SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 18. prosinca (Hina) ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Zdenko Škrabalo primio je danas u Zagrebu regionalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Joea Asvalla (Džo Asval). Ministar Škrabalo upoznao je gosta s političkim prilikama u Hrvatskoj, posebno s problemima zbrinjavanja izbjeglica i s teškom gospodarskom situacijom. Asvall je kazao da će WHO i nadalje pomagati Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Upoznao je dr. Škrabala s programima pomoći koje WHO provodi ili ima namjeru uskoro započeti. SARAJEVO - Protekla noć u Sarajevu bila je neuobičajeno mirna, izvijestio je dopisnik agencije Reuter. Samo se povremena pucnjava i pokoja eksplozija granate čula u gradu, a radio BiH je javio da su srpski snajperisti u nekoliko navrata pucali na rubne dijelove Starog grada te da je u zoru sa srpskih položaja ispaljeno nekoliko topničkih granata. Veći dio Sarajeva i dalje nema struje ni vode, a jutarnje su temperature bile vrlo niske, navodi britanska agencija. Vojna policija armije BiH blokirala je glavnu prometnicu, javlja Reuter, i zabranila prolaz svim vozilima. To se dovodi u vezu s jučerašnjim pozivom srpske strane da civili, koji žele napustiti opkoljeni grad, mogu to učiniti danas. Zapovjedništvo UNPROFOR-a odlučno je opovrglo navode srpskih vlasti da podržava plan evakuacije civila i da će 'plave kacige' pratiti građane koji odluče otići iz Sarajeva. BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova zemalja NATO i bivšeg Varšavskog ugovora sastali su se danas u Bruxellesu (Brisel) kako bi zajednički razmotrili prilike na prostoru bivše Jugoslavije i mogućnost eventualnih zajedničkih operacija očuvanja mira. Vijeće za suradnju NATO-a također će raspravljati o sukobima u bivšem Sovjetskom savezu a traži se i mogućnost kako pomoći Istoku u prenamjeni vojne industrije. BRUXELLES - Mađarski ministar vanjskih poslova Geza Jeszenszky (Jesenski), koji sudjeluje na sastanku Vijeća za suradnju NATO-a, isključio je mogućnost vojnog angažmana svoje zemlje u pokušaju da se okonča krvoproliće u bivšoj Jugoslaviji. On je, štoviše, izrazio je bojazan da bi oko 400.000 Mađara koji žive u Vojvodini mogli postati srbijanski taoci, u slučaju mađarskog vojnog angažiranja. BRUXELLES - Zemlje NATO-a i bivšeg Varšavskog ugovora moraju "udvostručiti napore" za promicanje miroljubivog riješavanja regionalnih sukoba koji se upravo odvijaju u bivšim komunističkim zemljama, kazao je danas glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner (Verner). "Sukobi i napetosti na regionalnoj razini prijetnja su stabilnosti i sigurnosti u euro-atlantskoj zoni, i tiče se svih nas", rekao je Woerner na otvaranju sastanka Vijeća za suradnju NATO-a, koje okuplja NATO i istočne zemlje. "Naš stupanj uspješnosti nije zadovoljavajući: trebamo dakle preispitati naše akcije i udvostručiti napore za brzim, miroljubivim i trajnim riješenjima, istaknuo je. NEW YORK - SAD su jasno dale do znanja da su spremne poduprjeti rezoluciju Generalne skupštine o upotrebi sile kako bi pomogle Muslimanima u BiH. U nacrtu rezolucije, koja bi danas trebala biti usvojena, također se preporuča ukidanje embarga na oružje, što bi Muslimanima omogućilo da se naoružaju i obrane od dobro naoružanih Srba. Rezolucija Generalne skupštine nije obavezavajuća. Iz diplomatskih se krugova najavljuje da će se europske zemlje suzdržati od glasovanja. U isto vrijeme Vijeće sigurnosti razmatra, a danas bi moglo i usvojiti, rezoluciju koja bi odobrila upotrebu sile protiv srpskog zrakoplovstva i jamčila oružanu pratnju istražiteljima svjetske organizacije koji ispituju kršenja ljudskih prava, a posebno slučajeve masovnog silovanja Muslimanki. Sljedećeg bi tjedna Vijeće moglo raspravljati i o prijedlogu da uputi promatrače na Kosovo. WASHINGTON - Dvanaest američkih senatora pozvali su SAD da podrže ukidanje međunarodnog embarga na izvoz oružja u BiH, izjavivši da se zemlja ima pravo braniti protiv srpske agresije. Američki senatori uputili su ovaj apel pismom predsjedniku Georgeu Bushu (Džordž Buš). U pismu republikanskg senatora Alfonsa D'Amata kaže se da se Bosanci žele obraniti i izbjeći sigurnu smrt. "Vaša brza akcija u nastojanju da se ukine embargo protiv BiH može promijeniti sudbinu ljudi Bosne i Hercegovine", kaže se u pismu. "Ne smijemo dozvoliti da narod BiH bude uništen". Vođa Republikanaca u Senatu, Robert Dole, jedan od potpisnika D'Amatovog pisma, pozvao je SAD i UN da odrede krajnji rok za akciju kojom bi se zaustavilo "etničko čišćenje". OTTAWA - Svaka odluka koja se tiče sukoba u BiH mora proći kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, ocijenio je sinoć britanski premijer John Major (Džon Mejdžer) koji boravi u posjetu Ottawi. "Radi se o veoma teškom, nerazmrsivom problemu", primjetio je trenutno predsjedavajući EZ-a naglasivši potrebu međunarodne odluke o vrsti akcije koja bi se povela u cilju okončanja rata u BiH. "Prije nego stupimo u akciju trebamo poduzeti najveće mjere opreza s najvećom mogućom staloženošću", rekao je Major na konferenciji za novinare u društvu predsjednika Europske komisije Jasquesa Delorsa (Žak Delor) i kanadskog premijera Briana Mulroney (Brajan Malruni). "Jednostrana intervencija, dobro predstavljana, mogla bi izgledati privlačno, ali u stvarnosti taj se problem ne može riješiti nego na multilateralan način preko Vijeća sigurnosti UN", kazao je Mulroney, izražavajući brigu za sigurnost plavih kaciga i dužnosnika humanitarnih organizacija u slučaju eskalacije sukoba u BiH. Major i Delors kreću danas za Washington gdje ih očekuju razgovori s predsjednikom Bushom. SKOPJE - Prve 'plave kacige' trebale bi stići u Makedoniju između 1. i 15. siječnja, izjavio je makedonski ministar obrane Vlado Popovski. U misiji, čije trajanje nije određeno, pješački bataljun od 700 vojnika bit će zadužen za nadgledanje sjeverne i zapadne granice te republike. Pet predstavnika UNPROFOR-a upravo u Skopju dogovaraju s makedonskim vlastima detalje raspoređivanja snaga. "Makedonija je zatražila 1.400 vojnika. Primili smo samo polovicu, pa treba prilagoditi planove", objasnio je ministar obrane. Makedonski parlament trebao bi uskoro ratificirati sporazum s UNPROFOR-om, u kojem će se precizirati okvir misije. MARJ EZ-ZOUHOUR - Izraelska vojska pucala je jutros u zrak kako bi natjerala oko 400 protjeranih Palestinaca da napuste "zonu sigurnosti" koju Izrael drži na jugu Libanona, nakon što je libanonska vojska zabranila Palestincima ulazak u područje pod njihovom kontrolom. Međunarodni komitet Crvenog križa (ICRC), koji je prosvjedovao kod izraelskih vlasti zbog tog protjerivanja, namjerava za prognanike podići šatore u tampon-zoni. NEW YORK - Protivljenje Washingtona omelo je usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti kojom bi se osudila odluka Izraela o protjerivanju 417 Palestinaca sa okupiranih područja u Libanon. Vijeće je jučer razmatralo prijedlog rezolucije o tom problemu, no američki su diplomati, bez da su odbacili tekst rezolucije, zatražili odgodu odluke jer "čekaju instrukcije Washingtona". PEKING - Drugog dana službenog posjeta Kini, ruski predsjednik Boris Jeljcin sastao se danas u Pekingu s premijerom Li Pengom. Istodobno su ministri vansjih poslova dviju zemalja, Andrej Kozirev i Qian Qichen (Ćian Ćičen) nastavili zasebne razgovore. Očekuje se da će danas biti potpisan niz dokumenata i sporazuma, te zajednička izjava o razgovorima, a tvrdi se da će time početi razdoblje novih odnosa i suradnje dviju zemalja. PNOM PEN - Predstavnik UN u Pnom Penu Eric Falt (Erik) objavio je jutros da su "Crveni Kmeri" oslobodili 46 indonezijskih vojnika iz sastava snaga UN u Kambodži. Po njegovim riječima ta skupina pripadnika "plavih kaciga" bila je prisiljena provesti 24 sata opkoljena u selu Phum Sala (Fum Sala). (Hina) fp 180758 MET dec 92