SERVIS POSEBNIH NASLOVA ZALJEV ARAPI

Nadnaslov: Arapske se zemlje Zaljeva pripremaju za sastanak na vrhu Naslov: Zaljev - bogat i nejedinstven Podnaslov: Zapadni diplomati i analitičari vjeruju da gospodarski i vojni savez šest zaljevskih zemalja više nema što ponuditi te da se GCC nakon svršetka zaljevskog rata nije okoristio savezničkom pobjedom i izgradio zajedničku strategiju obrane. Piše: Joussef AZMEH, Reuter DUBAI - Manje od dvije godine nakon iračkog poraza u ratu koji im je vratio samopouzdanje, konzervativne i naftom bogate arapske zemlje Perzijskog zaljeva spremaju se za sastanak na vrhu, jer žele prevladati međusobne razmirice. Većina zaljevskih dužnosnika umanjuje važnost razmirica među Saudijskom Arabijom, dominantnom arapskom državom tog područja, i Katara, male državice, proizvođača plina i nafte, koju se oduvijek držalo svojevrsnim "outsiderom" koji vodi vlastitu politiku. No Katar svoje partnere drži u neizvjesnosti glede sudjelovanja na spomenutu sastanku 21. prosinca. U zadnja dva mjeseca ta je zemlja bojkotirala ministarske sastanke Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva (GCC), prosvjedujući protiv onoga što drži agresijom Saudijske Arabije na svoje granice. "Oni bi se vjerojatno mogli složiti i bez Katara, ali posrijedi je povjerenje u GCC", istaknuo je jedan od arapskih diplomata. "Takva je situacija veoma neugodna. Bojkot Katara koristi onima koji sumnjaju u potrebu opstojanja GCC-a ", dodao je drugi. Jedanaest godina nakon osnutka organizacije, što je učinjeno odmah nakon prekida iračko-iranskog rata godine 1980., gospodarski i vojni savez šest slabo napučenih, ali gospodarski vrlo moćnih zemalja, nema više što ponuditi. Međunaslov: Odrediti se kao nacije pa tek onda ujediniti Opstojanje GCC-a imalo je smisla u tom razdoblju jer je GCC štitio svoje članice od posljedica rata. Većina je članica tada bila naklonjena Iraku, iako su svoje granice s Iranom držale otvorenima ne bi li izbjegle širenje sukoba. Diplomati tvrde da zabrinutost zbog odluka nearapskog Irana većinu tih zemalja još drži na okupu. No GCC nije odveć uspješno rješavao regionalne razmirice. Prijepor između Katara i Bahreina zbog skupine otoka i prudina, koji bi mogli biti bogati naftom, a koje sada kontrolira Bahrein, kuha se još od godine 1986. Kad je Irak napao Kuvajt 1990., pokazalo se da je GCC nemoćan. "Iako tih šest zemalja ima puno zajedničkih točaka - svi su Arapi i muslimani, konzervativno su i prozapadno usmjereni, bogati su i ovise o nafti koja im je glavni izvor prihoda - ipak je glavni problem što su većina članica novoosnovane zemlje", istaknuo je jedan stariji zaljevski diplomat. "Te se zemlje najprije moraju odrediti kao nacije da bi mogle uživati u blagodatima suverenosti." Međunaslov: Što je slično GCC-u i EZ-u Saudijsku Arabiju, najstariju članicu GCC-a i najvećega svjetskog izvoznika nafte, osnovao je godine 1932. otac kralja Fahda. Pokojni je kralj Abdel Aziz Ibn Saud svoje kraljevstvo ustanovio nakon trideset godina plemenskih osvajanja i savezništava na čitavu arapskom poluotoku. Oman je jedina od šest zemalja koja ima dugu povijest nezavisnosti, usprkos nemirnim godinama vezanim uz Veliku Britaniju. Kuvajt je godine 1961. od Britanije dobio potpunu nezavisnost, a ostale su tri članice, Bahrein, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, postale nezavisnima 1971., kad se Britanija povukla s područja "istočno od Sueskog kanala". Diplomati drže da se GCC nakon svršetka zaljevskog rata nije okoristio savezničkom pobjedom i izgradio zajedničku obrambenu strategiju. Pregovori o zajedničkoj valuti sporo napreduju. GCC nije uspio uvjeriti EZ, svojega najvećeg poslovnog partnera, da s njim potpiše sporazum o slobodnom tržištu, jer stvaranje zajedničkog tržišta slabo napreduje u samom GCC-u. "Kako možemo s njima potpisati sporazum o slobodnom tržištu, kad ga oni nemaju ni sami među sobom", rekao je jedan od diplomata EZ-a. (Hina) rb 172128 MET dec 92