SOVJETSKA PODUZEĆA MOGU SAMOSTALNO UGOVARATI POSLOVE

ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Trgovinsko-gospodarska suradnja Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom u 1991. godini bit će obilješena stagnacijom u robnoj razmjeni koja je u odnosu na prošlu godinu s preko 300 proizvodnih stavki pala na 98. Stoga je opseg međusobne razmjene smanjen za 50 posto i iznosit će 3,2 milijarde dolara. Jugoslavenski izvoz u Sovjetski Savez kretat će se na razini 1,690 milijardi dolara, a uvoz 1,510 milijardi dolara. To je utvrđeno jugoslavensko-sovjetskim dogovorom o gospodarskoj suradnji, koji su potpisale dvije vlade. To je, kao i nazočnost šefa Trgovinskog predstavništva SSSR-a u Beogradu, Igora Hramcova, zasigurno bio razlog što je na današnjem sastanku s naim i predstavnicima privrednih komora Hrvatske i Jugoslavije, velika dvorana Privredne komore Hrvatske u Zagrebu jedva primila sve direktore hrvatskih tvrtki koje posluju sa sovjetskim poduzećima, ali i onih koji su u traganju za novim poslovnim partnerima bili na tom sastanku. Razlozi smanjenja trgovinske razmjene ponajprije su u činjenici što je sovjetsko gospodarstvo bremenito teškoćama, ali i u tome što se sovjetska privreda s centralne planske postupno pretvara u tršišnu, upozorio je šef trgovinskog sovjetskog predstavništva u Beogradu Igor Hramcov. Stoga je hrvatske privrednike uputio na izravne kontakte s republikama i poduzećima koji po novom ustrojstvu sovjetskog gospodarstva imaju veće ovlasti nego do sada. On je istaknuo da će sovjetsku privredu i nadalje uvelike kontrolirati centralne sovjetske vlasti, ali republike dobivaju mogućnost da same razvijaju gospodarske odnose sa svijetom, jer im od ostvarenih deviznih sredstava ostaje, istina ne mnogo, oko 10 posto deviza. Poduzeća su prema Hramcovu prošla bolje i mogu samostalno ugovarati poslove s tvrtkama u svijetu, a dobile su pravo da otvore svoje devizne račune i da im od ukupno ostvarenih deviza ostane 30 do 30 posto, ovisno o tome o kojoj vrsti proizvoda i usluga je riječ. Stoga, istaknuo je on, indikativna robna lista, što su je utvrdile sovjetska i jugoslavenska vlada, okvir je koji ne spredava sovjetska poduzeća da u izravnu poslovanju s hrvatskim tvrtkama uglavljuju nove poslove, štoviše, to je poželjno. Hrvatski privrednici, pak, htjeli su dobiti odgovore na važno pitanje kako najbrže i najjednostavnije mogu doći do podataka koje će im omogućiti uvid u potrebe velikog sovjetskog tršišta i mogućnost tamošnjih poduzeća za širu poslovnu i gospodarsku suradnju i razmjenu. Rečeno je također da se u okviru privrednih komora Hrvatske i Jugoslavije treba sustavno pripraviti za nove uvjete poslovanja sa sovjetskim poduzećima, a interes hrvatske privrede za to tržište je velik. (Hina)