SVIJET U 5 SATI

ZAGREB, 17. prosinca (Hina) UJEDINJENI NARODI - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Mate Granić, koji boravi u višednevnom posjetu SAD, jučer je govorio u Generalnoj skupštini UN. Najviše je tijelo svjetske organizacije, u sklopu svog 37. zasjedanja, raspravljalo o izvješću Visokog komesara UN za izbjeglice, o pitanjima izbjeglica, povratnika i raseljenih osoba, te o humanitarnim pitanjima. Potpredsjednik hrvatske Vlade na početku je upozorio da "unatoč stalnih napora međunarodne zajednice i rezolucija Vijeća sigurnosti UN, brutalna srpska agresija na BiH, zajedno s procesom "etničkog čišćenja" i dalje ugrožava tisuće Muslimana u većem dijelu BiH". "Eskalacija brutalne srpske agresije na BiH izravno prijeti sigurnosti Repubike Hrvatske", naglasio je dr. Granić. "Novi val izbjeglica širi se preko granica Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Teret koji preuzima Republika Hrvatska, pružajući utočište ljudima koji traže azil, krajnje je težak i mnogim zemljama s razvijenijim gospodarstvom bio bi skoro nemoguće s tim se nositi. Nova srpska osvajanja još više povećavaju problem, dovodeći izbjegličku krizu do ruba nekontrolirane eksplozije koja može imati nepredvidive učinke na europsku sigurnost i stabilnost", istaknuo je, među ostalim, dr. Granić; ŽENEVA - Sudionici Međunarodne ministarske konferencije o bivšoj Jugoslaviji sinoć su u Ženevi postigli sporazum o potrebi povećavanja pritiska na srpsko vodstvo. Između Amerikanaca i Europljana došlo je do nesuglasica o tome koja bi se sredstva prinude mogla upotrijebiti kako bi u Bosni i Hercegovini ponovno zavladao mir, prenosi agencija France presse. Ministri su odobrili načelo o pojačanju mjera nadzora primjene sankcija protiv tzv. SR Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) posebice na Dunavu, jednako kao i o osnivanju međunarodnog suda, kako bi oni koji su počinili ratne zločine bili kažnjeni. Prema ocjeni dvojice supredsjedatelja konferencije Cyrusa Vancea (Sajrus Vens) i lorda Owena (Ouen), sudionici su se dogovorili da "miru treba dati šansu". Oni su odbili vojnu opciju i nisu "donijeli ultimatum"; NEW YORK - Potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Mate Granić izjavio je jučer u New Yorku da će Hrvatska podržati istragu o svim ljudima u bivšoj Jugoslaviji koji su optuženi za ratne zločine, uključujući i Hrvate. "Hrvatska će podržati sve istrage...i dat ćemo sve informacije istražiteljima", rekao je dr. Granić na konferenciji za novinare. Dr. Graniću je bilo postavljeno pitanje u vezi s izjavom američkog državnog tajnika Lawrencea Eagleburgera (Lorens Iglberger) koji je u Ženevi imenovao određenih broj ljudi za koje se smatra da su počinili ili da kontroliraju one počinili ratne zločine. Većina nabrojenih su Srbi, ali bilo je također Hrvata i bosanskih Muslimana. Upitan dopušta li mogućnost da su Hrvati činili ratne zločine, dr. Granić je odgovorio: "Hrvatske regularne snage definitivno ne"; ŽENEVA - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Vitalij Čurkin rekao je jučer kako bosanskohercegovački Srbi signaliziraju da su spremni sklopiti mir s Muslimanima i Hrvatima u BiH. Čurkin je govorio na međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji u Ženevi, nakon što je u Beogradu razgovarao s jugoslavenskim i srbijanskim dužnosnicima, a u Ženevi s vođom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem. "Vođe bosanskohercegovačkih Srba, čini se, da su napokon shvatili da moraju poduzeti hitne korake kako bi ispunili zahtjeve međunarodne zajednice", izjavio je Ćurkin. "Izrazili su svoju spremnost da razmijene zemlju za mir", kazao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova; ŽENEVA - Bosanskohercegovački Srbi oslobodili su jučer 1.001 zatočenika iz logora Manjača, priopćio je Međunarodni komitet Crvenog križa (ICRC). To oslobađanje, koje su nadzirali dužnosnici ICRC-a, uslijedilo je nakon oslobađanja 1.008 zatočenika početkom ovoga tjedna. ICRC je obje skupine oslobođenih zatočenika prevezao u Karlovac gdje su ih predali predstvnicima Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNCHCR). ICRC je priopćio da svi zatočenici što su ih u logoru Manjača registrarale humanitarne organizacije trebaju biti oslobođeni do 18. prosinca. Međutim, ICRC traži informacije o 529 zatočenika koji su iz Manjače preseljeni bez znanja njihovih predstavnika; ZAGREB - Zdravstveni radnici u BiH uspostavili su posebne centre za pomoć žrtvama silovanja i tortura, rekao je sinoć regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Joe Asvall (Džo Asval). On je novinarima izjavio da posljedice rata nisu samo problem ranjenih i loša prehrana. Asvall je kazao da je WHO započeo posebni program za mentalno zdravlje jer "mislimo da u tom području postoji veliki problem sa silovanjima, torturama i sličnim strahotama", kao posljedicama rata. Asvall se također osvrnuo na situaciju u Hrvatskoj. "Hrvatska je suočena s velikim brojem ratnih žrtava i invalida, te pored toga, s golemim brojem izbjeglica, tako da tamo postoje posebne potrebe". To će biti naš prioretetni posao u Hrvatskoj", rekao je Asvall. Asvall je izjavio da će se sastati s hrvatskim dužnosnicima, uključujući i s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom i da će posjetiti prihvatni centar za izbjeglice u Karlovcu. On je kazao da je međunarodna pomoć dostigla 10 milijuna dolara, što je četvrtina ili petina potrebnih sredstava; LONDON - Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher (Tačer) zatražila je od Ujedinjenih naroda da bosanskohercegovačkim Srbima daju ultimatum od 48 sati da se povuku okolice iz Sarajeva i ostalih opkoljenih gradova ili će iz zraka biti napadnuto njihovo topništovo i tenkovi. Thatcher je u članku u tjedniku "European" također zatražila od svjetske organizacije da odmah silom provedu zabranu nadlijetanja BiH i osigura "valjanu zračnu zaštitu" za britanske vojnike koji se nalaze u BiH. "Vijeće sigurnosti mora hitno donijeti rezoluciju o primijeni sile kojom će se Srbima zabraniti korištenja zračnog prostora", piše bivša britanska premijerka. Ona je također zatražila hitno ukidanje embarga na uvoz oružja u BiH, čiji su snage znatno lošije opremljene od srpskih; PARIZ - Francuska je, zavisno do konkretnog slučaja, spremna sudjelovati u vojnim pripremama eventualnih misija NATO-a za održanje mira, doznaje se iz francuskih diplomatskih izvora, uoči sastanka u Bruxellesu ministara vanjskih poslova te organizacije. Ministri trebaju razgovarati o sudjelovanju NATO-a u misijama održanja mira, posebice u bivšoj Jugoslaviji, te o praktičnim modalitetima takvih intervencija. Francuska je u potpunosti za to da NATO dobije ulogu u održavanju mira, doznaje se iz diplomatksih izvora, no, naglašava se da se o takvim operacijama ipak može odlučivati jedino u okviru UN ili KESS-a; ŽENEVA - Francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas (Rolan Dima) ponovio je u Ženevi svoj prijedlog o jamčenju pristupa međunarodnim promatračima svim "koncentracionim logorima" u Bosni i Hercegovini, po potrebi i silom, kako bi se oni potom zatvorili. "Ne može se tolerirati činjenica da se sada, u 20. stoljeću ti logori ne mogu zatvoriti. To je strašna uvreda ne samo pravu, već i najelementarnijem ljudskom dostojanstvu", rekao je Dumas, koji je sudjelovao na ministarskoj sjednici organiziranoj u okviru Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Francuski ministar smatra da međunarodna zajednica treba preuzeti odgovornosti u pogledu prihvata zatočenika koji će biti oslobođeni. On smatra da "hitno treba osnovati međunarodni krivični sud". Francuska je izrazila "priličnu rezerviranost" u pogledu evenutalnog ukidanja embarga na izvoz oružja u BiH. "Ne rješava se sukob tako da ga se podržava", rekao je ministar inzistirajući na političkim rješenjima. Šef francuske diplomacije izjavio je da je "Francuska poduzela sve da bi se donijela nova rezolucija (Vijeća sigurnosti) kako bi se ostvarila zabrana nadlijetanja Bosne i Hercegovine". Dumas je rekao kako bi se moglo pribjeći povećanju snaga koje sada kontroliraju aerodrome, a, ukoliko bude potrebno, upotrijebiti i silu; SKOPJE - Makedonski predsjednik Kiro Gligorov izjavio je jučer da je zahtjev za primanje Makedonije u UN dobio podršku njegovih sugovornika tijekom turneje kojom je posjetio Stockholm, Pariz i Rim. On je naglasio da je francuski predsjednik Francois Mitterrand (Fransua Miteran) "jasno izjavio da Makedonija ispunjava uvjete propisane Poveljem UN", te da ona "može zatražiti primanje u UN". Makedonski je predsjednik posebice naglasio da dvanaestorica u Edinburghu nisu usvojila obvezujuću deklaraciju, što "omogućuje Velikoj Britaniji i Francuskoj", objema članicama Vijeća sigurnosti, da "brane vlastiti stav" u okviru UN; VATIKAN - Papa Ivan Pavao II jučer je u Vatikanu blagoslovio jaslice, koje bi trebale biti odvezene do Sarajeva i ostale gradove bivše Jugoslavije u okviru "karavane mira". Konvoj što su ga organizirali svećenici franjevačkoga reda i laici trebao bi iz Italije prema Sloveniji krenuti na Badnju večer. Jaslice će se se nalaziti na čelu karavane od desetak kamiona. Njima će se dopremiti humanitarna pomoć za stanovništvo Bosne i Hercegovine. Konvoj će se zaustaviti u Ljubljani, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Mostaru i Međugorju, a konačni cilj, 1. siječnja, bit će Sarajevo, "ukoliko snage UN procijene da je to moguće i ako budu pratile karavan", rekao je otac Sebastiano Bernardini; PRAG - Dva tjedna prije službenog razdvajanja Češke od Slovačke na dvije neovisne države, češki je parlament sinoć u Pragu usvojio Ustav kojim se Češka Republika pretvara u "državu demokratskog prava, suverenu i jedinstvenu", od 1. siječnja 1993. godine. Češki je Ustav usvojen nakon dvanaest sati rasprave, velikom većinom od 173 glasa za, 16 protiv i 10 suzdržanih. Slovačka je u rujnu usvojila ustav koji je stupio na snagu 1. listopada; (Hina) dh 172335 MET dec 92