da je povijesni anakronizam i pokušaj da se povrati boljševički realsocijalizam koji je pao u cijelom svijetu, kao protuprirodan i kočnica proizvodnih snaga. "Stoga je začuđujuće", naglasio je dr. Tuđman "da se upravo u Jugoslaviji koja se prva pokušala otrgnuti od realsocijalizma-pokušava vratiti, i to u sprezi od Jadrana do Baltika. Na takav zaključak upućuju mnogi istovjetni potezi na ovoj relaciji". Jedno od pitanja upućeno gospa Kiri Gligorovu bilo je što bi Makedonija učinila, ako bi bio izvršen oružani napad na Hrvatsku? "Makedonija bi se zalagala"', glasio je odgovor, "da do toga ne dođe, a ako bi došlo učinila bi sve da se postigne mirni rasplet." (Hina) 190000 MET feb 91