MEMORANDUM SLOVENSKE VLADE PREDSJEDNIKU SIV-a

LJUBLJANA, 8. siječnja (Hina) - Na današnjoi sjednici slovenska vlada je + raspravljala o pos srpskog upada u monetarni sustav Jugoslavije, i u vezi s time o odgovarajućoj + zaštiti slove gospodarstva. Poslije rasprave vlada je donijela Memorandum i poslala ga SIV-u odnosno njegovu predsjedniku Anti Markoviću. Tekst Memoranduma je + slijedeći: MEMORANDUM o stavovima Izvršnog vijeća Skupštine Republike Slovenije za reguliranje + gospodarskih odnos I. Nakon demokratskih izbora u svim republikama Jugoslavije domaća i strana + javnost očekivala početak konkretnog dogovaranja o raspletu jugoslavenske krize. S odlukom + Skupštine Repubike (objavljenoj u tajnom službenom listu te republike 28. prosinca 1990.) o + emitiranju 18,2 milijarde dinara za potrebe Srbije, republika je Srbija jasno pokazala + svoj odnos prem jugoslavenske krize. Republika Srbija grubim i nečuvenim upadom u monetarni sustav je nakon već + ranije donijetih protekcionističkih mjera protiv slovenskog i hrvatskog gospodarstva i zahvata u+ fiskalni su protuustavno i protuzakonito te vjerojatno konačno srušila jedinstveni + gospodarski sustav J čime preuzima na sebe odgovornost za gospodarske i političke posljedice svojeg djelovanja. Izvršno viječe Republike Slovenije ne oduzima Republici Srbiji pravo na + vlastiti put za rje gospodarske krize, ali prosvjeduje protiv metode donošenja i provođenja, u + prvom redu proti sadržaja takve odluke, kola znači spašavanje Srbije krađom na račun drugih, i + koja nema primjera u modernom svijetu. Savezno izvršno vijeće reagiralo je na taj kriminalni čin nakon deset dana. + Podržavamo dobr savezne vlade, ali ne vjerujemo da bi njene mjere i mjere Narodne banke + Jugoslavije stvarno nepopravljivu štetu u vezi provođenja srpske odluke. SIV i javnost upozoravamo da se radi o opasnoj gospodarskoj i političkoj + destabi1izaciji Ju odgovara onima koji bi to željeli iskoristiti za nedemokratsko uređivanje + odnosa u Jugoslav Izvršno vijeće Skupštine Republike Slovenije će u skladu sa zaključkom + Skupštine Republike prema volji izraženoj na plebiscitu, te demokratskim standardima, učiniti sve + za gospodarsk II. Premda je već prilikom usvajanja Programa gospodarske stabilizacije u prosincu + 1989. bilo p jasno da će slovensko gospodarstvo plaćati iznadprosječnu cijenu njegova + ostvarivanja, slov je vlada program podržavala s ekonomsko-političkim mjerama, koje spadaju u + njenu nadležnost pokazuju također rezultati koje je unatoč sasvim drukčijih kretanja u drugim + dijelovima Jug ostvarila prilikom zadržavanja rasta osobnih dohodaka, te opeće i zajedničke + potrošnje. S posebnim Memorandumom upozorila je kolovoza 1990. godine na udaljavanja od + ostvarivanja p i zahtijevala korekcije koje su tada još mogle spasiti program, ali je t.o + savezna vlada ig U meduvremenu se stanje promijenilo. Savezna vlada nije pravodobno prihvatila + mjere s kojim osigurala provedbu programa gospodarske stabilizacije. Osim svega politički i + gospodarski p onemogućava kontroliran prijelaz u tržišno gospodarstvo i onemogućuje normalno + gospodarsko sudjelovanje u Jugoslaviji. Najvažniji razlozi za tu ocjenu su: a. raspad poreznog sustava, b. raspad jedinstvenog jugoslavenskog tržišta, c . raspad dinarskog sustava , d) opća nepripremljenost pojedinih dijelova Jugoslavije za ostvarivanje tržišnog gospodarstva. a. Republika Srbija je 1. rujna 1990. prestala u savezni proračun plaćati porez+ na promet i svoje račune je preusmjerila plaćanje carina. Savezni sekretarijat za financije+ i vlada nis potpuno nerazumljivih razloga dva mjeseca poduzimali i obavještavali o tome + ostale republik Tek kada je slovenska vlada koncem listapada (dakle, skoro dva mjeseca kasnije)+ počela zadr uplate poreza na promet, došlo je do prvih reagiranja. Očito je da kada takvih + zahvata slov vlade ne bi bilo, neplačanje carinskih davanja u savezni proračun odnosno + preusmjerenje od Srbije bi se neopaženo nastavilo. Tvrdnje da je Republika Slovenija prva počela s neplaćanjem obveza u fond za + manje razvijen republike i Kosovo su neutemeljene. Republika Slovenija je sa neplaćanjem + dijela obveza za počela tek po uvođenju bojkota, i to tek tada kada se unatoč pokušaja nije + uspjela sporazum o njegovu ukidanu od strane Srbje, koja je u međuvremenu pokrajine de facto + ukinula. Sloven je odbila plaćati u fond javno i s obrazloženem, i tek tada kada je fondu za + godine 1989. i 1990. dugavala manje nego ostale republike. b. Odluka o plaćanju posebnih republičkih taksi za naziv poduzeća, uporabu + poslovnoga prost građevnog zemljišta i Uredba o obveznom p1aćanju depozita za kupnju određenih + roba, znače s jedinstvenog jugoslavenskog tržišta. Slovenija nije reagirala s protumjerama. Kasnije donijete mjere Izvršnog vijeća+ Skupštine R Srbije, kojima "ublažava" prijašnje mjere, samo dokazuju da su ekonomski odnosi+ u Jugoslavi podvrgnuti tekućim i potpuno nepredvidljivim političkim potrebama. c. Nakon više ili manje prikrivenih upada u monetarni sustav, kao što je + "kupnja" deviznih bez dinara od strane pojedinih beogradskih banaka, polaganje sredstava deviznih+ rezervi na beogradskih banaka, dolazilo je također u prošlosti, ali je sa Zakonom o + zaduženju Republik kod Narodne banke Srbije i Odlukom o odobravanju kredita za likvidnost banaka s+ danom 28. p 1990. Narodna banka Srbije otvoreno preuzela emisiju dinara u Jugoslaviji. Upad+ Narodne ban u monetarni sustav načeo je još zadnji zajednički temelj gospodarskih odnosa + Jugoslavije i preraspodjelu koju slovensko gospodarstvo ne može podnijeti, te prouzročio + početak novog hiperinflacijskog vala. Šteta će se multiplicirati i doseći će trećinu saveznog+ proračuna, pet posto društvenog proizvoda. d. Politički razvoj u Jugoslaviji pokazuje da dolazi do oblikovanja različitih + gospodarskih temelje na različitim ideološkim temeljima. To će onemogućiti normalno + funkcioniranje gospo III. Od strane savezne administracije dva mjeseca "nezapažen" upad u porezni sustav,+ stalna opas nepredvidljivih političkih zahvata u tokove roba i usluga, od strane Narodne + banke "nezapaž u monetarni sustav i stvarni razvoj različitih gospodarskih sustava, uvjeravaju+ Izvršno vij Republike Slovenije da sudjelovanje koje bi se temeljilo na minimalnom stupnju + povjerenja i nije više moguće u Jugoslaviji. Takvo stanje i rezultati plebiscita o + samostalnosti Sloveni je savezna vlada do sada potpuno ignorirala, obvezuju Izvršno vijeće da + Skupštini Republike Slovenije predloži, da po skraćenom postupku donese mjere koje će zaštititi + slovensko gospo državljane Slovenije, te koje će jamčiti gospodarsku suverenost. a. Porezni sustav Republika Slovenija u cijelosti preuzima sustav poreza na promet. U savezni + proračun uplaći kotizaciju s kojom će zajamčiti svoje sudjelovanje u funkcioniranju savezne + uprave i JNA, i točno utvrđene i vrednovane zadaće. Do 31. prosinca 1990. zadržane uplate poreza na promet Republika Slovenija će + kompenzirati neisplaćenim obvezama federacije prema slovenskom gospodarstvu i + izvangospodarstvenim djela Eventualnu razliku izmedu obveza i potraživanja izravnat će odnosno + kompenzirati sa snižava b. Carinski sustav Republika Slovenija preuzima određene carine i carinska davanja utvrđene u + saveznom carinsk zakonodavstvu. Republika Slovenija neće mijenjati važeće carinsko zakonodavstvo+ ako istog n mijenjati ni druge republike odnosno dok ne bude prihvaćen novi dogovor medu + republikama. U zahvata u carinski sustav od strane drugih republika, carinski sustav će + prilagoditi tako k bude odgovaralo slovenskom gospodarstvu. c. Monetarni sustav Posljedice od strane Narodne banke Jugoslavije ignoriranog, ili čak potaknutog + upada u mone devizni sustav Jugoslavije, savezna vlada više ne može zaustaviti. Iskustvo + kazuje da će do upada dolaziti i ubuduće, pa Republika Slovenija pridržava pravo na zaštitu + svojeg gospodar pučanstva s nenajavljenim jednostranim mjerama na monetarnom području, bez + obzira na poslje za Jugoslavenski monetarni sustav. Republika Slovenija takader konačna odustaje+ od sanacije bankarskog sustava na saveznoj razini. d. Raspodjela sredstava te unutrašnjih i vanjskih dugova Izvršno vijeće + Skupštine Republike zahtijeva da savezna vlada odmah priredi razdvajanje financijskih sredstava te + unutrašnjih dugova. Dogovor o tome je u interesu svih jugoslavenskih republika, jer jedino + tako je mogu spriječiti negativne reakcije međunarodnih financijskih ustanova, koje će u + slučaju kaotičn gospodarskih sustava Jugoslavije imati posljedice za sve republike. Zato će + Izvršno vijeće Republike Slovenije pripremiti svoj prijedlog za razgraničenje financijskih + sredstava i obv