U JUGOSLAVIJI
$
NEW YORK, 30. siječnja (Hina) - Zabrinuta sve većim etničkim
napetostima, stalnim kršenjem ljudskih prava i mogućnošću
vojne intervencije u Jugoslaviji, američka organizacija za
ljudska prava "Helsinki Watch" objavila je jučer izvješće
pod naslovom "Ljudska prava u raspadajućoj Jugoslaviji".
Na temelju prošlogodišnjega jesenskog posjeta taj odbor
izvještava o napadajima srbijanske policije na kosovska
sela, posebice na Polat, gdje su ubijena dva mladića i
pritvorene trideset dvije osobe, saslušavane nekoliko
dana i zlostavljane prije puštanja na slobodu. Odbor
optužuje srbijansku vladu da je "pokrenula program kojim
se Albancima na Kosovu oduzimaju sva prava i kojim se oni
marginaliziraju na način koji je istovjetan rasizmu,
nedopustivoj etničkoj diskriminaciji i grubom kršenju prava
Albanaca na Kosovu na slobodu izražavanja i jednako
sudjelovanje u političkom životu".
Izvješće od 13 stranica također sadrži osvrt na krizu
između Vlade Hrvatske i srpske manjine, potaknutu neslužbenim
srpskim referendumom o autonomiji, održanu u kolovozu - rujnu
1990. u kojem se traži srpska autonomija na teritoriju
Hrvatske. Hrvatska je Vlada počela tada kupiti oružje,
uskladišteno u policijskim postajama: usprkos činjenici
da je to oružje bilo dugo uskladišteno na tim mjestima kao
dio programa općenarodne obrane, hrvatska je Vlada postala
zabrinutom da bi dostupnost, tog oružja mogla biti prijetnja
javnom redu.
Kad su hrvatski reciarstvenici stigli i htjeli pokupiti oružje,
dočekali su ih srpski demonstranti. Odbor je istraživao
skupljanje oružja u četiri sela i drži da su hrvatski
redarstvenici u nekim slučajevima postupili preoštro. Postoji
razlog koji upućuje na namjeru da se srpsko stanovništvo
zaplaši kao i da se postupi u sklaciu s inače zakonitom
naredbom skupljanja oružja. Iako je skupljanje oružja
predočeno kao dio općeg programa osiguravanja javne
sigurnosti, barem na početku, čini se da se glavni dio
programa odnosi samo na sela sa srpskim pučanstvom.
Na kraju Odbor optužuje srbijansku vladu da je prijetila
međunarodnim članovima Odbora za ljudska prava, poglavito
onima koi su otišli na Kosovo i ispitivali primjere
kršenja ljudskih prava. U tri posebna slučaja, četiri člana
Međunarodnog helsinškog odbora zadržana su u rujnu 1990.
godine jednu noć u policijskoj stanici, njihove su bilješke
i dokumentacija konfiscirani i naređeno im je da u roku od
24 sata napuste zemlju.
Helsinški odbor od SAD-a i drugih vlada zahtijeva da
primijene privredne sankcije kako bi uvjerili Jugoslaviju
i njezine republike da poštuju međunarodne norme ljudskih
prava. Od SAD-a također zahtijeva da se suprotstavi davanju
zajmova međunarodnih financijskih institucija Jugoslaviji
zbog kršenja ljudskih prava. Kazne trebaju biti usmjerene
ne samo protiv vlade, koja je formalno odgovorna za sprečavanje
kršenja ljudskih prava, nego i na organe - počinitelje, primjerice
organe sigurnosti i republičke vlade, istaknuto je na kraju
izvještaja.
(Hina)
300000 MET jan 91
Australopitek Lucy prvi put dolazi u Europu
Trump i DeepSeek u središtu pariškog samita o umjetnoj inteligenciji
SKV: Svijet u 4,30 sati
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
Glavni tužitelj ICC-a prva meta Trumpovih sankcija?
Rusi tvrde da su zauzeli Toreck, Ukrajinci negiraju
Trump će na čelo Kennedyjeva centra postaviti "sjajnog predsjednika" - sebe
Trump kaže da će idući tjedan objaviti recipročne carine za mnoge zemlje
Kreće tjedni bojkot trgovina Konzuma u organizaciji platforme Halo inspektore
Najava događaja - sport - za subotu, 8. veljače