INŽ. ŠARINIĆ PUSTIO U PROBNI RAD PLINSKU STANICU U MOLVAMA

ĐURĐEVAC, 19. prosinca (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske inž. Hrvoje Šarinić danas je, u nazočnosti brojnih visokih uzvanika, pustio u probni rad Centralnu plinsku stanicu (CPS III) u Molvama, najveći i najvredniji objekt u sklopu Projekta "Podravina". Time su okončani radovi na tom projektu, ujedno i najvećem energetskom sustavu u zemlji. U gradnju svih objekata projekta "Podravina" uložena je milijarda dolara, a uložena će se sredstva, većim dijelom već vraćena, peterostruko isplatiti. Naime, puštanjem u rad svih bušotina polja Molve, Kalinovac i Stari Gradec, Naftaplin će godišnje na tom dijelu Podravine dobivati dvije milijarde prostornih metara plina, 342.000 tona kondenzata te 130.000 tona sirovine za proizvodnju etana i etilena. Do kraja proizvodnog vijeka dobit će se ukupno 38,8 milijardi prostornih metara plina i četiri milijuna tona kondenzata, ili ukupno 42,8 milijuna tona uvjetne nafte. Vrijednost te proizvodnje, prema sadašnjim je cijenama na svjetskom tržištu, veća od šest milijardi američkih dolara. "Događaj kojemu danas prisustvujemo bio bi gospodarski događaj godine i u zemljama većim i energetskim bogatijim od naše", istaknuo je tom prigodom inž. Hrvoje Šarinić. O značaju projekta "Podravina" u teškoj energetskoj situaciji u kakvoj je danas naša zemlja svjedoči i činjenica da Hrvatska elektroprivreda danas raspolaže s nešto manje od četiri tisuće mW energije, od čega je oko 600 mW u objektima u Srbiji, BiH i na privremeno okupiranim dijelovima zemlje. HEP tako raspolaže sa oko 3.200 mW, a energetska vrijednost projekta "Podravina" dosiže gotovo 3.000 mW. Govoreći o gospodarskim prilikama u zemlji, inž. Šarinić je istaknuo da je društveni proizvod Republike Hrvatske upola manji nego u predratnom razdoblju. To, međutim, nastavio je predsjednik Vlade, nije specifičnost samo Hrvatske, jer je slično stanje i u drugim zemljama koje napuštaju socijalistički sustav. Tako je Mađarska tek ove godine stabilizirala društveni proizvod, i to na razini nižoj od one za socijalističkog razdoblja, a u istočnom će dijelu Njemačke tijekom idućih deset godina trebati uložiti oko 400 milijardi DEM, da bi se dosegla razina gospodarstva u zapadnom dijelu te zemlje. Inž. Šarinić je istaknuo da će se pred zastupnicima hrvatskog Sabora već prije Nove godine naći cjeloviti prijedlog gospodarskog oporavka zemlje. Među predloženim će opcijama u tom programu biti i ona koja predviđa rast društvenog proizvoda i po stopi od 15 posto. Da bismo to postigli, rekao je inž. Šarinić, morat ćemo osigurati sredstva za investicije. Jasno je stoga da će se javna i osobna potrošnja morati održati u nešto skromnijim okvirima. Jedan od uvjeta za povećanje investicija je, prema riječima inž. Šarinića, i osiguranje dostatnih količina energije. U Hrvatskoj se danas po stanovniku troši oko tri tisuće kWh na godinu, prema gotovo 20.000 kWh u primjerice Švedskoj ili Norveškoj. Za povećanje potrošnje osobito je značajno osigurati dostatne količine domaće energije, a doprinos projekta "Podravina" pritom je neprocjenjiv. Inž. Šarinić je najavio da će Vlada Republike Hrvatske uskoro razmatrati i prijedlog transformacije INE, koja po gospodarskoj snazi čini jednu trećinu hrvatskoga gospodarstva. Transforamcijom tog poslovnog sustava olakšat će se pritjecanje stranoga kapitala, ali se zbog značaja INE u hrvatskome gospodarstvu neće dopustiti većinski udjel stranoga kapitala. Inž. Šarinić je ujedno najavio i transformaciju drugih javnih poduzeća u zemlji, budući da od njih 12, samo tri posluju bez gubitaka. Na prigodnoj su svečanosti o dosadašnjem razvoju INA-Naftaplina, koji ovih dana obilježava 40. obljetnicu rada, govorili i izvršni direktor INA-Naftaplina Božidar Benčić i glavni direktor INE Nikica Valentić. (Hina) žb 191346 MET dec 92