OKRUGLI STOL: "ZEMLJOVIDI KAO POVIJESNI DOKUMENTI"

ZAGREB, 23. prosinca (Hina) - Okrugli stol nazvan "Zemljovidi kao povijesni dokumenti" priređen je danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao jedna od manifestacija netom otvorene izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt "Granice Hrvatske na zemljovidima od XII. do XX. stoljeća", pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Skup je uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pozdravio akademik Ljubo Boban zahvalivši se svim sudionicima, organizatorima i sponzorima koji su omogućili priređivanje izložbe i tog okruglog stola. Na skupu sudjeluju istaknuti europski kartografi i članovi Međunarodne udruge sakupljača karata. Prof. dr. Zdravko Sančević u svom je prilogu govorio o nekim slučajevima bojenja mapa i načinu na koji se sprečavalo korektno određenje granica Hrvatske kroz povijest. U određenju tih granica i u analizi karata Hrvatske, kazao je prof. Sančević, polazi se od triju načina određenja granica predkartografskog razdoblja do 1500. godine kada su se granice određivale poveljama, ljetopisima i starim dokumentima. Drugo razdoblje važno za određivanje granica je od 1500. do 1850. godine, kada se primjenjuje donekle opisni način i predgeodetsko studiranje karata. Iz tog vremena, kazao je Sančević, poznate su nam granice Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s dodatkom Bosne i Istre. Zadnje razdoblje u određivanju granica pripada suvremenoj kartografiji i po njemu se ustaljuju ratne granice Hrvatske nakon povlačenja Turaka. Akademik Ljubo Boban govorio je o hrvatskim granicama od 1918. do 1922., istaknuvši da su one pri raznim teritorijalnim podjelama nakon stvaranja jugoslavenske države uglavnom krojene bez sudjelovanja hrvatskih političkih čimbenika. Nametane su, kazao je akademik Boban, voljom beogradskih hegemonističkih vlasti, a iznimka je bila Banovina Hrvatska i 1945. godina. No, ni tada, po njegovoj ocjeni, granice nisu određene bez prigovora i nezadovoljstava. Nasuprotnog stalnoj tendenciji da se očuvaju povijesne pokrajine i uglavnom stanje kakvo je bilo u vrijeme stvaranja jugoslavenske države, beogradska je hegemonistička politika uporno nastojala pridobiti područja koja su do 1918. godine bila izvan Srbije, zatrti sve posebnosti i od jugoslavenske države stvoriti veliku Srbiju, kazao je uz ostalo akademik Boban. Priloge skupu dali su i istaknuti međunarodni stručnjaci, među kojima su prof. dr. Drago Novak iz Bonna, dr. Ivan Kupčik iz Munchena, arhitekt Themis Strongilos iz Atene i drugi. (Hina) žb 231147 MET dec 92