ŽENEVA - KONFERENCIJA ZA NOVINARE DR. TUĐMANA

ŽENEVA, 28. prosinca (Hina) - Govoreći danas na konferenciji za novinare u Ženevi, dr. Franjo Tuđman je izjavio kako je s predsjednikom Dobricom Ćosićem razgovarao o svim međusobnim problemima, a prije svega o obustavi rata u Bosni i Hercegovini. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati, istaknuo je hrvatski predsjednik, da se Ćosić izjasnio kako je krajnje vrijeme za normalizaciju odnosa između Republike Hrvatske i SRJ. Vjerujem u diplomatsko rješenje, ali ne mislim da će to biti ovaj tjedan - naglasio je u nastavku dr. Tuđman odgovarajući na jedno novinarsko pitanje. On je istodobno odbacio svaku pretpostavku da u Hrvatskoj ima koncentracijskih logora i ratnih zatočenika. "Mi smo donijeli Zakon o aboliciji, a postoji i nekoliko mojih rješenja o pomilovanju. Koliko znam, nema ni logora na hrvatskim područjima u BiH, o čemu bi izravnije mogao govoriti i ovdje prisutan Mate Boban." Predsjednik Tuđman je također izjavio da je u Ženevi imao duge razgovore s Izetbegovićem, i to u prisutnosti supredsjedatelja Vancea i Owena. "Osobno sam se zauzimao za to da se po svaku cijenu prekinu neprijateljstva i razgovara o ustavno-pravnom ustrojstvu i razgraničavanju provincija unutar Bosne i Hercegovine, tako da bi tri naroda - i unatoč ovako krvavu ratu - mogli i u budućnosti živjeti jedni pokraj drugih." Dr. Tuđman je ukazao i na opasnost od proširenja sukoba. Mnoge islamske zemlje spremne su, uz slanje mudžahedina, pružiti i drugu vrlo konkretnu pomoć. Osim toga, na srpskoj strani u BiH bori se sve veći broj ruskih dobrovoljaca. Tri ruska generala istupila su na srpskoj, a jedan na crnogorskoj televiziji. Oni, naravno, nisu aktivni ruski generali. Vjerojatno je riječ o umirovljenicima koji dolaze za novac. One snage u Srbiji koje računaju na nastavak rata u BiH pokušavaju se osloniti na konzervativne ruske snage. U tome je opasnost i po svjetski mir. Sve se to zbiva istodobno sa sukobom između demokratskih i konzervativnih, neoboljševičkih snaga u samoj Rusiji. Odgovarajući na pitanje o humanitarnoj pomoći i zabrani letova nad BiH, predsjednik Tuđman je rekao kako to jesu važne stvari koje poduzima sjvetska zajednica, ali one još ne vode konačnom miru. Svjetske sile moraju se napokon dogovoriti što u BiH stvarno žele, te poslati ultimatum zaračenim stranama i, ako treba, vojno intervenirati protiv agresora. Vjerojatno bi bili dovoljni samo zračni napadi, a možda i pravi ultimatum, nakon kojeg bi srpska strana bila sigurna da se međunarodna zajednica napokon suglasila. Govoreći o provođenju Vanceovog plana u Hrvatskoj, predsjednik Tuđman je izrazio nadu da će Vijeće sigurnosti dati dodatne ovlasti mirovnim snagama u UNPA zonama Hrvatske, kako bi se razooružale paravojne jedinice i stvorili uvjeti za povratak prognanika. Ne dogodi li se to u bliskoj budućnosti, Hrvatska je spremna sama uspostaviti ustavno-pravni poredak na cijelom svom teritoriju. Hrvatska je, sa svoje strane, stvorila sve političke preduvjete za rješenje problema, uključujući i donošenje zakona o oprostu. Ponukani Zakonom o aboliciji i amnestiji, desetak srpskih sela u Republici Hrvatskoj izrazilo je lojalnost hrvatskoj državi i njezinu ustavno-pravnom poretku. Odgovarajući podrobnije na pitanje o njegovim razgovorima s bosanskohercegovačkim predsjednikom predsjedništva Izetbegovićem, dr. Tuđman je dodao kako je u tim razgovorima bilo riječi prije svega o ukupnosti političkih odnosa Hrvatske i BiH. Što se tiče razgraničenja provincija, to je stvar Izetbegovića i Bobana i, naravno, srpskog vodstva. Mi možemo dati svoja mišljenja jer nas zanima položaj hrvatskog naroda. No, sve su to prije svega pitanja Izetbegovića, Bobana i srpskih vođa. Ja sam Izetbegoviću ukazao na to kako je vrlo važno postići suglasnost hrvatskog i muslimanskog vodstva, ustvrdio je dr. Tuđman. Odgovarajući na konferenciji za novinare i na jedno pitanje o slobodi tiska u Hrvatskoj, predsjednik Tuđman je rekao kako slučajevi s "Danasom" ili "Slobodnom Dalmacijom", nisu pitanja slobode tiska, nego pretvorbe ili prelaska nekadašnjeg samoupravnog, socijalističkog vlasnika u privatne ruke. On je rekao da u Hrvatskoj već ima više privatnih novina koje slobodno pišu i izražavaju svoje stavove. (Hina) rb 281526 MET dec 92