NEMA OPASNOSTI OD POGOĐENIH NUKLERANIH REAKTORA

PARIZ, 22. siječnja (AFP/Hina)- Irački istraživački nuklearni reaktori, prema podacima iz američkih izvora "teško pogođeni", u trenutku bombardiranja trebali bi prestati raditi, a moguća radioaktivna zračenja ne bi predstavljala nikakvu opasnost, izjavio je službeni predstavnik Međunarodne agencije za atomsku energiju. Predstavnik te agencije, čiji su stručnjaci boravili u Iraku u travnju i studenom prošle godine, precizirao je da su reaktori u pogonu samo za vrijeme istraživanja. Izgradnja triju iračkih istraživačkih reaktora ima burnu povijest. Jedan od njih, u Tamuzu, dvadesetak kilometara od Bagdada, uništila je izraelska avijacija 17. lipnja 1981.godine, čak prije nego je počeo s radom. Dvije godine ranije, točnije 5. travnja 1979, u napadu na jedno skladište u francuskoj luci La Seyne uništeni su glavni dijelovi reaktora Osirak, rađenog prema francuskom modelu. Taj napad, kojega su prema pisanju njemačkog lista Stern izvršili agenti izraelskog Mossada, je odgodio isporuku za nekoliko mjeseci. Visoki rukovodilac iračkog atomskog programa egipatski fizičar Jahia el Meshad ubijen je 15. lipnja 1980. godine u Parizu. Francuska policija nije mogla utvrditi vezu između njegove smrti i njegovih istraživanja. Nakon uništenja Osiraka, u istraživačkom centru Tuuait, u jugoistočnom predgradu Bagdada, postavljen je Tamuz-2, mali francuski reaktor od 500 kilowata, koji je pušten u pogon prije četiri godine, i sovjetski istraživački reaktor IţT 5.000. Sva ta postrojenja su službeno namijenjena civilnim istraživanjima, no od samog početka su se postavljalja brojna pitanja o stvarnim namjerama Bagdada na kojeg se sumnjalo da želi izraditi prvu arapsku atomsku bombu. Iračani su isto tako željeli ovladati kompletnim ciklusom proizvodnje atomskog goriva. Irak, koji iskorištava vlastita nalazišta urana na zapadu zemlje, je 80-tih godina nabavio iz Nigera, Portugala i Hrazila između 500 i 800 tona prirodnog urana. Prema mišljenjima stručnjaka neke su zemlje uranom plaćale naftu: Iračani su u Tuuaitu imali i laboratorij za nuklearnu kemiju kojeg je 1979. opremila Italija, i postrojenje za obogaćivanje urana u kompleksu Al Qaim izgrađenim uz pomoć Belgije. Irak i nadalje ponavlja da su sva njegova postrojenja civilna. Prošlog ožujka je britanska policija ipak zaplijenila četrdeset kritrona, koji mogu poslužiti u proizvodnji detonatora nuklearnih bojevih glava. Ti uređaji su bili lažni, no otkrilo se da se takvi tipovi materijala krijumčare u Irak. (Hina)