SLOBODNA DALMACIJA: ZA BOSNU NA MORU, A HRVATSKU NA DRINI!

ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - U interviewu koji je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović dao Dževadu Kolukčiji u Mostaru, gdje boravi već dva tjedna, Predsjednik je na početku ocijenio trenutačnu situaciju na ratištima u BiH: "Oni su - znate tko su 'oni' - vjerovali u jednu vrstu blitzkriega u BiH. Nadali su se da će pokoriti zemlju u roku od osam do deset dana. Iz početka je tako i išlo, ali se naša obrana sve više konsolidirala, a njihov tempo u istoj mjeri usporavao. Sada vlada neka vrsta balansa, uspjeli su okupirati oko 55 posto, a ne 70 posto teritorija. (...) Svi veći gradovi, osim Banja Luke, u našim su rukama. Istina, neki su u opsadi, ali četnici ne mogu ući. (...) Teško jest, ide zima, ali i njima je teško, i njima ide zima. Sve u svemu, ovo je teško odmjeravanje snaga - psihičkih i fizičkih, moralnih i tehničkih. (...) Mi smo još uvijek slabi, oni su još uvijek jaki.Ali mi smo svaki dan sve jači, a oni svaki dan sve slabiji. Pa računajete". Na pitanje 'koliko su četnici daleko da politički poraz zapečate i vojnim slomom' Izetbegović odgovara: "Ako imate političku pobjedu, vi ćete vjerojatno imati i vojnu. Obrnut je odnos također moguć, iako manje vjerojatan, a i gotovo je nemoguće politički poraz spasiti ili nadoknaditi vojnom nadmoći. (...) Velikosrpska ideologija zasnovana na genocidu i etničkom čišćenju politički je poražena i globalno osuđena. Ne vjerujem da se može spasiti topovima". "Čineći sve, doslovno baš sve, a vi ćete se sjetiti naših najrazličitijih inicijativa, spremnosti na razgovor i kompromise, mi smo gotovo eksperimentalno dokazali da se rat u BiH nije mogao izbjeći. Uspjevali smo ga samo odgoditi za određeno vrijeme", ocjenjuje Alija Izetbegović govoreći o mogućnosti izbjegavanja rata, a zatim je prokomentirao tumačenja njegove izjave od prije godinu dana - 'Ovo nije naš rat'. Podsjeća kako je putem sarajevske televizije pozvao bosanske momke da odbiju ići na regrutaciju i u rezervu. "To nije naš rat, rekao sam, i od vas nitko ne može tražiti da uzmete oružje i ubijate nevine građane u Hrvatskoj. Tada su mi u Hrvatskoj aplaudirali, a u JNA - to se danas zna - razmatrali su plan mog uklanjanja i hapšenja". Alija Izetbegović je prokomentirao i česta izjednačavanja Srbije i Hrvatske i napomenuo kako sličnosti počinju i završavaju time što i u Hrvatskoj postoje ljudi koji bi "rado uzeli jedan komad Bosne. (...) Hrvatska priznaje BiH, prima naše izbjeglice i u granicama mogućnosti podržava našu borbu protiv agresora. To su činjenice". Govoreći zatim o zajedničkoj borbi Hrvata i Muslimana protiv agresora, Izetbegović kaže kako zajednička fronta, generalno uzevši, nije stvorena, iako na terenu postoji. Napominje kako nesporazumi, kojih ima, idu "na dušu političarima. Po mojemu viđenju - recimo da je subjektivno - neki hrvatski BiH-političari žele zajedno, 'u paketu' sa zajedničkom borbom, progurati i političko rješenje BiH za koje se zalažu, mislim na ono koje se zove HZ Herceg-Bosna. Ja opet mislim da ta dva pitanja treba odvojiti i da njihovo spajanje komplicira i unedogled odugovlači stvaranje zajedničkih komadi, bez čega nema efikasne borbe protiv agresora". Izetbegović se zalaže da se do političkog rješenja dođe u Ženevi, i drži da paralelnim instaliranjem HZ Herceg-Bosne HDZ prejudicira političko rješenje. "Ja znam da za one koji se bore mora biti jasno i zašto se bore, za kakvu Bosnu i Hercegovinu. Naš je odgovor: za Bosnu i Hercegovinu, ili Herceg-Bosnu, ako tako netko više voli, u kojoj će muslimanski i hrvatski narod imati isti položaj, ista prava, u kojoj će hrvatski narod izravno upravljati svojim poslovima i sudjelovati u upravljanju zajedničkom državom. (...) U svakom slučaju, želimo jednu modernu državu, a kad je riječ o Hrvatskoj, želimo takove odnose da naša zapadna granica bude na moru, a njezina istočna granica na Drini, naravno, ne formalno nego praktično". Predsjednik Predsjedništva BiH je uz to naglasio kako Bosnu trebaju uređivati oni koji se za nju bore, a pitanje srpskog sudjelovanja u vlasti će morati pričekati završetak rata. "U svakom slučaju, dobar dio odgovora je na njima". Izetbegović ocjenjuje da Europa nije reagirala zbog moralne slabosti. "Europa odveć dugo živi u miru i izobilju, a odanost principima je obično u obrnutoj proporciji s komforom. Ja sam zahvalan Bogu da ovakva generacija nije živjela u Europi uoči drugoga svjetskog rata. I tada se Europa kolebala, sjetite se Anschlusa i Muenchena, ali se na vrijeme trgla. U protivnom bi danas nacisti vladali svijetom". Bosanskohercegovački predsjednik drži da najmoćnije islamske zemlje - Saudijska Arabija, Iran, Turska, Pakistan i Egipat - mogu "bitno utjecati na ponašanje svjetske zajednice, pa i SAD. Taj povećani utjecaj se već osjeća. U homogenizaciji muslimanskog svijeta koji je veoma raširen i raznorodan tragedija Bosne odigrala je važnu ulogu". Vraćajući se ponovo na nesporazume između hrvatskog i muslimanskog prijedloga o budućem uređenju BiH, Izetbegović ocjenjuje kako je "kamen spoticanja u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna čiji se projekt pokušava nametnuti potpuno neovisno od pregovora u Ženevi. Rekao sam Bobanu da nema problema da se jedna jedinica BiH naziva Herceg-Bosna, ali kao administrativno-teritorijalna jedinica, a ne hrvatska zajednica". Predsjednik Predsjeništva BiH objašnjava kako se s odlukom u vezi s Mirom Lasićem kasni zbog razloga objektivne prirode. "Jednostavno, Predsjedništvo u Sarajevu zbog odsustva nekih članova nema trenutno kvoruma". A govoreći o smjeni Kljuića napominje: "Kad je riječ o hrvatskim interesima i kadrovima, bit će onako kako Hrvati žele. Kljuić nije moj čovjek, a i zašto bi bio?" - odgovara Izetbegović na optužbe. "Nisam ga je postavio, bio je neposredno izabran. Koliko znam, on je samo svoj čovjek". Izetbegović je na pitanje o BiH kao islamskoj ili unitarnoj državi BiH ponovno odgovorio negativno. "Stvaranje zajedničkih komandi neposredno predstoji i Safer Halilović tu nije nikakva smetnja. Koliko znam, on sam je to HVO-u i ranije pismeno ponudio", ističe Izebegović i dodaje: "Nikakvi osobni razlozi i obziri neće spriječiti ono što je u vitalnom interesu efikasne obrane BiH od zajedničkog agresora. Za svakog patriota naći će se mjesta u zajedničkim oružanim snagama, pa i zajedničkim komandama". Izetbegović je potvrdio kako će i nakon 20. prosinca ostati na mjestu predsjednika Predsjedništva BiH, a prema amandmanu 51. Ustava Republike BiH. "Ne znam što Europa želi, ali ako bi se o tome sudilo po predstavniku Europske zajednice na ženevskim pregovorima, lordu Owenu, onda bi se moglo zaključiti potpuno suprotno", upozorava Izetbegović komentirajući tvrdnju dužnosnika HZ Herceg-Bosna o tome kako Europa želi BiH kao složenu državu s tri konstitutativne nacionalne jedinice. "Uostalom, već spomenuti nacrt ustavnog uređenja BiH sačinjen u Ženevi sadrži više varijanata unutarnje organizacije BiH. Ni jedna od njih nije 'trojna'. To je europski stav... Koliko je relevantno što Europa misli, to je druga stvar". Upitan što misli o predstojećoj međunarodnoj konferenciji o BiH koja se priprema u Mostaru, a na kojoj će tema biti 'Bosanski Muslimani - europski narod', Izetbegović kaže kako bi "pozdravio neku znanstvenu konferenciju koja bi se pozabavila ovim specifičnim karakterom bosanskih Muslimana, ne natežući na silu neke činjenice". 'Koga biste željeli: Miloševića, Panića ili intervenciju protiv srpskog agresora', bilo je posljednje pitanje novinara, a Izetbegović procjenjuje kako bi "Milošević produžio rat, Panić bi produžio konfuziju, a vanjska intervencija mi se čini malo vjerojatnom". Prema Izetbegovićevoj ocjeni "i opozicija i pozicija u Srbiji su nacionalističke. Ipak, nacionalistički program u izvedbi opozicije bio bi po metodama drukčiji. U Miloševićevoj izvedbi prisutna je osim rasističke i jedna boljševička komponenta koje je omogućila da zločin bude kompletan. Riječ je o negaciji ljudskog bića i ljudskih prava, što je u prirodi boljševičke ideologije. Zločin dobiva teorijsku podlogu i teorijsko opravdanje; nema Boga, nema čovjeka. Ljudska bića mogu se pomesti željeznom metlom i to se provodi. Tu je i ono podjarmljivanje medija po čisto boljševičkom modelu. Zato mislim da se u Srbiji ne mogu svi trpati u isti koš. Demokratska opozicija u Srbiji bolja je strana te zemlje, ali ona nije dovoljno jaka i bez utjecaja na tijek stvari". (Hina) mć 170056 MET dec 92