SJEDNICA SKUPŠTINE SLOVENIJE

LJUBLJANA, 23. siječnja (Hina) - Na zajedničkoj sjednici svih triju vijeća slovenska je Skupština razmatrala danas ocjenu odnosa poslije plebiscita i svoj program aktivnosti za izvedbu plebiscitom odredenih zadaća. Vlada je u svojoj ocjeni dala mišljenje, da je dogovor u Jugoslaviji sve dalji, te da se uz politički i gospodarski raspad države pojavljuju i "opasne zamisli o uredivanju međusobnih odnosa pomoću sile". U slovenskoj privredi, ocijenila je vlada, stanje je sve teše, proizvodnja pada, a pojačavaju se socijalni pritisci, vanjskotrgovački deficit. Dana je i ocjena da će se privredna kriza nastaviti, ali će slovenska vlada tome parirati mjerama koje je već predstavila u Skupštini, a koje će biti dopunjene programom uvođenja vlastitog monetarnog i financijskog sustava u republici. Poštujući reakcije inozemstva, slovenska se vlada, kaže se u ovom dokumentu, odlučila za postupno uvođenje vlastite valute s njenim početnim stopostotnim pokrićem, stimulacijom izvoza i destimulacijom izvoza, što bi osiguralo stabilnost nove valute. Već su pripremljeni nacrti Zakona o uvođenju usporedne valute i Zakon o narodnoj banci Slovenije, koji će vrlo brzo biti poslani skupštinskim organima. Plebiscit se zato pokazao kao koristan, jer došlo do međunarodnog potvrđivanja, pa i kreditnih ponuda iz inozemstva, a uz raspad savezne države i blokiranu saveznu vladu treba stvoriti vlastiti gospodarski red. Vlada drži da bi što prije trebalo usvojiti novi slovenski ustav i uspostaviti u republici sve atribute stvarne vlasti, kako bi se dobio i međunarodni subjektivitet. Ustavnim zakonima i amandmanima na postojeći Ustav što prije bi se moralo vratiti Sloveniji suverena prava, koja su bila prenesena na federaciju. Do konačnog raspleta ustavne krize u Jugoslaviji ostaje stav Slovenije, da se financiraju minimalne federalne funkcije. Nastavlja se i aktivnost na dogovoru republika, a po završetku razgovora Slovenije sa drugim republikama pristupit će se oblikovanju nacrta konfederalnog ugovora. Na području ekonomskog i gospodarskog osamostaljivanja, vlada će pripremiti potrebne zakone za nezavisan cjelokupan porezni, platni, bankarski i monetarni sustav, vanjskotrgovačko i devizno poslovanje, centralnu banku i intervencije u privredi, privatizaciju, državnu upravu, državljanstvo, te područja vojne obveze,obrane i zaštite, i oružane sile. Pri sporazumu o pravnom nasljeđu Jugoslavije, koji priprema vlada, inzistirat će se na odredbama Bečke konvencije o sporazumnom razlazu, a ako sporazum među republikama ne bi bio moguć, pripremio bi se takav sporazum koji bi pitanje nasljedstva rješavao s Republikom Slovenijom na jednoj i Jugoslavijom na drugoj strani. Vlada će pripremiti i prioritete u vezi primanja Slovenije u međunarodne organizacije, a prioritet je približavanje pravnom sustavu razvijene Europe, prihvaćanjem konvencija Europskog vijeća. Na području omogućavanja nastupa slovenske privrede u svijetu vlada želi osigurati nastup slovenskih gospodarskih subjekata bez posredovanja federacije, te samostalan nastup na međunarodnom tržištu kapitala. Treba, drži vlada, spriječiti da savezni organi onemoguće poslovanje poslovnih banaka i Narodne banke Slovenije u inozemstvu, te omogućiti ulazak u međunarodne ugovore i aranžmane i donijeti vlastiti vanjskotrgovački režim, ekonomske odnose s inozemstvom, kontrolu granica i carinsku službu. Skupštinska vijeća nastavljaju svoja zasjedanja sutra. (Hina)