IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 29. prosinca (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW (Pregled tiska) "Neue Osnabruecker Zeitung" piše o izbornoj pobjedi Slobodana Miloševića i primjećuje: "Sada je ozakonjeno. Srbijom će i dalje vladati ratni zločinac. Ponovni izbor Slobodana Miloševića za predsjednika trebao bi konačno organizaciju UN potaknuti na krupniji zahvat. Nema više razloga nadati se promjeni na bolje u Beogradu. Priznavanjem svoga poraza, savezni premijer Milan Panić, završio je sve pokušaje da dovede u pitanje izborne rezultate zbog dokazanih manipulacija. Milošević ostaje čvrsto u sedlu. Još i gore. Njegovi glavni konkurenti dolaze iz desno-ekstremne radikalne stranke koja je povezna s oslabljenim socijalistima. Stoga se treba bojati daljnjeg zaoštravanja i okrutnosti beogradskoga vodstva", ocjenjuje list. Berlinski dnevnik "Neue Zeit" o pobjedi Miloševića piše: "Poslije nejasnoga tijeka izbora u krnjoj Jugoslaviji i rezignacije Milana Panića, sada se izabrani predsjednik mora odlučiti - hoće li sasvim skrenuti na stranu nacionalista ili će njegova socijalistička partija ući u koaliciju s drugim parlamentarnim snagama, kako bi ekstremiste držala podalje od vlasti. Glede međunarodne intervencije u Bosni, Srbi se sve više ograđuju. Miloševićeva najava da će stvoriti trajan mir u BiH, ostaje praznom frazom kao i uvijek do sada". Bonnski "Die Welt" o odnosu ruske politike prema Bosni piše: "Genralni tajnik UN Boutros Ghali i ruski ministar vanjskih poslova Kozirev protiv su vojnoga rješenja u Bosni. Objašnjenje može značiti da će Rusija u Vijeću sigurnosti glasovati protiv vojne intervencije iz zraka, za što se NATO izjasnio pod određenim jamstvima. Možda ova tema uopće neće ni doći na dnevni red. Rusija nastoji sputati utjecaj NATO-a i ne dopustiti svojim saveznicima prestiž u Bosni. Osim toga, aktivnostima Sjeverno-atlantskoga vijeća za kooperaciju koja objedinjuje sve države nekadašnjeg Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza, bit će postavljene granice utjecaja. Umjesto toga, Rusija pledira za sustav bilateralnih kontakata s vodećim zemljama Zapada, SAD, Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom. To otvara manevarski prostor za taktiku, interese, eventualno čak i za kooaliciju. Nalazi li se to Rusija u 19. stoljeću?" - pita komentator lista. Andrea Zumacha komentira stajalište glavnoga tajnika UN Boutrosa Ghalia prema stanju u Bosni i Hercegovni. Napominje da Ghali u četvrtak namjerava, barem na nekoliko sati, otputovati u glavni grad BiH - Sarajevo. "Treba se nadati da će se Boutros Ghali, koji je već godinu dana na položaju glavnoga tajnika svjetske organizacije, tom prilikom bolje upoznati s dramatičnim stanjem u BiH. Njegove najnovije izjave, a prije svega cinični interview za njemačku i druge europske televizije, kao i izjava koju je dao poslije susreta s ruskim ministrom vanjskih poslova Kozirevom, daju naslutiti njegovu neobavještenost", napominje Zumacha i dodaje kako pri tome ne misli na Ghalievo odbijanje vojnih mjera, pa i vojne intervencije radi ostvarenje zabrane letova iznad BiH, "jer pri svim argumentima koji se navode u prilog takvih vojnih mjera, postoje i značajni argumenti protiv njih. Boutros Ghali je naveo jedan od njih, iznijevši svoju zabrinutost za sigurnost jednica UN. Međutim, u Ženevi je veliko čuđenje izazvala njegova tvrdnja da stanje u BiH i nije tako teško kako izgleda. Da humanitarna opskrba stanovništva funkcionira i da se prekid vatre poštuje. Na koji je to prekid vatre Boutros Ghali mislio?" - pita komentator. "Svoju opomenu da se ne smije povoditi za emocijama pri procjenjivanju situacije glavni tajnik je povezao s pozivom na više strpljenja u diplomatskim nastojanjima. 'Poslije dvojbenih pregovora ne mogu se odmah očekivati rezultati', rekao je Ghali", piše Zumacha i zatim podsjeća da je ženevskoj konferenciji prethodila londonska konferencija i brojni pregovori u Bruxellesu i drugim mjestima. "Kritika koju je Boutros Gali posljednjih mjeseci u više navrata iznio na adresu vlada i javnosti sjevernih industrijskih zemalja, zato što se koncentriraju na krize u njihovom dijelu svijeta, a pokazuju premalo interesa za ratove i katastrofalnu glad u Africi i drugim krajevima trećeg svijeta, opravdana je i neophodna. Međutim, svojim uljepšavajućim opisom stvarnosti u BiH i za pregovaračkim stolom u Ženevi, glavni tajnik i sam umanjuje težinu ove kritike. Broj od najmanje 130.000 mrtvih i 140.000 ranjenih u borbi u BiH u posljednjih devet mjeseci, još uvijek je doduše manji od broja žrtava gladi u Somaliji i drugim afričkim zemljama u tijeku posljednjih godina. Međutim, umanjiti težinu stanja u BiH na takav način kao što je Ghali nedavno učinio, graniči sa cinizmom", zaključuje Andrea Zumacha. ---------------------------------------------------------------------------- Johannes Grotzky komentira izglede konferencije u Ženevi, i ocjenjuje da se konferencija "našla u neočekivanoj situaciji poslije ponovnoga izbora srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, i istodobnoga skretanja udesno u ostatku Jugoslavije. Zapad se nadao da će pod pritiskom sankcija Milošević biti smijenjen i da bi to moglo voditi slabljenju položaja vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića. Desilo se upravo suprotno. Uz neočekivane zaključke po kojima bi, ubuduće srpski predsjednik Milošević mogao djelovati relativno umjereno u usporedbi s drugim političkim snagama koje su u ostatku Jugoslavije sada stekle parlamentarni utjecaj. Jugoslavenski savezni predsjednik Dobrica Ćosić, ogradio se već prije izbora i od Slobodana Miloševića i od radikalnih nacionalističkih snaga. Savezni predsjednik je stavio do znanja da će se povući ako bi u parlamentu bila stvorena većina s kojom on ne bi mogao surađivati. Ta većina je sada uspostavljenja, ali savezni predsjednik Ćosić nije se povukao, već je, štoviše, otputovao u Ženevu, kako bi sudjelovao na mirovnim razgovorima. Tu se otkriva slabost ženevske diplomatske konstrukcije, koja je trebala voditi računa o realno-političkoj sadržini ostatka Jugoslavije. Ono što zvuči tako složeno, moguće je izraziti jednom kratkom rečenicom - Ženeva ne može proći bez Miloševića. Ali Milošević nije u Ženevi. Zato je tamo hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Ali, ako hrvatski predsjednik Tuđman za konferencijskim stolom zastupa interese hrvatske manjine u Bosni, onda ostaje nejasno zašto i srpski predsjednik Milošević ne bi zastupao interese srpske manjine u BiH. Naravno, postoji i vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, a isto tako postoji i vođa bosanskih Hrvata Mate Boban. Obojica pregovaraju u Ženevi. Poslije prve runde razgovora, Hrvati i bosanski Muslimani, na putu su ka sporazumu, izjavljuje se uz oprez. Ali Hrvati i Muslimani bili su već jednom, prilikom proglašenja neovisnosti, jedinstveni, i to nasuprot Srbima. Ali prebrza pohvala hrvatsko-muslimanskom približavanju preuranjena je, ako se u Ženevi ne postigne trostrani konsenzus, uz sudjelovanje bosanskih Srba. I upravo poradi toga, sadašnji cilj, da se ratni sukob bar malo zaustavi još je daleko od političkoga rješenja. Političko rješenje bit će moguće samo uz sudjelovanje Slobodana Miloševića. Ne zbog toga što je on još uvijek taj koji tajno vuče konce rata u Boni. Taj rat je odavno dobio vlastitu dinamiku kojom više ne može upravljati samo Beograd. Ženevski pregovori nemogući su mimo Miloševića, jer je on ponovno izabran kao 'Nadotac' svih onih Srba koji su podlegli sugestivnoj snazi parole o povratku matici i zbog nje ušli u rat", zaključuje Grotzky. "Frankfurter Allgemeine Zeitunga" - komentator lista piše: "Demokracija nije produžavanje rata drugim sredstvima. Zbog toga je nada, o kojoj govori ministar vanjskih poslova Kinkel, za koju je svijet ostao siromašniji Miloševićevom pobjedom, otpočetka bila lažna. Rezultati izbora vjerno odražavaju političku realnost. Miloševićeva prednost je uvećana manipulacijama, ali se ona ne temelji na njima. Odnosi snaga na paralamentarnim izborima otkrivaju u kojoj mjeri je stanovništvo Srbije opredjeljno za rat. Sada se može naslutiti što se podrazumijeva pod mirom za koji će se, prema njihovim obećanjima, zalagati pobjednici na izborima - riječ je o miru groblja. Bilo bi isuviše elegantno rješenje za Zapad i za UN da su pobijedili u ratu uz pomoć demokracije. Vrijeme samoobmana je isteklo". Pod naslovom "Snažan otklon u desno" "Frankfurter Rundschau" piše u povodu izbornih rezultata: "Još je nejasno hoće li oporba prihvatiti izborne rezultate i hoće li surađivati u parlamentu. Vuk Drašković i dalje govori o velikoj izbornoj prijevari i poziva na bojkot parlamenta, ali drugi političari i grupacije napuštaju tu tezu. Poraženi jugoslavenski premijer Milan Panić čestitao je Slobodanu Miloševiću. Na osnovu toga moglo bi se zaključiti da će on odustati od daljih pravnih koraka, pošto je izborna komisija odbila njegovu žalbu na regularnost glasanja. Panić će ostati politički aktivan, ali ne vjeruje da će i dalje moći obavljati političku dužnost. Ostaje da se vidi hoće li novi odnos snaga u parlamentu pridonijeti stabilizaciji unutrašnje situacije u Srbiji kao što to očekuje Milošević. U prvoj izjavi nakon pobjede na izborima naveo je tri težišta rada buduće vlade - mir, stabilizaciju privrede i jačanje unutarnje sigurnosti pojačanom borbom protiv kriminala i korupcije. Ostalo je otvoreno pitanje koja vlada će to provesti u sadašnjim kompliciranim okolnostima, budući da se ni u Srbiji ni u saveznoj državi ne može računati s koalicijom svih stranaka koje su zastupljene u parlamentu, u obzir dolazi samo koalicija socijalista sa Šešeljevim radikalima, ili manjinska socijalistička vlada koju bi radikali tolerirali. U svakom slučaju radikali koji su svojim fašistoidnim parolama osvojili 24 posto mjesta u saveznom i 29 posto u srpskom parlamentu predstavljat će sve prije nego pozitivan činilac za politiku mira i stabilnosti". "Sueddeutsche Zeitung" u izvješću iz Beograda piše: "Predsjednik ostatka Jugoslavije Dobrica Ćosić izrazio je u čestici Slobodanu Miloševiću nadu da će se založiti za nastavljanje demokratskog preobražaja Srbije i učvršćivanje jedinstva s Crnom Gorom. Proteklih mjeseci Ćosić se držao na rastojanju od Miloševića i nagovještavao vlastitu ostavku ako izbori ne donesu onakvu političku promjenu kakvu on očekuje. U razgovoru s poglavarom Srpske pravoslavne crkve patrijarhom Pavlom, Ćosić je u subotu izjavio da se neće povući ni danas ni sutra već onda kada to bude od koristi narodu". List "Nuernberger Zeitung" piše: "Na prvi pogled čini se nerazumljivim da je glavni tajnik UN Boutros Ghali, koji je uoči Božića zatražio od NATO-pakta da pripremi plan za intervenciju, sada protiv vojne akcije u Bosni. Važno je da se izbegne eskalacija sukoba i da se nastavi mirovni proces. Istina, teško je otkriti nešto što bi sličilo na mirovni proces. Ali, Ghali je dovoljno realističan da bi mogao naslutiti što bi moglo proizići ako uloži ozbiljne napore i stvori koaliciju za vojnu intervenciju - ne mnogo više od ništa". "Wiestbadener Kurier" procjenjuje: "Stari-novi predsjednik Srbije Milošević više se ne može se osloboditi duhova koje je sam prizvao. Na žalost, svijet je izgleda sklon da na skretanje udesno u Srbiji reagira šutnjom. Vojna akcija, kao što je nametanje zabrane letenja nad Bosnom, ostaje u pričuvi kako bi pregovarači UN mogli ispitati stanje s novim-starim vodstvom u Beogradu". Dnevnik "Braunschweiger Zeitung" drži da je "manipuliranom, ali u osnovi nespornom izbornom pobjedom srpskog predsjednika Miloševića i komunističkih i nacionalističkih snaga na čijem je čelu, počeo drugi i vjerojatnije opasniji dio balkanskog rata. Sada zavisi od odluke UN i Zapada hoće li se prihvatiti mir pobjednika po diktatu Beograda ili će za jakim riječima uslijediti i djela u obliku pokušaja da se ponovno uspostave ranije republičke granice Jugoslavije koja se raspala. Pošto je Boris Jeljcin jedva sposoban za akciju na Balkanu, a da dodatno ne izazove rusku oporbu koju čine stari komunisti. teret odluke ostaje na Amerikancima i zapadnim Europljanima. Već u siječnju mogli bi biti u situaciji da moraju donijeti odluku" zaključuje list. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI Stojan Cerović iz Beograda javlja: "Predsjednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić danas u Ženevi pregovara o ratu i miru u Bosni s glavnim tajnikom UN Boutrosom Ghaliem i sa supredsjedateljima konferencije Vanceom i lordom Owenom. Ovoga puta izostao je premijer Milan Panić koji je prije pregovarao u tandemu s Ćosićem. Izgleda da se on poslije izbora smatra otpisanim, a u Beogradu se nagađa da bi mu već sutra u skupštini moglo biti izglasano nepovjerenje. Međunarodni faktori nastavljaju ignorirati predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, očito uvjereni da to više nema smisla, ali on je stvarna vlast u Srbiji, i uvijek može odbaciti sve o čemu se Ćosić bude sporazumio. Glavna tema u Ženevi su razni planovi za regionalizaciju Bosne i o tome se Ćosić svakako najlakše sporazumio s predstavnikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom, budući da obojica žele etničko razgraničenje. Ali, to je upravo ono što ženevska delegacija želi izbjeći, i što je u svakom slučaju neprihvatljivo za Muslimane. Osim toga, etničko razgraničenje bi konačno sankcioniralo praksu etničkog čišćenja, a povratak izbjeglica postao bi nemoguć. Svi shvaćaju da je ova runda pregovora možda posljednja mogućnost za postizanje sporazuma i mira prije vojne intervencije, ali male su nade da će se postići nešto veliko. Takvih prilika bilo je već mnogo, i sada je sasvim vjerojatno da je intervencija praktično već postala neizbježna. Rezultat izbora u Srbiji svakako je obeshrabrio sve one koji su tražili puteve za mirno i demokratsko rješenje, a ni sam Milošević, izgleda ne vjeruje da bi bilo kakva promjena njegove politike utjecala na stajalište međunarodne zajednice. Ovdje se naime govori da postoji plan kažnjavanja Srba, bez obzira kako se oni ponašali, a u takvu zavjeru Milošević i njegov režim zaista vjeruju", zaključuje Cerović. (Pregled tiska) "Le Figaro" u članku na unutrašnjoj stranici pod naslovom "Moskva - ne intervenciji", suprotstavlja stajališet Pariza za koji već u podnaslovu naglašava da ne isključuje bombardiranje uzletišta. Riječ o dvjema sasvim različitim izjavama: prvo, u subotu šefa ruske diplomacije Kozireva i sinoć, izjavi šefa francuske diplomacije Rolanda Dumasa. "Le Quotidien de Paris" na prve tri stranice donosi dvije reportaže: o životu plavih kaciga u okolici Bihaća, te o svakodnevnici Bišćana, grada simbola muslimanskog otpora na sjeverozapadu Bosne, a uz to i analizu pod naslovom "Raste pritisak za intervenciju", zatim komentar pod sličnim naslovom "Oči uperene na liniju UN", na prvoj stranici i još jedan komentar na trećoj stranici pod naslovom "S onu stranu Sarajeva". "Suživot koji su očitovali stanovnici Sarajeva prigodom Božića ustupio je mjesta prepuštanju sudbini, većem nego ikada dosada, i to u trenutku kada je zima svakog dana sve oštija i prijeti da postane isto tako strašna i ubojita poput granata i metaka", piše list. U opširnoj analizi stavova i razlika između Europljana i Amerikanaca glede nužnosti vojne intervencije "Le Qutidien" piše kako se "u Washingtonu zadnjih dana ne krije stanovita razdraženost pred oklijevanjima Europljana da se pokažu odlučniji prema Srbima". Stajalište Europljana objašnjava se strahom da vide svoje kontingente žrtvom represije. Ipak, napominje list, "Pentagon je prošlog tjedna nastupio s izjavom koja nije ništa drugo do protuudar na iščekivanje Europljanja. "L'humanite" u komentaru piše: "Treba li odabrati svoj tabor? Bombardirati? Pokrenuti jurišne trupe da bi se osigurala vlast jednog ultratabora nad drugim, jednog nacionalizma nad drugim? Intervenirati - značilo bi pasti u zamku koju su postavili ultraši, bez obzira na etničku stranu s koje dolaze". "Le Monde" od 29. prosinca donosi na prvoj stranici članak pod naslovom "Francuska će sudjelovati - odigrati svoju ulogu u akciji protiv srpskog zrakoplovstva u Bosni", koristeći riječi minsitra vanjskih poslova Rolanda Dumase. Isti list donosi i komentar, također na prvoj stranici, pod naslovom "Opomena u Iraku" u zaključku se tvrdi: "Irački predsjednik treba razumijeti poruku koju predstavlja odgovor američkog zrakoplovstva. Prema francuskom ministru vanjskih poslova Dumasu ovo treba služiti kao upozorenje u danima koji predstoje. Poruka koja se također može uputiti na adresu Srbije". Dva članka pod naslovom "Milošević spominje mir i borbu protiv korupcije", te "Boutros Boutros Rali, Andrej Kozirev izražavaju svoje rezerve glede eventualne intervencije u Bosni", popraćene su karikaturom karikaturista Pancha na kojoj vidimo šefa francuske diplomacije u punoj ratnoj spremi kako ljutio telefonira s jednom jedinom rečenicom 'Halo, Slobodane'. BRITANSKI RADIO - BBC (Pregled tiska) U današnjem izvješću "The Independenta" o ženevskim razgovorima između hrvatskog predsjednika Tuđmana i bosansko-hercegovačkog predsjednika Alije Izetbegovića, prenosi se izjava glasnogovornika ženevske konferencije Freda Eckharda nakon razgovora: "Njihova su stajališta tijekom dana evoluirala i postajala sve bliža. Dvojica predsjednika su razgovarali o mogućim granicama uzimajući u obzir etničke i gospodarske čimbenike, te izbjegavajući etničku podjelu Republike za koju se inače zalažu bosansko-hercegovački Srbi". Supredsjednici konferencije lord Owen i Cyrus Vance su inače, "hrvatske i srpske zajednice i vladu BiH pozvali na raspravu o podjeli republike na nekih deset područja koja bi bila objedinjena pod labavom kontrolom središnje vlasti u Sarajevu", piše list. "The Independet" također izvješćuje da je na britanske jedinice u sastavu mirovnih snaga u BiH u subotu dva puta bila otvorena vatra iz minobacača. Prvo kod Tuzle, kojom prilikom su ranjeni jedan časnik i dva civila, a potom i u tzv. bombaškoj aleji kod Kladnja, kada je sa srpskih položaja otvorena vatra na konvoj britanskih oklopnih vozila. "The Times" također izvješćuje o tim napadima i ranjavanjima, napominjućida su dužnosnici UN u BiH još uvijek optimistični glede mogućnosti da se provede plan o evakuaciji 1500 žitelja Sarajeva, unatoč tome što su ga bosanskohercegovačke vlasti odbacile ustvrdivši da je riječ o etničkom čišćenju. Britanski laburisti iskoristili su napad na britanske snage da bi ukazali na opasnosti od zabrane letenja nad Bosnom i Hercegovinom. Ministar oružanih snaga laburističke vlade u sjenci, nakon nedavnog povratka iz posjeta Srbiji i Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, ustvrdio je da ima dokaza o slabljenju srpske agresije. O napadima na britanske snage piše i "The Daily Telegraph" pa prenosi kako su zapovjednik UNPROFOR-a u BiH, general Morillon i njegov zamjenik, brigadir Lodric Codrey Simpson, upozorili Srbe da je riječ o neprihvatljivom ponašanju, pri čemu je brigadir rekao: 'Pritisnuo sam svojega sugovornika uza zid, nakon čega je on izgledao prilično pokajnički'. "Do tih je napada došlo nakon što je general Morillon zaprijetio da će svoj štab preseliti iz Sarajeva u Kiseljak, te nakon što se kanadski kontingent morao povući s područja Banje Luke neobavljena posla. Za operaciju UN u BiH mnogo je opasniji banjalučki događaj, do kojega je došlo zato jer Srbi nisu dopustili Kanađanima razmještanje jedinica u područja u kojima je većina muslimanskog pučanstva protjerana ili zatvorena u logore. Riječ je o novoj pobjedi Srba, koji su tijekom cijeloga rata bili spremni na suradnju, no uglavnom na papiru a rijetko i na djelu", piše list. "The Guardian" piše kako su neke izbjeglice iz BiH, koje su utočište našle u britanskim obiteljima, "požalile što su došle u ovu zemlju. Ne zbog domaćina, koji su im dali i novac i odjeću, nego zbog britanske vlade koja priječi da im se priključe članovi njihovih obitelji. Novi britanski propisi su takvi, da nema vjerojatnosti da će se obitelji ponovno okupiti", piše list i dodaje kako se mnogi od izbjeglica žele vratiti u Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. "Nisu to jedini problemi s kojima se izbjeglice i njihovi domaćini suočavaju. Ima pokušaja da se na izbjeglicama zaradi, a policija strahuje da bi neki od njih mogli biti upleteni u mrežu droge i prostitucije. Naime, prema ovdašnjim propisima izbjeglice šest mjeseci moraju čekati na dozvolu za rad, a četiri godine na pravo azila. Tome treba dodati da oni koji se žele školovati gube pravo na financijsku pomoć, a ako im škole i fakulteti oproste školarinu, vlasti od njih traže da osiguraju 3000 funti godišnje za svoje izdržavanje, prije nego što se mogu upisati u školu". "The Daily Telegraph" piše o postizbornoj situaciji u Srbiji, pa komentira obećanje predsjednika Miloševića koji želi pridonijeti uspostavljanju trajnoga mira na području cijele Jugoslavije. List napominje kako mu oporba ne vjeruje i navodi riječi Vesne Pešić iz građanskog saveza koja kaže: 'Milošević je najobičniji lažov. Oni Srbi koji ga podržavaju žele rat. Oni ne žele živjeti s pripadnicima drugih nacionalnosti'. RADIO VATIKAN - RV (Pregled tiska) "La Stampa" objavljuje razgovor s kardinalom Angelom Sodanom, državnim tajnikom Svete Stolice. "Dramatično stanje u BiH i razvoj događaja na području bivše Jugoslavije ozbiljno zabrinjava Svetu Stolicu. Ne govore nam to samo naše informacije o logorima, kršenjima ljudskih prava u BiH, nego i svi promatrači govore o srpskoj agresiji, o očajnom i teškom stanju u kojemu je zakonito, a i dužnost je razoružati agresora ako su se sva druga sredstva pokazala nedjelotvornima", rekao je Sodano. Na upite novinara da li se promijenio stav Svete Stolice u pogledu BiH, ako se ima u vidu stav Svete Stolice prema ratu u Perzijskom zaljevu, Sodano je rekao: "Nema nikakve promjene načela. Ovdje se samo radi o drukčijoj prosudbi povijesnih događja. Na Drugom vatikanskom saboru istaknut je nepromjenjiv stav Crkve o nemoralnosti rata, ali i opravdanosti obrambenoga rata. Uostalom, to je potvrđeno i u novome Katekizmu. Načelo izravno proizlazi iz prava na život. Sabor uči da su točno određene granice obrambenoga rata. U slučaju perzijskoga rata još se nisu stekli uvjeti za zakonitost rata jer nije bilo očito da su se iscrpile mogućnosti pregovaranja. Osim toga razorne su posljedice onoga rata izgledale mnogo teže od zala koje je trebalo ukloniti. Sud je u BiH sasvim drukčiji. Mirovni su pregovori gotovo iscrpljeni, radi se o agresiji na narod koji traži da bude obranjen". Na novinarovu primjedbu da je za za razoružanje agresora u BiH potrebna velika vojna intervencija, kardinal Sodano je odgovorio da postoji više mogućnosti intervencije. "Na primjer, mnogi promatrači tvrde da embargo ovakav kakav je došao kasni, te da je više štete nanio BiH nego samim Srbima. Može biti više načina odvraćanja: izolirati pojedine zone zahvaćene sukobom, zabraniti letove i mnoge druge inicijative", drži Sodano i dodaje: "Ne vjerujem da je Europa, pogotovo nakon pada Berlinskog zida tj. ona koju sada imamo, ona koju je želio Papa Ivan Pavao II. Pohodivši u travnju 1991. Češku i Slovačku, on je govorio o novoj Europi, slobodnoj i ujedinjenoj, utemeljenoj na uzajamnoj solidarnosti, na pravome miru, u pravdi i slobodi. Današnja Europa je bez sumnje slobodnija, ali nije ni ujedinjena ni solidarna, i na žalost, nije u miru. Tragedija BiH svakome je očita", rekao je kardinal Angelo Sodano. "Le Monde" objavljuje razgovor s nadbiskupom Doranom iz vatikanskoga Državnog tajništva koji drži da eventualna intervencija u BiH mora biti samo zaštitnoga i razuvjeravajućega karaktera. Dorano sukob u BiH smatra "promašajem Europe koja politički nije htjela ništa učiniti i sve što se dogodilo u Hrvatskoj i sada u BiH, nijekanje je četrdesetpetgodišnjega nastojanja da se sukobi u Europi rjašavaju bez ratova. Ovaj je rat povreda svih načela KESS-a, počev od Helsinkija, Beča i Pariza". Na kraju Dorano ističe: "Međunarodna je zajednica dužna pomoći slabijem i zaustaviti ruku napadača". (Hina) dh 290157 MET dec 92