KRIZA U ZALJEVU PRIJETI ZAVRŠETKU IZGRADNJE NEWYORŠKE DŽAMIJE:

DŽAMIJE: Jean-Louis PANY NEW YORK, 21. siječnja (AFP-Hina) - Kriza u Zaljevu prijeti da pomuti radost više od 400.000 članova islamske zajednice u New Yorku, koja već 30 godina čeka na novu džamiju, čije je otvorenje planirano na prvi dan Ramazana, l7.ožujka. Dogadađaji u Zaljevu već su snažno utjecali na radove, jer su vlade zemalja, koje su glavni financijeri izgradnje, a pogotovo kuvajtska, zbag zamrznutih sredstava prekinule novčanu potporu. Direktor Islamskog kulturnog centra u New Yorku imam Osman Abdel-Rahman, izjavio je AFP-u da je izgradnja biblioteke i škole Kur'ana, koje su treba1e biti pored džamije, prekinuta na neodređeno vrijeme. l.mam je naglasio da su Kuvajćani od ukupno potrebne svote od 17 milijuna dolara, pribavili više od devet milijuna, a posebno je istakao ulogu kuvajtskog ambasadora pri UN Muhameda Abulhasana, koji kao predsjednik Islamskog kulturnog centra 10 gadina rukovodi projektom. San o velikoj džamiji u New Yorku se počeo realizirati 1957., kada je nekoliko imućnih muslimana kupilo kuću vrijednu 60.000 dolara, na zapadu Manhattena, gdje je i sjedište islamskog kulturnog centra . Egipat je osigurao imama, a Irak i Malezija plaćanje troškova od 2.500 dolara godišnje. Društvo za islamske interese, čiji su članovi brojne v1ade, kupilo je 1965. zemljište na sjeveroistoku Central parka u mondenom Upper East Sideu, nedaleko od Harlema. Da bi se teren raskrčio i srušile postojeće zgrade bilo je potrebno 10 godina. Nakon toga je krivnjom jedne muslimanske zemlje, koja je rukovodila radovima, zemljište preplavljeno nasadima kupina. Uzgajale su se čak i koze. Dolaskom Abdulhasana i pristizanjem kuvajtske novčane pomoći, projekat, dobiva konačne oblike 1981. Radovi su započeli 1987. prema planovima arhitekta Michel McCarthya. U ovom času je džamija, koja je prekrasan primjerak današnje vjerske arhitekture, gotovo završena i spremna da pod svoju ogromnu kupolu primi 1.800 osoba. Srednji dio, o kojem se u zajednici mnogo raspravljalo, rnože primiti samo 200 žena i djece. Posebnost je u tome što minaret od 39 metara nema stepenica koje bi omogućile mujezinu da se popne na njegov vrh i pozove vjernike na molitvu. Zakon, koji se odnosi na štetnost buke, zabranjuje crkvama, džamijama i sinagogama upotrebu "zvona i ostalih srodnih instrumenata" . Zadnjeg dana Ramazana 15. travnja, tisuće muslimana bi trebale pohrliti ka novoj bogomolji, no danas nitko ne zna da li će taj trenutak doprinijeti radosti i slozi unutar zajednice. Usprkos bojazni Aimerikanaca arapskog podrijetla od rasističkih ispada, građevina djeluje poput simbola integracije muslimanske zajednice s američkom civilizacijom.