PRIOPCENJE PREDSJEDNIŠTVA SABORA HRVATSKE ZASTUPNICIMA U SKUPŠTINI SFRJ

U SKUPŠTINI SFRJ $ ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Predsjednik Sabora Hrvatske dr. Žarko Domljan uputio je svim zastupnicima Skupštine SFR Jugoslavije priopćenje o stavu Predsjedništva Hrvatskog sabora Republike Hrvatske u vezi s Informacijom SSNO o neovlaštenom formiranju oružanih sastava u SFRJ, naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja 1990, te Saopštenja Službe za informacˇje SSNO i Dopunom Informacije o neovlaštenom formuliranju oružanih sastava u SFRJ i sprovođenju Naredbe i zaključaka Predsjedništva SFRJ o njihovom rasformiranju i razoružavanju Priopćenja glasi: "Predsjedništvo Sabora Republike Hrvatske u svezi sa netom navedenim dokumentima smatra neophodnim priopćiti stavove, koje će u Skupštini SFRJ iznijeti zastupnici s područja Republike Hrvatske, a s kojim stavovima je navrijeme potrebno upoznati i sve ostale zastupnike. I. Svim nabrojanim aktima zajednička je protuustavnost i protuzakonitost koja se očituje bar u a. da su akti donijeti ili izvan nadležnosti SSNO i Predsjedništva SFRJ ili u okviru nadležnosti, ali mimo propisane procedure, b. jednostranosti u navodenju činjenica čija je posljedica nekritično priklanjanje nedemokratskim viđenjima unutarnje (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE . . . ( 2 ) političke i sigurnosne situacije u SFRJ, c) miješanje SSNO u probleme koji su izvan ustavne nadležnosti SSNO i Ustavom izričito odredenih ovlaštenja JNA što se očituje u nuđenju, a potom i zapovijedi da se u rješenju krize direktno umješa zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti u SFRJ. Informacijom o neovlaštenom formiranju oružanih sastava u SFRJ, SSNO kao organ savezne državne uprave, dakle u sastavu Saveznog izvršnog vijeća preuzima ulogu političkog arbitra, jer sam ocjenjuje što je ustavni poredak (društveno uredenje), koji čin ili propusti taj poredak ugrožavaju, gdje se - s obzirom na geopolitičko područje SFRJ - to događa, predlaže mjere za otklanjanje te navodne opasnosti i nudi svoje pravosudne organe, a u svezi s tim i u izvršenju njihovih odluka i oružanu silu kao legitimno sredstvo za rješavanje političke, ustavne i gospodarske krize u SFRJ. Sasvim precizno: 1. Hrvatska demokratska zajednica, a nakon provedenih tajnih, višestranačkih i demokratskih izbora, stranka na vlasti u Republici Hrvatskoj naziva se nacionalnom političkom partijom, kojoj je cilj nasilno ugrožavanje Ustavom utvrdenog poretka (strana 5. i 1. Informacije). 2. Utvrduje da je ustavni poredak nasilno ugrožen, mada to može utvrditi samo Predsjedništvo SFRJ Cčlan 317. Ustava SFRJ) i tek tada donositi uredbe sa zakonskom snagom. 3. Hez priziva ocjenjuje da je taj poredak ugrožen u Republici Hrvatskoj i to postupcima legitimne demokratski izabrane vlasti. (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (3) 4. Nakon tvrdnje da se, cit. '... ovo stanje mora hitno i bezuslovno rešiti na ustavan i zakonit način...' traži da se donese naredba koja će ae provesti cit. '... uz odgovarajuća ovlaštenja JNA" (strana 5. Informacije), čime sebe promovira u instituciju, koja i ocjenjuje i razrješava političku i ustavnu krizu u SFRJ. Nˇti JNA, točnije SSNO, može davati bezprizivne političke ocjene uzroka sveukupne jugoslavenske krize, niti nuditi sebe kao nasilnog egzekutora iznudenih odluka, niti silom mijenjati demokratski izabranu vlast. Naime, ako se tvrdi da su, po Informaciji, teška kažnjiva djela učinjena cit. '... u sprezi sa vlasti... onda je krivično odgovorna i ta vlast odnosno pojedinci u njoj. Kasniji postupci istražnih organa JNA (hapšenja izabranih predstavnika vlasti, spisak osoba iz Vrhovništva Republike Hrvatske koji trebaju biti lišeni slobode, nalog za nasilno privodenje ministra obrane Republike Hrvatske, itd, itd) pokazat će da ţj ta akcija upravljena samo i jedino protiv demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj. Sve ovo čini jedan organ savezne državne uprave bez konzultacije, suglasnosti pa i pukog upoznavanja savezne vlade. Ako je stanje koje pokriva resor narodne obrane alarmantno, 'dužan je SSNO o tome izvijestiti vijeće Skupštine SFRJ i SIV, pa bi bilo u skladu sa ustavnim ovlaštenjˇma (član 367. i 368. Ustava SFRJ) da je to učinjeno i ovoga puta. činjenično stanje je pak drukčije. Temeljem odredbe člana 58, točke 14 Zakona o općenarodnoj (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (4) obrani, Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o načelima organizacije i ukupnom brojčanom sastavu milicije u Republici Hrvatskoj u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika, pa je u provodenju te obrane od 17. rujna 1990. utvrdila da je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske izvršilo popunu aktivnog i rezervnog sastava MUP upravo u granicama Odluke Vlade. U provodenju te iste odluke, a u nemogućnosti da preko saveznih organa nabavi potrebno naoružanje i opremu, MUP Republike Hrvatske je po nalogu Vlade i uz kontrolu Vlade osigurao nabavku odgovarajućeg naoružanja i opreme iz drugih izvora. Sredstva potrebna za tu svrhu osigurana su i raspoređenje u skladu s odredbom člana 104. Zakona o unutarnjim poslovima. Organi unutarnjih poslova Republike Hrvatske legalna su institucija sistema. Izvan redovnog redarstvenog sastava, rezervnog sastava i jedinica za posebne namjene (takva je nomenklatura redarstva u svim republikama SFRJ) ne postoje ni paravojne, ni vojne formacije osim, što je SSNO dobro poznato, na području tzv. Kninske krajine. Napomenuti je da na tom području više od šest mjeseci operiraju organizirane i dobro naroužane četničke grupe, unatoč činjenici da JNA na području Knina i Zadra ima garnizone zamjetne vojne moči. Oružje se za te formacije nabavlja krijumčarenjem, otimanjem iz policijskih stanica, krađom, pa među inim i iz slabo ili nikako čuvanih transporta vojne opreme, koji su željeznicom prolazili tim područjem. álokiraju se ceste, presreću, zaustavljaju, legitimiraju i (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (5) , zlostavljaju putnici, a u vrijeme turističke sezone i zamjetan broj stranih državljana. Puca se, a ponekad ubija sve u neposrednoj blizini snažnih garnizona JNA, koji ni jedan jedini puta nisu reagirali na terorističke akcije. Protivno tome, samozvane ili izabrane vode oružane pobune, kojoj je neskriveni cilj promjena unutarnjih granica SFRJ, prekrajanje granica Republike Hrvatske, javno pozivaju JNA u pomoć, a da se SSNO nikada nije ogradio od te rabote i javno odbio bilo kakvu sadašnju, a posebice buduću suradnju s novovjekim drumskim razbojnicima, čiji je politički cilj mnoštvo puta javno i uz punu medijsku promociju dijela njima sklone štampe i drugih sredstava javnog informiranja- objelodanjen. U "Informaciji o dogadajima u nemirima obuhvaćenim područjima Republike Hrvatske" od 7. XI. 1990: MUP Republike Hrvatske upućuje da su zajedno sa uspostavom nove demokratski izabrane vlasti započele aktivnosti usmjerene na protuustavnu promjenu poretka i ugrožavanja teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Srpska demokratska stranka, putem svojih čelnika nezapamćenim politiziranjem tzv. slučaja Miroslava Mlinara, oglasila je svoje buduće namjere neskrivajući jasan cilj, a to je rušenje demokratski izabrane vlasti. Od protestnog skupa u Benkovcu održanog početkom srpnja 1990. pa potom čiste oružane pobune (gdje znakovito mjesto zauzima višekratno rušenje željezničke pruge) sve do današnjega dana kad je jasno objavljeno da "Kninska krajina" ne želi živjeti ni u kakvoj Hrvatskoj, traje stanje koje sili Republiku (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (6) Hrvatsku na određene, ali uvijek zakonite postupke čiji je cilj uspostava republičke državne vlasti i na tom području. Iz Informacije nije razvidan podatak da brojčano policijski sastav Republike Hrvatske, ni sada ni u dogledno vrijeme neće biti ni apsolutno ni razmjerno broju stanovnika, veći od primjerice, milicijskih snaga u Socijalističkoj Republici Srbiji, ni u drugim republikama. Da je SSNO objavio taj podatak bilo bi jasno da se policijske snage Republike Hrvatske ne naoružavaju, da bi poslužile rušenju ustavnog poretka u SFRJ, već da bi se tek izjednačile sa brojem i naoružanjem organa unutrašnjih poslova u drugim republikama. Sve što je Vlada Republike Hrvatske učinila u funkciji je provedbe Ustava Republike Hrvatske, i zakonima zadanog stupnja gradanske sigurnosti i zaštite ljudskih prava i sloboda. Po naravi stvari, redovni rezervni sastav policije i jedinica za posebne namjene pružit će otpor i svakom napadaču na suverenitet, teritorijalni integritet i demokratski izabranu vlast u Republici Hrvatskoj. II. Naredbom od 9. siječnja 1991. godine, koja je dijelom, a posebice u uvodu naprosto prepisana iz Informacije SSNO, grubo su narušena temeljna načela Ustava SFRJ, posebice na području ustavne uloge JNA sve do ovlaštenja Predsjedništva SFRJ da ovu i ovakvu naredbu donese. Polazi se od tvrdnje o neposrednom ugrožavanju ustavnog poretka SFRJ, pri čemu bi prema slovu Ustava SFRJ (član 240.) točnije bilo reći cit. "ovim Ustavom utvrđeno društveno uredenje SFRJ". (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (7) Društveno uredenje prema Ustavu SFRJ iz 1974. temelji se na društvenom vlasništvu sredstava za proizvodnju u vlasti radničke klase putem radničkog samoupravljanja. Prema Ustavu takvom društvenom uredenju je Savez komunista Jugoslavije pokretač i zaštitnik, vodeća idejna i politička snaga. Priznate i prihvačene demokratske promjene u SFRJ, posebice u Republici Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji isključuju svojim postojanjem takvo "društveno uredenje". Ako je socijalističko-komunističko društveno uredenje bilo ustavom zaštičeno dobro, sada to više nije. Ako dakle Predsjednˇštvo SFRJ i SSNO, odnosno JNA štite takvo društveno uredenje, onda je jasno da štite ustavno dobro iz prošlog vremena. Štiteći nepostojeće ustavno dobro, JNA dakle štiti prošlo političko uredenje. Tu je sva tajna miješanja vojnih vrhova u razrješenje političke i svih drugih kriza u SFRJ. Boljševičko-političko polazište suprotno je demokratskom političkom polazištu i to je granica gdje su se na bivše pozicije svrstali pojedini članovi Predsjedništva SFRJ i vojni vrh. Dakle, JNA se duboko miješa u politički život zemlje, a takvu ulogu nikada nije imala niti će je po ustavnim odrednicama ikada imati, osim ukoliko oružanom silom ne osvoji i mjesto političkog suca. Naredbom Predsjedništva SFRJ i Saopštenjem SSNO, koje bi imalo za cilj izvršiti naredbu onako kako je SSNO tumači, pokušavaju se preuzeti naredenja Predsjedništva Republike Hrvatske. Prema članu 101. Ustava Republike Hrvatske u slučaju rata i neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, samo je Predsjednik Republike Hrvatske ovlašten (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (8) donositi uredbe sa zakonskom snagom i poduzimati mjere. U odnosu na područje Republike Hrvatske to ovlaštenje ne pripada ni jednom drugom organu i pojedincu, a posebno ne organu i pojedincu izvan Republike Hrvatske. Kao što je ranije rečeno, ako Predsjedništvo i ima prema Ustavu SFRJ pravo da na svoju inicijativu mijenja odredbe SIV-a ili donositi uredbe onda to može tek u slučaju ratnog stanja ili ratne opasnosti koja predstoji. Predsjedništvo SFRJ nije donijelo takvu uredbu, pa prema tome nisu postojale ni najosnovnije pretpostavke za donošenje naredbe od 9. siječnja 1991. godine. Ustavni sud Republike Hrvatske, krećući se u okviru svojih ustavnih ovlaštenja razmatrao je na sjednici od 24. siječnja 1991. godine ustavnost i zakonitost naredbe Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja 1991. i Saopštenja službe za informiranje SSNO od 23o siječnja 1991. Pored ostaloga Ustavni sud utvrduje da su suverenitet i interes Hrvatske dužni zaštititi svi republički organi ako se aktom ili postupkom tijela Federacije Republika Hrvatska dovede u neravnopravan položaj u Federaciji ili joj budu ugroženi interesi (član 140, stav 2. Ustava). Naredbom od 9. siječnja 1991. godine ogriješilo se Predsjedništvo SFRJ o Zakon o općenarodnoj obrani prema kojemu Predsjedništvo SFRJ u skladu s Ustavom SFRJ i saveznim zakonom, utvrduje postojanje neposredne ratne opasnqsti i drugih izvanrednih prilika i s tim u svezi nareduje poduzimanje potrebnih mjera pripravnosti i drugih odgovarajućih mjera (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE (9) neophodnih s gledišta obrane zemlje i Ustavnom SFRJ utvrdenog društvenog uredenja, odnosno uvodenje izvanrednog stanja. (član 6, stav 3 Zakona o općenarodnoj obrani). Predsjedništvo SFRJ ni jednom odlukom nije utvrdilo postojanje ratne opasnosti, pa je Naredba i po ovim odredbama neustavna i nezakonita. Usput citirana odredba Zakona o općenarodnoj obrani neustavna je, jer uvodi institut izvanrednih prilika u mirnodopskom razdoblju, čime je u nesuglasju s odredbama Amandamana XLI točke 3 na Ustav SFRJ. Ustavni sud Republike Hrvatske utvrduje, što je sasvim u skladu s Ustavom SFRJ, da je ustrojstvo unutarnjih poslova u nadležnosti Republike, pa točka 1. Naredbe kojom se odreduje sklad organizacije svih oružanih sastava sa saveznim propisima nije utemeljena na zakonu. Konačno, svojom nedorečenošću, nerazumljivošću i mogućnošću proizvoljnih tumačenja ,Naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja 1991. dovode se u pitanje pravna sigurnost i temeljne slobode i prava čovjeka i građanina. Oružanim snagama omogućuje se zlouptreba prava, a namjerno ekstenzivno tumačenje ustavnih i zakonskih odredaba daje ovlaštenje koja bi JNA u ovoj političkoj situaciji možda željela imati, ali njezina je želja samo po sebi i sama za sebe, uz naglašenu zloupotrebu prava u pravnoj državi - nedostatna. III. Saopćenje SSNO i Dopuna Informacije o neovlaštenom formiranju oružanih sastava u SFRJ i sprovodenju Naredbe i Zaključaka Predsjedništva SFRJ o njihovom rasformiranju i razoružanju (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (10) svakom svojom riječju dokazuju našu početnu tvrdnju da JNA nastupa isključivo kao politički arbitar. Uostalom u Saopćenju je to rečeno bez ikakvog okolišanja, cit. "Ocijenjujući aktualne prilike u SFRJ... " nastavno, SSNO razgraničava dva politička puta, sugerira svoj kao jedini ispravan, a ako se stvari budu odvijale na drugi način najavljuje cit. "poduzimanje posebne mjere radi osiguranja uvjeta za nesmetan rad svojih pravosudnih i drugih organa. Traži se da se u Republici Hrvatskoj odmah raspuste svi oružani sastavi, jer će u protivnom cit. "... podići borbenu gotovost svojih jedinica na razinu koja će garantirati provodenje na zakonu zasnovanog krivičnog postupka i izvršenju sudskih odluka. Naglasak je naravno na prijetnji, koja je uostalom i ostvarena, jer je Naredba o poduzimanju borbene gotovosti potom i izdana. U istoj je ravni i spomenuta Dopuna Informacije, gdje se ponavljaju tvrdnje iz prve Informacije. Posebno je znakovito da se u Dopuni zamjera Predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tudmanu što je uputio dana 24. I. 1991. godine pismo Predsjedniku USA gospodinu Georgu Bushu, jer da je to pismo i uopće da su takvi postupci izazvali cit. "... više potpuno neprihvatljivih izjava vlada stranih zemalja ili njihovih predstavnika koje predstavljaju grubo mešanje u unutrašnja pitanja Jugoslaavije". Očigledno SSNO računa da će svoje postupke i namjere moći realizirati izvan budnog oka svjetske demokratske javnosti. Gubi pritom iz vida da nije Republika Hrvatska (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... ( 11 ) internacionalizirala taj problem, već je veličina i značaj tog problema koji se dogada na tlu Europe sam sebe internacionaliziraoo Naravno, Republici Hrvatskoj ne pada na pamet sudjelovati u prikrivanju političke, ustavne i gospodarske krize u SFRJ, jer je Vrhovništvo Republike pripravno svaku svoju odluku i svaki svoj čin podastrijeti na ocjenu medunarodnoj demokratskoj javnosti. Smrt demokracije u Hrvatskoj i SFRJ neće, srećom, značiti i smrt demokracije u svijetu. Ali će pobjeda demokracije u Hrvatskoj i SFRJ značiti pobjedu demokracije cijeloga svijeta. Ni jedan narod pa ni hrvatski nije toliko beznačajan da u pravednoj demakratskoj borbi ne bi imao pravo očekivati podršku svake demokratske vlasti i svakog slobodoljubivog pojedinca u svijetu. Slobodno izabrana demokratska vlast u Hrvatskoj, svako vrhovničko tijelo, posebice Sabor Republike Hrvatske zalagali su se, i založit će se, za poštivanje sadašnjih republičkih granica, pa su lišene svake realnosti tvrdnje o namjerama Hrvatske za promjenu unutrašnjih granica unutar SFRJ. IV. Predsjedništvo Sabora Republike Hrvatske unatoč grubim neistinama u spomenutim aktima i unatoč nezapamćenoj medijskoj hajci na Republiku Hrvatsku, čemu najvećim dijelom služe i uvodno napomenuti akti, zadržalo je civilizacijsku uzdržanost u sadržaju i u tonu ovoga priopćenja. Smatramo (Hina - nastavlja se) 21. PRIOPĆENJE ... (12) da čak ni svjesni izljevi nacionalne i ideologijske mržnje ne mogu izazvati nedemokratske i necivilizacijske postupke od kojih je Hrvatski sabor, štiteći svoje visoko dostojanstvo punih sedamsto godina, i sada imun. PREDSJEDNIK SABORA, dr. Žarko Domljan (Hina) 120000 MET feb 91