SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTOČNA EUROPA HRANA

Nadnaslov: Gospodarske reforme izazvale nestašice i enormne cijene hrane Naslov: Glad nagriza demokraciju Podnaslov: Zbog prestanka državnog subvencioniranja poljoprivrede smanjila se proizvodnja hrane u istočnoj Europi Piše: Vera HALLER, Reuter RIM - Stanovnici istočne Europe, koji su se za vrijeme komunističkog režima uspijevali opskrbiti s dostatno hrane, danas pate od srčanih bolesti, debljine i drugih tegoba uzrokovanih preobilnim uzimanjem hrane. Pa ipak u doba vladavine Nicolaeua Ceausescua velika je većina Rumunja patila od gladi. Stručnjaci za prehranu tvrde kako u prehrani stanovništva istočne Europe uvelike prevladavaju proizvodi od žitarica nad proizvodima bogatima bjelančevinama, jer nestašice i skupoća uvjetuju način prehrane. "Susrećemo se sa začuđujućim podacima o bolestima srca, koji se uopće ne mogu povezati sa sadašnjim stanjem u opskrbi hranom", izjavila je Valerie Menza iz Organizacije UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO). Dnevni obroci sastavljeni od mesa, krumpira i sira sadržavali su 3500 kalorija, što je usporedivo s brojem kalorija koji se uzima u zapadnoj Europi, no takva hrana uzrok je srčanim bolestima i debljini. Sve se promijenilo nakon procvata demokracije i prestanka državnog subvencioniranja poljoprivrede. Međunaslov: Ne samo jednolična prehrana nego i glad Organizacije poput FAO-a upravo počinju istraživati kako su te promjene utjecale na prehrambene navike istočnih Europljana. Pritom imaju malo podataka jer nove vlade tog područja, koje nastoje isplivati na površinu nakon 40 godina komunističke vladavine, još nisu stigle dokumentirati taj fenomen. Pa ipak ima nekih veoma vidljivih znakova patnje. U ratom rastrganoj bivšoj Jugoslaviji dobrotvorne udruge ulažu velike napore ne bi li nadoknadile nestašicu hrane, koja bi se dolaskom zime i nastavkom sukoba mogla pogoršati. Posljedice rata već su se odrazile na prehrambene navike stanovništva. Sredinom studenog UN su u svojem izvješću objavili kako je deset posto od 400.000 stanovnika Sarajeva neuhranjeno. "U Albaniji, najsiromašnijoj europskoj zemlji, hrane je alarmantno malo", objavio je FAO u početku godine. Italija i EZ u Albaniju dopremaju gomile hrane ne bi li stanovništvo spasili od gladi. "Police su uglavnom prazne. Na njima se mogu naći neke čudne stvari, mrvicu ovog ili onog, ali zapravo ništa", izjavila je Menza. Tri četvrtine stanovništva Sofije štedi na hrani, jer su joj cijene previsoke. Međunaslov: Hrana kao luksuz Nestašice i stravična skupoća haraju i bivšim SSSR-om. Jedan od djelatnika FAO za nedavna posjeta Armeniji zapazio je da cijena kruhu raste pet puta na dan. Teškoće u opskrbi hranom manje su u industrijski razvijenijim zemljama poput Mađarske i Poljske te bi se u njima uz posebne napore moglo stvoriti slobodno tržište nakon razdoblja komunizma. Na travanjskom sastanku o problemu prehrane u istočnoj Europi stručnjaci su zaključili: "Izravan rezultat gospodarskih reforma je smanjena proizvodnja hrane, hiperinflacija, a cijene živežnih namirnica kudikamo brže rastu od povećanja mjesečnih plaća." Potrošači su smanjili izdatke za hranu pa je i postala jednoličnijom. Propast sovjetskoga trgovinskog bloka također je pridonijela nestašici hrane. "Istočna Europa pati jer je trgovina sa Sovjetskim Savezom nestala a zapadna Europa predstavlja zid subvencija i tarifa koje onemogućuju trgovinu", izjavio je John Lupien, ravnatelj jednog od FAO-vih odjela. "Njihov je problem što nema trgovine", ističe Anthony Witehead, savjetnik FAO-a. "Proizvodnja pada, višak hrane trune na poljima, i stoga ne mogu nahraniti stanovništvo." (Hina) rb 172317 MET dec 92