GRADIŠĆANSKI HRVATI U AUSTRIJI I POPIS STANOVNIŠTVA

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Prvi put ove godine formulari za popis stanovništva u Austriji bit će dvojezični. U upitniku će uz oznaku njemački jezik biti i oznake za jezike nacionalnih manjina. Popis stanovništva u Austriji za nacionalne manjine uvijek je predstavljao problem, jer se pita za razgovorni jezik i pojašnjava se da je to jezik kojim se govori u obitelji, na radnom mjestu, u društvu, no ostaje pitanje koliko hrvatska nacionalna manjina u Austriji ima priliku govoriti na materinskom jeziku. Naime, tako dobiveni podaci koriste se za prikazivanje ukupnog broja gradišćanskih Hrvata, pa primjerice popis iz 1971. pokazuje da ih u saveznoj austrijskoj pokrajini Gradišće živi samo 19 tisuća, a u Beču tek 3 tisuće, dok istodobno crkveni popisi pokazuju da je samo broj onih koji žele slušati misu na hrvatskom jeziku 35 tisuća. Gradišćanski Hrvati izborili su se za dvojezične formulare i to je ipak dokaz da se bar do neke mjere u javnosti poštuje njihov materinski jezik, iako se ne bi mogla isključiti mogućnost straha Statističkog ureda od bojkota popisa pučanstva, jer su gradišćanski Hrvati već znali bojkotirati popiseo "Sve to ipak govori o nazočnosti asimilatorske politike, te da manjinska prava, iz ustava i zakona nisu ispunjena, a financijska sredstva za našu manjinu su katastrofalno mala. To je dokaz da politika službene austrijske vlade nije učinila (Hina - nastavlja se) 41. GRADIŠĆANSKI ... (2) mnogo na očuvanju nacionalnog identiteta Hrvata, več je uspjela u smanjivanju manjinske skupine, njenom marginaliziranju, jer tako slaba na koncu neče ništa ni tražiti, što je za svaku državu i najjeftinije", drži jedan od najistaknutijih aktivista gradišćanskih Hrvata Franjo Schruiff, koji je donedavno bio predsjednik Hrvatskog akademskog kluba u Beču, suradnik Hrvatske redakcije Radio-Gradišća, a sada je zaposlen kao parlamentarni referent u Beču, gdje radi i na manjinskim zakonima. (Hina) 120000 MET feb 91