KURDI

PARIZ, 6. veljače (AFP/Hina) - Kurdi, kojih prema nepotpunim procjenama ima oko 25 milijuna, mogli bi po završetku rata u Zaljevu, odigrati značajnu diplomatsku ulogu. U Turskoj, Kurda ima izmedu 12 i 15 milijuna, što čini gotovo četvrtinu stanovništva. U Iraku ih živi četiri milijuna, u Iranu između 6 i 8, a u Siriji jedan milijun. U SSSR-u ima oko 300.000 pripadnika kurdske manjine, dok ih nekoliko stotina tisuća radi ili je prebjeglo u inozemstvo, pogotovo u Europu. Kurdi, već tisućama godina prastanovnici planinskih krajeva na sjeveru Iraka, bogatih vodom i naftom, na koje nemaju nikakvo pravo, i dalje su oprezni i još uvijek nisu prevladali traume od iračkih kemijskih bomardiranja iz 1988. u ratu Iran-Irak, u kojima je bilo gotovo 5.000 žrtava. Potomci su antičkih Medijanaca, koji poput Perzijaca i Afganistanaca pripadaju indoeuropskim narodima i većinom su sunitski muslimani. Kurdi su redovito imali podršku susjednih zemalja, ali su često bili zaboravljani prigodom političkih obrata u zajednici. Nisu željeli plaćati račune strategijskih interesa država na tom području i zahtijevali su istinsko priznavanje svojih povijesnih, kulturnih i gospodarskih prava. Od "povijesnih izdaja" čije su bili žrtve, Kurdi navode slijedeće: - u Lozani je 1923. poništen Sevranski ugovor zaključen nakon Prvog svjetskog rata, 1920. izmedu savezničkih snaga (Hina - nastavlja se) 4S.KURDI...(2) i Otomanskog carstva, a kojim se potvrdilo stvaranje kurdske države. - odlazak Crvene armije iz Republike Kurdistan u Mahabad (sjever Irana) 1947. godine. - izdaja sovjetsko-iračkog prijateljstva i suradnje 1972. čime je prestala pomoć od strane SSSR-a. - Alžirski ugovor iz 1975. potpisan od iranskog šaha i tadašnjeg iračkog potpredsjednika Saddama Huseina, prema kojem je iračkim Kurdima prestala, kako iranska, tako i potajna pomoć CIA-e. (Hina) 060000 MET feb 91